Četvrtak
10.05.2018.

Jukebox Baby ili Slijepa kanonada




Extra_large_svilar
Dirck Hals: Merry Party in a Tavern, 1628. (Foto: Wikipedia)
A+ A-

Bilješke uz čitanje romana Tristram Shandy za olujne drugomajske večeri u Zagrebu, povodom 100. obljetnice izlaska knjige Propast Zapada Oswalda Spenglera.  

I.

U srpnju ili kolovozu sada već prilično davne 1461. godine neki agent žurit će prema Firenci. To će činiti tako dramatično i borbeno da je sasvim izvjesno da bi već samim time pobudio naše zanimanje, čak i da ne znamo tko je taj agent i što to nosi. Naše rastreseno oko što s određene visine nadgleda historiju svijeta, usredotočit će se na tog užurbanog agenta. Fokusira prizor. Mi ga već pratimo gdje juri po uznemirenome tlu, sad uzbrdo sad nizbrdo, ostavljajući za sobom amplitudinalni trag, dok grabi puteljcima toskanskih brežuljaka koji su se uzjogunili kao da je riječ o obroncima Krndije. Oko je predaleko da bi hvatalo zvukove prirode, pa ćemo mu pomoći glasnom muzikom. Uostalom, ova jednolična drama svakako zaslužuje podršku prigodne partiture. Ta glazba ne treba biti iz vremena, treba nam nešto dramatično, možda kakav maniristički madrigal, ili pak, barokni magnificat. Ili možda Schubertova definicija? Ne, uhu našeg oka to zvuči sasvim izbezumljujuće, čak nasilno... Znamo! Pjesma Jukebox Baby Alana Vege. Eto, sada imamo i glazbenu dramu koja radi svoj dio posla.



Shvatili smo da naš agent koji nekome nešto prenosi zaslužuje jednoličnu glazbenu podlogu, umjesto razbuktane tapiserije. Iz jednoličnog stiže zaplet. Kao slikarski monokrom, placenta koja možda čuva i hrani buduće zbivanje, a možda i ne. Naznačeni pokret zamrznut u trenutku maksimalne napetosti. Uzrujana draperija uhvaćena u kavez trenutka. Kao kaskade kod Rubensa. Možda smo pretjerali; hajmo jedno stoljeće unazad, prema konkretnoj zemlji pokrajini gradu stanu, recimo Jacopu Pontormu. Evo, upravo je umro Piero di Cosimo, pa je Pontormo unajmio njegov stan. Ma sad kad bolje razmislimo, hajmo se vratiti još barem pola stoljeća unatrag, štoviše, ostanimo u godini mjesecu tjednu danu, u onoj istoj seriji trenutaka u koje je utisnut agent u pokretu kojeg smo uhvatili u našu mrežu. Dok se agent približava i već mu je u vidokrugu firentinski Duomo, Filippo Lippi slika Madonnu s djetetom i dva (brojkom 2!) anđela. 

Slikovni rezultat za drapery in renaissance art

Ako mislite da je ova draperija tek iluzija, tj. da je njezino uokviravanje poništava, zamislimo malo širu vremensku krletku. Umjesto malog dalmatinskog ptičjeg lijesa, viktorijanska tehnološka raskoš u nekom novootvorenom botaničkom vrtu. Umjesto fiksiranog prizora, prizor u trajanju. Perspektivu – koja svodi prostor, ali i vrijeme na netočnu matematiku – dokinuti ne možemo, no možemo je barem nakratko ignorirati. Primjerice, spavanjem bez snova. Ili oduzimanjem svjetlosti, utapanjem draperije u dubini oceana.   

Ples placentalne meduze.



Drama je, čuli smo maločas, jednobojna draperija, zlatna, plava ili tamno zelena. Istina je što kažu, perpendikularnost je zeznuta stvar. Prepuna zamki. One leže i u potencijalnoj autonomizaciji elemenata, težnji stvari da postanu suverene. Suverene i samostalne. To svakako vrijedi za tako jasno određene elemente kao što su polja vida odnosno sluha, bilo da je riječ o kratkom trenutku ili fenomenu duljeg trajanja.

Sada kad smo i to dogovorili preostaje nam tek da se prisjetimo o čemu smo prethodno lamentirali.

Doduše, muče nas pitanja. Što je oku činiti? Kako će oko kontrolirati želju za emancipacijom svakog pojedinog elementa koji tvori cjelokupnu sliku? Zapravo, viziju slike, koja uključuje i ne-vizualne elemente. Hoće li oko popustiti, pa abdicirati? Stoji li prvotni naum iznad onoga što će nam putem pasti na um? Stoji li? … ?

