Vlada u budućnosti

... društvenih promjena u sljedećim desetljećima. Uspoređuje četiri temeljna stajališta o ulozi države u napredujućim industrijskim društvima: klasični liberalizam, libertarijanski socijalizam, državni socijalizam i državni kapitalizam, i objašnjava zašto smatra da je libertarijanski socijalizam, pri čemu misli na teorije u rasponu od Ijevičarskog marksizma do anarhizma, najbolje rješenje i, na neki način, prirodni produžetak klasičnog liberalizma u novim uvjetima. »Pojedinci koji se natječu za moć izražavaju ograničenu konzervativnu ideologiju - u biti, interese jednog ili dragog sektora korporacijske elite, s varijacijama... Mislim da se takav način razmišljanja prešutno podrazumijeva u sustavu korporacijskog kapitalizma. Ti pojedinci i institucije koje su iza njih upravljaju državom i njihov je interes 'nacionalni interes'. Taj se interes primarno i nadmoćno ostvaruje prekomorskim carstvima i rastućim sustavom kapitalizma vojne države na domaćem tlu. Kad bismo mi kao narod uskratili svoj pristanak (što bismo i trebali učiniti), usprotivili bismo se praksi da ti pojedinci - i interesi koje zastupaju - vladaju i upravljaju američkim društvom te da većini zemalja svijeta nameću svoju ideju svjetskog poretka i svoja mjerila legitimnog i opravdanog političkog i gospodarskog razvoja...«