ZAGONETAN SLUČAJ SRĐANA MAĆIĆA

Prvi roman bosanskohercegovačke novinarke Ljiljane Pirolić Casino Sarajevo (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.) kojeg je nagradila Fondacija za izdavaštvo Federacije BiH otkriva mračnu stranu grada premreženu kriminalom i nasiljem. Likovi romana mladi su ljudi na pragu punoljetnosti koji, umjesto dovršetka srednje škole, iz različitih razloga odabiru put u sarajevsko podzemlje. Umjesto knjige i klupe njihovom svakodnevicom postaju prostitucija, trafficking, droga, šverc i nasilje.

Slučajni kriminalčići

Roman pripovijeda o godini života Srđana Maćića, maturanta srednje škole, koji spletom nesretnih okolnosti nakon smrti majke ostaje sam, daleko na periferiji u brdima srpskog Sarajeva. Iznenađujuće zreo za svoju dob Srđan posjeduje još jedan 'dar', a to je nesvakidašnja ljepota koja postaje glavnim pokretačem svih događaja u njegovom životu, a u kombinaciji s prezimenom donosi nadimak Mačak. Njegova prva susjeda, najbolja prijateljica i životna ljubav je Lolica, kći nasilnika i sirovine Jove te sestra Dragana, mladića koji napušta studij u Beogradu i postaje sudionikom u raznolikim kriminalnim djelatnostima. Životne nedaće i besperspektivnost koja vlada gradom, ali i čitavom zemljom, navode Mačka i Lolicu na odluku da napustite školu. Lolica bježi od nasilnog oca bratu kriminalcu, a Mačak još jednom ostaje sam, izgubljen i izložen svakojakim spletkama kriminalaca koji haraju gradom. Većinu energije usmjerava na druženje, djevojke, iščekivanje i planiranje prvog seksualnog iskustva, a splet začudnih okolnosti dovodi ga pred vrata jedne javne kuće u kojoj se zaljubljuje u plesačicu Juliju, žrtvu traffickinga iz Ukrajine. Zbog zaluđenosti Julijom i neimaštine Mačak se stavlja u službu jednog od najvećih sarajevskih kriminalaca, vlasnika Casina Sarajevo. Ubrzo ga takav 'posao' dovodi u po život opasne situacije iz kojih jedva uspijeva izvući živu glavu.

Iscrpan uvid u nekonvencionalan život jednog mladića i njegovih vršnjaka isprepleten s prizorima sarajevskog podzemlja nosive su teme romana. Iako je u romanu prisutan čitav koloplet kriminalnih djelatnosti, čini se kako su u fokusu interesa autorice prvenstveno problemi traffickinga i prostitucije. Povezanost mafijaških šefova iz nekoliko balkanskih država, otkrivanje ruta i životnih sudbina djevojaka jasno ukazuju na određeni aktivistički angažman. Također, stavljanjem u središte priče jednu apatičnu mladu generaciju, nemotiviranu na rad i učenje, koja se previše oslanja na faktor sreće, autorica progovara i o životnim opcijama unutar određenog društvenog okvira. Ipak, prikazivanje svih mladih ljudi u romanu kao oportunih neradnika koji trče samo za tjelesnim užicima na trenutke se čini nerealnim pa čak i isforsiranim. Pomalo začuđuje kako ni jedan lik nije iz iole solidne obitelji i kako su svi, na ovaj ili onaj način, spremni na lov u mutnom. S druge strane, zanimljivo je što se u nacionalno podijeljenom gradu mlađarija druži 'mješovito', ne polažući previše pažnje na otrovne opaske odraslih.

Otkrivajući svijetu kako danas žive mladi u romanu je često prisutna raznolika glazba koja bi vjerojatno trebala pojačati doživljaj i dati određeni legitimitet tekstu. Ipak, zaista je teško za povjerovati kako dva supita mladića u kuhinji slušaju Nelly Furtado ili kako mafijaški boss pjevuši Kylie Minogue (napomena: situacija nema namjeru biti komičnom). Ovakvi sitni propusti u kombinaciji s isklišejiziranim poslovicama koje mladi likovi prečesto izgovaraju uvelike oduzimaju na vjerodostojnosti priče.

Detalji detalja

Pitak i zanimljiv roman na momente odlazi u suviše detaljna pojašnjenja određene situacije, prepričavanja već 'ispričanih' priča, detaljnih opisa događaja od male ili gotovo nikakve važnosti za tekst. Ovakva nejasna i pomalo konfuzna struktura svakako oduzima na užitku čitanja. Naime, u romanu od jedanaest poglavlja 150 stranica otpada na prvo. Zanimljivo je kako se 'pravi zaplet' i pojava lajtmotiva Casino Sarajevo događa tek negdje na polovini romana, što dodatno doprinosi spomenutoj strukturnoj konfuziji. Iako opisuje 'dno dna' i mlađariju koja je u nj zalutala, autorica toj mladosti ništa ne zamjera, već dočarava njihova unutarnja previranja pokazujući time kako svatko ima pravo na pogrešku. Na tom tragu, većina protagonista ne uspijeva u svojim mutnim poslovima, spoznaje kako se na svemu treba raditi i kako se 'zločin' ipak ne isplati. Ovakav optimističan završetak naglašava i članak u 'Oslobođenju' koji prokazuje organiziranu prostituciju u Casinu Sarajevo barem privremeno uspijeva zatvoriti 'klub'. U kombinaciji sa spomenutim aktivističkim momentom, fina poruka za kraj. Za razliku od spomenute strukture teksta praćene sporadičnim ekskursima u nebitno, barem je poruka jasna i uvjerljiva.

Leda Sutlović

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.