Pustimo te tlapnje i vratimo se radije našoj prvotnoj temi koje smo se u međuvremenu prisjetili, trabunjajući o svemu i svačemu. Povratak našem prizoru, agentu što ga naše revno oko prati već neko vrijeme. Agent je u međuvremenu – dok smo mi zajednički smišljali kako da njima kojima smo namijenili ovu priču što bolje dočaramo zbivanja pa da i oni, iako ne vide agenta te se samo pretvaraju da ga prate, ipak steknu određenu predodžbu, kao da slušaju utakmicu na radiju – došao do grada i ostaje mu još malo da dođe do cilja svoga putovanja.

Evo samo što nije stigao, približava se stanu čuvara demokracije, obitelji bankara Medici. Dok agent ulazi u palaču, samo nekoliko stotina metara u smjeru juga učeni Marsilio Ficino radi na prijevodu Platona, doduše s latinskog, iako je nedavno ovladao grčkim. Prevodi po naredbi Cosima Medicija koji mu je obećao dobaviti tekstove na starogrčkom. Evo ga, agent je stigao. Predao je svoj vrijedni sadržaj Cosimu. A zatim? Ovaj odmah izdaje naredbu da Marsilio Ficino obustavi dosadašnji rad: obustavi dosadašnji rad! Ima da svu svoju pozornost odsad posvetiš sadržaju paketa. Mladi učenjak Marsilio začudo ne izgleda nimalo ozlojeđen. Barem se ne vidi.

Kažu da je oko tiranin, ali nije. Ono je tek u službi, radi za nasilnog trickstera.

Sada možemo otkriti sadržaj paketa.

IV.

U polju kojim se bavimo znanje dolazi samo kao udar munje. Tekst je tek dugi mrmor groma koji će uslijediti.
(Walter Benjamin, Projekt Arkade)


(Walter de Maria, Lightning Field, 1977.)

V.

DE VIRIS ILLUSTRIBUS (excerptio)

***

HERMIJA 
- 1. st. (?) Grčki liječnik, stručnjak za očne bolesti. Njegove kupke protiv akutnih i kroničnih bolesti očiju spominje Galen.
Djela: Medicinski spis

HEGESIJA iz Kirene – 4/3 st. pr. n. e. Grčki filozof, pripadnik a kasnije i upravitelj kirenske škole, specifičnog smjera hedonističke filozofije. Prema uputama zacrtanima u toj školi, Hegesija zastupa mišljenje da zbog nemogućnosti postizanja sreće u životu treba težiti smrti. Zato su ga nazvali Filotanatos – onaj koji teži smrti. Zbog njegovog vječno kiselog izraza lica i natmurenosti koja je uznemiravala učenjake i smetala im u radu, te općenito pogubnog utjecaja na atmosferu, Ptolomej I. zabranio mu je predavati u Aleksandriji.
DjelaSamoubojica (Alokarteron)

NEOPTOLEM – 3. st. pr. n. e. Grčki pjesnik i gramatičar iz Parija u Bitiniji. Poznat posebno po epu o Dionizu, a autorstvo epa Trihtonija (ili Erihtonija) prijeporno.
Djela
O vrstama duhovitosti
Dionizijada
Trihtonija
O tropima

HOR – 4. st. Rimski filozof. Nakon veoma uspješne boksačke karijere pristupio je školi kinika. Sugovornik je u Makrobijevim Saturnalijama. Nažalost nema sačuvanih djela.

IBIK – 6. st. pr. n. e. Grčki korski liričar iz Regija u Italiji. Uz tradicionalne sadržaje korske lirike koje je preuzeo od svojih prethodnika, uveo je u korske pjesme i erotiku, po čemu je ostao upamćen u svijesti svojih suvremenika.
DjelaKorske pjesme

HERMIP iz Berita – 2. st. Grčki gramatičar, učenik Filona iz Bibla. Napisao djelo o slavnim ljudima robovskog porijekla, jedan spis o snu i jedan o brojci sedam.
Djela
O muževima robovskog podrijetla
Spis o snu
O broju sedam


MARKOMAN – 3. ili 4. st. Rimski retor germanskog porijekla. Autor je komentara Ciceronovu djelu O pronalaženju teme, a fragmenti su ostali sačuvani kod kasnijih autora.
Djela: Komentar uz Ciceronov spis O pronalaženju teme 

