Petak
22.01.2016.

Muzej nezavisne kulture




Extra_large_muzej
Iz Muzeja nezavisne kulture
A+ A-

U crnoj vremenskoj rupi između 28. prosinca prošle i 18. siječnja ove godine napustili su nas redom: Lemmy Killmister (1945. – 2015.), Natalie Cole (1950. – 2015.), David Bowie (1947. – 2016.), Alan Rickman (1946. – 2016.) i Michel Tournier (1924. – 2016.)

Ovaj naš svijet, Treći kamenčić od sunca, svakim danom ionako postaje sve tužnije mjesto, bez njih – bit će još malo tužniji i zapušteniji. Ostaje nam njihova glazba, filmovi i knjige. I to je ono dobro u vezi s umjetnicima – ostavljaju neizbrisive tragove za sobom, odrastamo s njima i poslije, kad jednog dana odrastemo i već smo pomalo i stari, a njih više nema, uzmeš Ace of Spades, Another Perfect Day ili bilo koju drugu ploču i Lemmy je opet tu. Pa i kad ti odeš, a hoćeš sto posto, i dalje će se negdje čuti grmljavina njegove bas-gitare.

Na neki način to ga čini superherojem.



Enivej, u sklopu Književnog kombinata Booksa imamo taj famozni Muzej nezavisne kulture ili punim imenom zvan – Centar za dokumentiranje nezavisne kulture. Poput vrijedne vjeverice što skuplja lješnjake, tako je i dr. Dunja Draguljče prikupljala raznorazne materijale - krhotine nezavisne kulture, i sad je Muzej i zvanično predelal.

U slučaju da vas zanima ponešto od materijala, a imamo ih u Muzeju tušta i tma, ili bi pak željeli donirati nam nekaj od materijala koje imate doma (a sigurno imate, čak i ako mislite da nemate – imate) – javite nam se ili dođite do Martićeve 14d.

To vam je kad krenete od MOST-a u Smičiklasovoj, ma ni 250 metara prema dolje tj. prema Kvatriću.

Pošteno govoreći ni najbliži suradnici iz Bookse nisu sa sigurnošću znali što se to događa u prostoru zvanom Muzej nezavisne kulture. Pitali smo se u početku što radi ta djevojka Dunja? Onda smo se navikli na nju, ali i dalje nismo znali što prav za prav dela gore. Sve nam je to ličilo na nekakvu našu verziju Ministarstva za istraživanje ruda i gubljenja vremena.

Pa dobro, mislili smo, nek samo čeprka.

Danas, međutim, vidimo da je posel dr. Draguljče neobično važan jednako kao što je važna i nezavisna kultura. A što je to u biti nezavisna kultura, pitali smo je na koncu.

Dr. Draguljče: To vam je, kako bih vam to najlakše objasnila, to vam je, eto, cvijetak što niče sam od sebe – na nekakvoj vrištini ili u grabi kraj puta. Taj cvijet ponekad zna biti masu ljepši i gizdaviji nego što je cvijeće što raste u obližnjem vrtu. On bogec bistrički raste sam, a cvijeće u vrtu zalijevaju, tetoše, okopavaju i plijeve brižne ruke vrtlarske. Netetošeni cvijetak na vrištini, čami tam u kmici, zarastao je u korov do koljena, ali je živ i zaslužuje vašu pažnju. Eto to vam je nezavisna kultura. Kaj ti plačeš Ana?

Ana: Ma nikaj, žao mi da taj cvijetak tak sam od sebe dura na ovom svijetu… šmrc, kašlj… jadničak hrabri. Onda je ovaj Muzej kao, recimo, herbarij u kojem ti čuvaš to divlje, nezavisno cvijeće?

Dr. Draguljče: Tako je, čuvam ga od zaborava.

I tako smo napokon spoznali važnu ulogu dr. Draguljče u kombinatu. Mislili smo, a sad se pomalo i sramimo toga, ma ona to neš bezveze vjeveričari, faktički bogu dane krade.

Au contraire!

Posao dr. Draguljče od velike je važnosti i svaka i nama čast što smo je pustili da radi na tom projektu čijim se perjem sada može kititi i svatko od nas u kombinatu! Dođite svi vi ljudi dobrog srca, imat ćete kaj i vidjeti. Imamo masu brošura, plakata, nezavisnog stripovlja, časopisa, fanzina, fotografija, flajera, majica, knjiga i svega ostalog, na koncu – pa tu je sigurno negdje i dio vas.

Vremena su huda, oblaci tusti navlače se posvuda, već sutra svi bi mogli završiti na vrištini i postati dijelom nezavisne kulturne scene. Možda već i jesmo! Pa kaj, nije ni to najgore kaj se čovjeku može dogoditi.

I da, proroštajte malo po starim kutijama u kojima čuvate drangulije iz vrlo rane mladosti. Naći će se, kladimo se, ponešto i za naš Muzej koji će se jednog dana, za sto godina, zvati MNK Dunja dr. Draguljče.

F.B., 22. siječnja 2016, Zagreb

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.