Dr. Ostojić: problemi s close readingom

Zdravko, stalni analitičar književnog teksta i parateksta, izgubio je sposobnost 'close readinga' zbog čega bi mogao izgubiti posao.

Large_316

PITANJE

Poštovani kolega doktore!

Zovem se Zdravko i bavim se sličnom profesijom kao i Vi, ali nažalost na jednoj veoma stresnoj i napornoj poziciji. Radim u zagrebačkoj podružnici tvrtke Literary Criticism d.o.o. kao stalni analitičar književnog teksta i parateksta.

Znate kako je to: maleni literarni uredi, osmosatno radno vrijeme, glava stalno zabijena u tekst. Čovjek danima čita Tolstoja, da bi neposredno nakon pročitane zadnje stranice Rata i mira u ruke odmah uzeo Rushdieja i krenuo dalje čitati, bez predaha. Strašno! Međutim, svatko ima svoj križ i ja se ne bunim zbog toga, nego Vam se obraćam jer sam opazio poremećaj zbog kojeg mi je pozicija u opasnosti. Naime, opazio sam da, iz nekog razloga, nemam više sposobnost primjenjivati close reading u čitanju kao prije. Naprosto, kad započnem taj close reading - nužan za moj tip posla - izgubim se u detaljima i ne mogu se odmaknuti od stranice. Kako to ona poslovica kaže: od stabla - vjerojatno zimzelenog stabla, sudeći po godovima prilično starom stablu, kvalitetno drvo, čini se da nema životinjskih stanovnika na stablu, lišće igličasto, jestivih plodova nema, barem ne za ljude... evo, nisam siguran što sam više želio reći. I to mi se stalno događa s čitanjem djela - ni ne stignem pročitati djelo do kraja!

Budući da ne radim za državnu firmu već su nas lani preuzeli Rusi, pritisak na nas da radimo dobar posao je ogroman. Kad moj šef Jakobson vidi necjelovitu i predetaljnu analizu, on doslovno poludi. Literarni pogoni staju s radom jer moje analize nisu cjelovite. Ovako više dalje ne mogu čitati, to je očito, i treba mi uputa na koji način da pristupim čitanju, a da se ne izgubim u tekstu? Imajte na umu da ne mogu tek letimično preći preko teksta jer ipak moram raditi svakodnevni discourse analysis, style detachment i narration thesis. Oh, majko mila, zašto nisam otišao u automehaničare, kao što mi je otac govorio? Pomognite, kolega doktore, ako možete.

Zdravko

ODGOVOR

Poštovani kolega Zdravko!

Razumijem razloge Vašoj brizi, posebno u ovo teško vrijeme krize. Kompanije koje se bave književnom kritikom propadaju, ili uvoze jeftine apsolvente komparativne književnosti iz Kine i Indije da rade posao skupljih i starijih stručnjaka. Međutim, ne očajavajte!

Kako postoje vidni poremećaji dalekovidnosti i kratkovidnosti, postoje analogni problemi i u recepciji književnosti gdje neki ljudi nisu sposobni vršiti close reading (pa samo površno prelaze preko teksta) i obrnuto. Do toga dolazi, naravno, trošenjem i povremenim kvarenjem recepcijskog polja. Nažalost, dok su okulisti razvili naočale, literoterapijski strukturalno-dvogledni uređaji su još u razvojnoj fazi.

Ipak, postoji rješenje za Vaš problem na koje me uputio moj profesor s literoterapijskog studija u Ateni, profesor Moriartis, koji je unatoč nemogućnosti close readinga razvio zavidnu akademsku i ljudsku karijeru. Kako? Naime, close reading metodu izumio je i razvio britanski kritičar I. A. Richards, čiji je student bio upravo profesor Moriartis. Moriartis je otežano surađivao s Richardsom na tom metodološkom nivou i veoma brzo se, prema intimnom priznanju, našao na rubu odustajanja od samog studija. Međutim, prijelomni trenutak se dogodio kad je Richards izveo svoj znameniti eksperiment gdje je zatražio od studenata analizu određenih pjesama, sakrivši od njih detalje o autoru i kontekstu nastanka tih pjesama.

Moriartis je razmišljao kako da to riješi i, da li zbog stresa ili zbog ingeniozne providnosti, krenuo je na zahod kako bi se riješio probavnih smetnji i kako bi na samom klozetu prošao kroz tekst pjesama. Na klozetu je proveo više od dva sata čitajući i razlažući pjesme te je, za razliku od ostalih kolega, uspješno napisao analizu i prepoznao kontekst nastanka svake od pjesama! Tad je profesor Moriartis ustanovio revolucionarnu metodu closet readinga. I ja sam, priznajem, Vaše pismo pročitao na klozetu.

Rješenje je da zatražite na poslu da više vremena provodite na nužniku. Budući da su nužnici slične veličine kao i Vaš ured, vjerujem da Vam to neće predstavljati prevelik problem, a rezultati Vaših analiza će biti daleko efikasniji.

Dr. Ostojić

12.03.2010