Petak
29.08.2014.

Bijeg u literarni zaborav




Extra_large_finale_1
A+ A-
Na neizmjernu žalost i uz brojne isprike vjernim pacijentima, moram obavijestiti našu čitateljsku publiku da su tekstovi iz rubrike 'Doktor Ostojić, literoterapeut' nedvojbeno dobili status književnosti.
 
Prve smo naznake dobili kada se u ordinaciji počeo pojavljivati sve veći broj pacijenata čije bolesti nisu uzrokovane romanima Hugoa ili Stendhala, nego upravo mojim liječničkim naputcima. Srećom, budući da su ti tekstovi nastali u steriliziranim uvjetima, bolesti su brzo otklonjene. Ipak, shvatio sam da blagotvorni medicinski utjecaj mojih tekstova postaje sve manji, a negativni estetski dojam sve veći. 
 
Stoga smo krenuli u incognito terensko istraživanje u književnu zajednicu. Saznali smo da među našim autorima postoji konsenzus da je doktor Ostojić 'osrednje piskaralo koje nije ni do koljena Dimitriji Demeteru' i 'nižerazredni književnik' – dakle, i struka se slaže da pripadam književnom svijetu.
 
Potom smo proveli ozbiljno znanstveno istraživanje koje je pokazalo da 82% čitatelja ležerno pristupa ovim ozbiljnim medicinskim studijama kao običnom književnom tekstu, dok čak 26% ispitanika drži da je literoterapija puka poetska smicalica, a ne realna znanost.
 
Naravno, radi se o razumljivom i očekivanom nesporazumu. U ovo doba široke pismenosti i općeg postmodernističkog duha, svaki tekst nosi rizik da bude čitan kao književno djelo. Stoga, unatoč trudu da svoje naputke napišem u što formalnijem i suhoparnijem obliku, iz njih su ipak isklijale sjemenke esteticizma. Zbog toga se duboko ispričavam unesrećenim čitateljima.
 
Nedvojbeno je da ovi tekstovi, jednom kad su ušli u književni korpus, izazivaju više štete nego koristi. Jedino rješenje je – povlačenje. Trebam prestati objavljivati tekstove i pričekati da prirodna selekcija kanonskih tekstova potisne moju rubriku u literarni zaborav, kao što more izbacuje plastičnu bocu na pučinu. Strpit ćemo se dok stručna literarna znanost ne pospremi ove tekstove u ropotarnicu književne povijesti, dok će medicinska struka nedvojbeno sačuvati ove vrijedne ekspertize na akademskom popisu literature. 
 
Stoga ću iskoristiti priliku da napustim ovaj posao u Zagrebu i krenem na humanitarnu misiju u literarno najpogođenije dijelove svijeta: u Veliku Britaniju i Irsku. Tamo je najveća stopa načitanosti, najmanja dostupnost književnih cjepiva i medikamenata, najgora prehrana, najveći broj književnika po glavi te najniži broj literoterapeuta po kilometru kvadratnom. Moje je prisustvo neophodno.
 
Kako bih dovršio započeti posao, objavljivat ću tekstove na Booksinom portalu još tri tjedna: naredna dva tjedna posvetit ću najopasnijem hrvatskom romanu, zloglasnom Kiklopu Ranka Marinkovića. U trećem i završnom tekstu podijelit ću zadnje naputke i poželjeti vam sretan ostanak. 
 
Da bih u budućnosti izbjegao slične pogreške u pisanju medicinskih tekstova, trebam pomoć čitatelja. Stoga sam organizirao 'nagradnu igru' u kojoj tražimo od vas da na adresu dr.dr.ostojic@gmail.com pošaljete link na vama najdraži tekst iz ove rubrike, uz kratko obrazloženje. Rok za prijavu je srijeda 17.9. Najsretniji i najoriginalniji čitatelji dobit će vrijednu knjigu iz Booksine arhive, uz doktorev potpis i potvrdu da su knjige sterilizirane te bezopasne.

Ostajte mi zdravi!

dr.med. dr.med. Ostojić
foto: Ozbiljan slučaj čitanja u Britaniji (Nana B Agyei)
POVRATAK NA VRH STRANICE