Četvrtak
07.05.2015.

Kako navući mlade na književnost?




Extra_large_zbf
A+ A-
Ususret prvom Zagreb Book Festivalu, razgovaramo s koordinatoricom programa Ivanom Simić Bodrožić.

***

Ove godine Zagreb dobiva još jedan festival, pod nazivom Zagreb Book Festival. Možete li nam reći nešto više o ovoj manifestaciji?
 
Zagreb Book Festival je zamišljen kao manifestacija koja će se održavati svake godine. Cilj nam je potaknuti čitanje, interes za knjige i širiti onu dobru vibru koju svi mi koji volimo knjige i u 'poslovima' s knjigama osjećamo, bilo da ih pišemo, uređujemo, objavljujemo. Ponekad je sam način razgovora o knjigama svojevrsna prepreka široj publici da im se jednako veseli i prepozna njihovu važnost u našim životima. To je prostor u kojem vidimo ZBF, tako smo koncipirali program, da u njemu bude razgovora, glazbe, kreativnih radionica, po uzoru na slične europske festivale. 
 
Predstavljen je prilično ambiciozan program, s posebnim naglaskom na švedsku književnost, ali i dječju književnost. Zašto ste se odlučili na takvu strategiju?
 
Važno je vidjeti i saznati što se događa oko nas, u našem bližem i daljem okruženju, a onda te spoznaje povezati s aktualnim društvenim i kulturnim fenomenima. Švedska bi mogla biti uzor mnogim društvima na različitim razinama, a zadnjih godina su 'iskočili' kao globalna predstavnica krimi žanra koji je vrlo čitan i zabavan, no koji nam u svojim kvalitetnim varijantama može mnogo reći o aktualnim problemima društva. S druge strane, ako sami ne učinimo nešto kako bismo odgojili književnu publiku, velika je vjerojatnost da je nećemo niti imati. 
 
Čini se da u posljednje vrijeme ovdašnji književni festivali polažu dosta pažnje upravo dječjoj književnosti. Mislite li da književni festivali mogu imati neku vrstu edukacijske uloge, posebice s obzirom na porazne rezultate kada je riječ o čitalačkim navikama mladih?
 
Mislim da je to neophodno. Vrlo je riskantno osloniti se na obrazovni sustav jer su se vremena promijenila i moramo se natjecati s raznim medijima koji su šareniji, dostupniji, jeftiniji, a budimo iskreni, i puno manje zahtjevni. Ali jednom kad se inficirate književnošću, ništa je drugo ne može istisnuti. Nijedan medij ne pruža tako bogat, kompleksan i intiman svijet kao knjiga. Ako to doživite u najranijoj mladosti, vjerujem da vas prati ostatak života. 
 
Iako istraživanja govore kako je Hrvatska pri europskom dnu kada je riječ o čitateljskim navikama, pa posredno i kupovanju i posuđivanju knjiga, činjenica je da posljednjih godina u Hrvatskoj zaista ima nekoliko izvanrednih književnih festivala. Kako objašnjavate taj fenomen? Općenito, u čemu je važnost ovakvih manifestacija?
 
Mislim da se odgovor upravo krije u vremenu i navikama koje se mijenjaju. Naprosto, velik dio publike traži više sadržaja uz samu knjigu. Nismo mi izmislili taj trend i to je način da ljude pridobijete za 'svoju stvar'. U tom pridobivanju možete im posredovati važan i inteligentan sadržaj iz kojeg će izrasti navika čitanja, kupovanja, posuđivanja, razgovora o knjigama. Samim time podržavate čitavu mrežu: pisce, izdavače, knjižare, urednike. 
 
Kako uspijevate spojiti vaš književni rad s ovakvim aktivnostima, poput organiziranja književnih festivala? Jesu li pisci u Hrvatskoj, pa čak i vrlo čitani autori, prisiljeni preuzimati i neku vrstu menadžerske uloge kako bi osigurali uvijete za normalan književni rad? 
 
Osobno se ne osjećam prisiljeno budući da se bavim knjigama i ljudima, a to je ono što me zanima. Mogu u sebi pomiriti pisanje i bavljenje književnošću na druge načine. Naravno, mislim da to prije svega ovisi o nečijem senzibilitetu, karakteru, interesima, i to ne treba biti posao svakog pisca. Mene veseli.

Razgovarao Neven Svilar
foto: ZBF
POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.