Muze

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom Razdjelovljena zajednica (La communauté désoeuvrée). Bio je gostujući profesor na brojnim važnim svjetskim sveučilištima. Njegova se misao odlikuje ustrajnim odbijanjem svakog oblika metodološkog i terminološkog determinizma, disciplinarne čistoće, a nastaje kao stalni izazov esencijalističkim idejama jedinstva, totaliteta ili izvornosti. Nancyev opus obilježava zanimanje za mnoge raznorodne fenomene i probleme poput identiteta, prostornosti, tijela, etike, suverenosti, politike, zajednice, estetike, kulture, filma i književnosti. Osim Muza i Razdjelovljene zajednice napisao je više desetaka filozofskih eseja, rasprava i knjiga, između ostalih: O singularnom pluralnom bitku, Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Noli me tangere, Temelj slike, Slušanje.

Muze su jedna od najuzbudljivijih i najprovokativnijih knjiga o nastanku, razvoju i 'suštini' umjetnosti. Otvarajući je esejom Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?, Nancy se hvata u koštac s kompliciranim estetičkim problemom mnoštva izvora, točnije, mnoštvenosti kao izvora umjetnosti. Pluralnost iskona umjetnosti ne može se ni izbrojati, ni podvesti pod neko određujuće načelo. Ako postoji kakva transcendentalnost povezana s umjetnošću, onda je ona, prema Nancyu, imanentna beskonačnosti materijalnog i osjetilnog svijeta. Pogrešno je tvrditi da je umjetnost idealizirani ili apstraktni prikaz istine svijeta. Ona prije svega ima snagu svjedočenja svijeta, otvaranja svijeta u njegovoj jedinstvenoj mnoštvenosti ili mnogostrukom jedinstvu. Pišući vrlo precizno, s istančanim osjećajem za jezik kojim oblikuje misao, Nancy u raspravu najprije upleće Hegela, da bi na koncu riječ dao Tomi Akvincu. U umjetnosti nikada nije riječ o prezentiranju neke ideje, nego o njezinu nestajanju, prolaženju, u najboljem slučaju o prezentiranju traga njezine trajne odsutnosti. Završavajući knjigu esejom o umjetničkom daru, Nancy raspravu približava vrućim problemima naše suvremenosti: odnosu umjetnosti i ekonomije, umjetnosti i originalnosti te prije svega darovitosti i posjedovanja.

Prevela: Vanda Mikšić