Dr. Ostojić: Barthes

Autoru je rečeno da 'autorska instanca više nema veze s tekstom'. To ga je dotuklo. Kako dalje, doktore?

Large_244

PITANJE

Doktore,

tmurno proljetno poluvrijeme u velegradu. Zelene se kante za smeće i usahla drvca ispred kafe bara za nas, za zadnju stoku koja nije upregnuta u jaram korporacijskog poslovanja. Plaćamo tu slobodu skupo i teško. Grb iznad šanka. Svjetlo ne ulazi ovdje ni kad je dan, ne ulazi ni kroz prozore, mi smo krtice koje se zakopavamo kako bi pobjegli od svega, a zakopavamo se sve dublje i dublje. Doktore, mene su uhvatili. Uhvatio me orao, u bitci koja je unaprijed bila osuđena na propast...

Napisao knjigu. Beskompromisni krimić. Dogovorio se s izdavačem. 'Poststrukturalisti d.o.o.' Mislio sam da nisu kao oni iz uobičajenih struktura, da su van toga. Vjerovao im. Prevario se...

Ne isplaćuju mi honorar. Pušim Kolumbo cigarete, a kad nemam, žicam po ulici ljude, žene, babe, djecu. Džimi mi više ne toči na račun. Gazdarica stanodavka, usahla, oronula babuskara me goni kao vrag grješnu dušu. Oprostila bi mi stanarinu od tri mjeseca za samo jednu noć. Ne mogu. Ne više. Tu željeznicu guta već daljina...

Poslali mi dopis. Piše da mi neće platiti honorar jer 'autorska instanca više nema veze s tekstom'. Nisam više ja bitan. Čitatelji sami dešifriraju tekst. Kritičari ga sami kritiziraju. Ja sam bio samo majmun u kavezu koji je nabadao po mašini i izbacio tekst. Ja sam bio samo majmun. Won't get fooled again...

Doktore, vama jedino mogu vjerovati. Čaše na šanku, velike i male, prozirne čaše i zelene boce. Što da radim? Sve sam ih pobacao niz šank. Oronule pločice u wc-u...

Autor

ODGOVOR

Poštovani autore!

Ako sam dobro razumio, Vi ste žrtva suvremenih književnih teorija. Kako? Teoretičari poststrukturalističke teorije niječu značaj autorske namjere u procesu tumačenja književnog teksta - to se tvrdi u temeljnoj knjizi Smrt autora, autora Rolanda Barthesa. Kao što ste osjetili na svojoj koži, mutni su to poslovi: određeni autori pišu tekst o tome kako nije bitno što autor ima reći o svom tekstu. Derridâ piše tekst o nebitnosti autorske namjere za tumačenje teksta, kritičar mu odgovara na taj tekst, a Derridâ neoprezno odgovara: 'Nisam to htio reći.'

Mi znanstvenici nismo nikad bili skloni idejama tih francuskih metaznanstvenika, paraznanstvenika i kvaziznanstvenika. Američki kolege ih zovu commies, mi ih u Europi zovemo šarlatanima. Literoterapijska ordinacija u regiji bilježi trostruko veći priljev hitnih intervencija otkad su knjige Barthesa Smrt autora, S/Z i ostale prevedene na neki od lokalnih jezika: autori koji dobivaju infarkt. Čitatelji koji ne znaju gdje se nalaze i skaču kroz prozor. Autori koji si žele pregristi jezik. Grozno nešto!

U svakom slučaju, postoji dobar lijek za Vašu situaciju. Uzmite dopis, dođite Vašim izdavačima i recite im da Vas baš briga što su oni NAMJERAVALI njime reći pa ste ga Vi interpretirali kao primjer dadaističke poezije. I zatražite novce. Ukoliko se izdavači uzvrpolje i kažu da 'nisu to namjeravali reći', recite im da se taj dopis njih - kao autora dopisa - nimalo ne tiče. Ukoliko Vam i dalje ne budu htjeli dati novce, tužite ih - relativizacija zakona je u redu sve dok ne relativizira pravne propise.

Uzmite im novce i uložite ih u neke knjige: današnji autor treba nešto i čitati. Pijani autori su passé još od Bukowskog.

Dr. Ostojić

24.04.2009