Bijela garda

Bulgakovljev roman Bijela garda govori o ratu i gradu, o domoljublju i izdaji, o prijateljstvu, obitelji i društvenoj krizi sveopćih razmjera. Mjesto događanja: Kijev, Ukrajina. Vrijeme događanja: kraj 1918. i početak 1919. godine. Središnji likovi: braća Turbini (stariji Aleksej i mlađi Nikolka), njihova sestra Elena te pet-šest njihovih mladih prijatelja vršnjaka. Svi su oni pripadnici aristokratsko-inteligentskih slojeva koji se u prevratničkim vremenima svrstavaju među bijele. Sižejnu okosnicu romana čine događaji vezani neposredno uz dolazak armije Simona Petljure, ukrajinskoga vojskovođe i političara, njegovo zauzimanje Kijeva (kada dolazi do masakra bjelogardijskih časnika) te povlačenje iz Kijeva nakon četrdesetak dana vladanja (završnica romana). Baveći se međutim ratnim, revolucionarnim i ideologijskim prijeporima, te snažno aktivirajući biografske i autobiografske činjenice, roman svojom umjetničkom protegom prevladava ta stvarnosna (faktografska) polazišta. Stoga nije čudno da su 'crveni' kritičari optuživali Bulgakova da zastupa trulu, dekadentnu aristokraciju, a 'bijeli' su mu zamjerali da ima simpatije za revolucionarnost 'crvenih'. Istina je pak da se Bulgakovljeva romaneskna svijest postavlja iznad događaja, iznad suprotnosti, težeći sveobuhvatnu razumijevanju dane povijesne situacije. No kaos rata i revolucije utječe na rastrganu kompoziciju romana, na fragmentarnost i 'slučajnost' (izvanjsku nepredvidljivost) unutarnjih monologa i komentara, a osobito na čestu pojavu košmarnih snova. Bulgakovljeva ljubav prema komforu, koja se očituje u hedonističkome prikazivanju stvari, odjeće, slastica, spaja se s vrhunskim talentom za ironiju i satiru. Na sličan se način ono realno spaja s nad-realnim, a sentimentalno s okrutnim.

Preveo: Gabrijel Jurić