HESIHIJE iz Aleksandrije – 5. st. Grčki gramatičar i leksikograf, sastavio je jedan od najopsežnijih rječnika u antici, čiji je vjerojatan naslov glasio Zbirka svih riječi po alfabetskom redoslijedu. Ovo iznimno djelo sačuvano je, doduše u znatno skraćenoj verziji, u tek jednom jedinom kodeksu iz Venecije nastalom u 15. stoljeću.
DjelaZbirka svih riječi po alfabetskom redoslijedu

HONEST – 1. st pr. n. e / 1. st. Grčki epigramatičar zastupljen s 10 epigrama u Palatinskoj antologiji. Moguće je da je i 11 pjesama na natpisima kod Tespije, upućenih Muzama, također njegovo djelo.
DjelaEpigrami

HORAPOLON iz Fenebitide – 4. st. Grčki gramatičar, rodom iz Egipta. Bio je učitelj u Aleksandriji, Konstantinopolu i nekim drugim kulturnim centrima carstva. Autor je epske pjesme o Aleksandriji.

IKO – 5. st. pr. n. e. Grčki sportaš i trener, rodom iz Tarenta. Pobjednik u petoboju na Olimpijskim igrama 476. godine. Platon hvali njegovu spretnost, odvažnost i umjerenost, nazivajući ga prikrivenim sofistom. Navodno autor prvih trenerskih priručnika u povijesti antičkog sporta. Bio je blizak pitagorejcima.
DjelaSpis o vježbanju 

NIGIDIJE Figul, Publije – 1. st. pr. n. e. Rimski političar i filozof, prijatelj Ciceronov. Zajedno s grupom istomišljenika nastojao vratiti Pitagorina učenja u modu. Uz filozofiju, filologiju i prirodne znanosti, pokazivao živo zanimanje za okultno i astrologiju.
Djela
Značenje grmljavine po danima 
O gestikulaciji
O bogovima 
O vjetru 
O gatanju privatnim osobama prema letu ptica
O snovima
Nebeska kugla, grčko nebo, barbarsko nebo 
O utrobi
Gramatičke bilješke

MODESTIN - 3. st.  Rimski pjesnik od kojega je sačuvan tek jedan epigram posvećen zaspalom Amoru.

HEFESTION iz Aleksandrije - 2. st. Grčki gramatičar, autor opsežnog djela o metrici u 48 knjiga. Kasnije je svu građu sažeo najprije u 11, a zatim u 3 knjige, da bi na kraju cjelokupnu materiju izložio u obliku nevelikog priručnika. Danas je to jedini sačuvani primjer metričkog sistema izrađenog prema tradicionalnim obrascima. U djelu se obrađuju kvantitet, siniceza, stope, kataleksa, metri, koloni i asinartreti.
DjelaO neredu u pjesmama. 

HELVIDIJE PRISKO - 1. st. Rimski političar i pisac. Autor dramskog teksta Paris i Enona zbog kojeg je 93. godine po naredbi cara Domicijana ubijen. Ne treba ga miješati s pjesnikom Gajem Helvidijem Priskom.

HELVIDIJE PRISKO, Gaj - 1. st. pr. n. e. Rimski političar i znamenit govornik. Ubijen kao opozicionar. 

HERAISK - 5. st. Grčki neoplatonistički filozof. Pokušavao povezati egipatsku vjersku tradiciju s neoplatonizmom. Kao protivnik kršćanstva ubijen pri pokušaju bijega iz Konstantinopola. 

MOLON – 1. st. pr. n. e. Grčki retor porijeklom iz Alabande u Kariji, djelovao je na otoku Rodu, gdje je imao čuvenu školu koju je posjetio Ciceron, ali i drugi poznati Rimljani.
Djela:
Protiv Židova
Protiv Kaunjana
Komentari Homera

HORIKIJE – 6. st. Poznati grčki govornik, rodom iz Gaze, zbog aticističkog purizma slovio je za iznimnog stilista, od najuzornijih. Sastavljač brojnih prigodnih govora i uvoda u deklamacije. Poznat je po uvjerljivoj obrani glumačke profesije nakon Justinijanove zabrane kazališnih predstava 526. godine.
Djela:
Kratak govor o tome da izmišljene ljubavne priče ne škode drugim deklamacijama koje imaju drukčiji sadržaj
Kratak govor o tome da govor ne traba ostaviti nedovršenim
Kratak govor u povodu prigovora da ne dolazim na javne govorničke skupove, koje sam čuo od nekih božanskih učitelja, koji pokazuje da je u starosti lijepo mirovanje
Kratak govor, nastao na poticaj trenutačnih okolnosti, ukrašava se njima primjerenim pričama
Kratak govor objasnit će, na česte molbe slušača da im se to kaže, razlog dosadašnjeg odlaganja

HRISIP iz Knida4. st. pr. n. e. grčki liječnik, učenik Eudoksa i Filistiona, a učitelj Metrodorov. Fragmentarno je sačuvan njegov spis s područja dijetetike, u kojem je bio izuzetan autoritet.
DjelaO povrću

HRISIP iz Tijane – stručnjak za kulinarstvo, autor djela koje je sadržavalo recepte za pojedine vrste kruha i kolača.
Djela:Spis o spravljanju kruha

IDEJ s Roda – nepoznato vrijeme. Jedan od najbizarnijih grčkih pjesnika uopće. (Katkad su njegova djela neopravdano pripisivana drugom autoru, grčkom filozofu Ideju s Himere na Siciliji, iz 5. st. pr. n. e. Taj je, pak, bio jedan od posljednjih pristalica takozvane prirodne filozofije te je naučavao Anaksiomenovu postavku o zraku kao počelu svemira.) Ovaj epičar udvostručio je Homerovu Ilijadu i Odiseju dodajući iza svakog Homerova stiha jedan vlastiti. Sastavio je ep o rodnom otoku. Djela nažalost nisu sačuvana.
Djela:
Spjev o Rodu
Natjecanja
Nadopuna Homeru (?)

HERON – 1. st. Grčki matematičar – svestrani grčki stručnjak proslavio se prije svega svojim inženjerskim izumima. Ovaj izniman um krajnje je neobična pojava u kontekstu antičke misli; naime, osim napravama od neospornog tehničkog značaja, Heron je izuzetno mnogo truda i vremena posvećivao raspravama o tehničkim rješenjima bez ikakve upotrebne vrijednosti, štoviše potpuno izmaštanim bizarnim spravama. Valja ga razlikovati od istoimenog znamenitog oftamologa.
Djela:
Nauka o mjerenju
Nauka o stlačenom zraku
O ogledalima
O vodenim satovima
Vage
Rasprava o svodovima – astronomski spis

HERON – 1. st. pr. n. e. Grčki liječnik, oftamolog i kirurg. Galen citira njegov recept za mast protiv bolova.
DjelaMedicinski spis

KARBILIJE PIKTOR - nepoznato vrijeme. Rimski pjesnik, autor djela Bič Eneide, kojim se uvrstio među takozvane osporavatelje Vergilija (obtrectatores Vergilii).
Djela: Bič Eneide (Aeneidomastix)

JAKOB PSIHREST – 5. st. Grčki nadriliječnik rodom iz Aleksandrije, uspješan i cijenjen kako na području dijagnostike tako i terapije. Po svojim kurama hladnom vodom dobio je i nadimak ('Hladitelj'). Od kasnijih liječnika najčešće osporavan, no svejedno je ostalo sačuvano nešto njegovih recepata.

ION s Hija – 5. st. pr. n. e. Grčki dramski pisac, lirski, a možda i epski pjesnik i filozof. Svestran. Pisao je tragedije, satirske igre, a možda i komedije. Autor je korskih i monodijskih lirskih pjesama, ditiramba, himni, peana, enkomija, elegija, sholija i epigrama. Osvojio treće mjesto u književnom natjecanju, odmah iza Euripida i Iofonta (sin Sofoklov, i sam osvajač najmanje jednog tragičkog natjecanja, te barem jednog drugog mjesta). Jednom je bio pobjednik u tragičkom, a jednom i u ditirampskom natjecanju. Prema nekim izvorima autor je 12 drama, prema nekima 30, a prema nekima 40. Ostalo sačuvano 11 naslova, i tek pokoji fragment. Navodno je i autor memoara, što ga čini prvim memoaristom antičke književnosti. Jedan prozni spis filozofskog karaktera posvećen je pitanju trijada kao strukturalnog principa u razumijevanju svijeta.

HERONDA (ili HERODA) – 3. st. pr. n. e. Grčki pjesnik mima s otoka Kosa. Zbog jampskog stiha (holijamb) kojim su pisani, mimi se nazivaju i mimijambi. Najčešće teme Herondinih kratkih dramskih djela su svodnici, ljubomorne žene, a katkad i obrtnici. Njegovi mimi predstavljaju zanimljivu mješavinu prikaza grčke svakodnevice (protkane vulgarnostima karakterističnim za ovu književnu vrstu) i 'učenog tona'.
Djela:
Provodadžijka ili Svodnica
Svodnik
Žene koje daju zavjetni dar i žrtvuju u Asklepijevu hramu
Ljubomornica
Prijateljice ili intimni razgovori
Žene u zajedničkom poslu
San
Žene za doručkom
Neven Svilar

POVRATAK NA VRH STRANICE