Četvrtak
01.11.2007.

Začitavanje: 'Korekcije'




A+ A-

Jonathan Franzen: Korekcije.

Ovu tragikomičnu i bizarnu sagu o dvije generacije trule američke obitelji u zvjezdanu orbitu pokušala je lansirati Oprah na čemu joj se autor zahvalio galantnim nedolaskom u emisiju. Franzenov treći i najbolji roman kreće od univerzalne teme disfunkcionalne obitelji, ocrtavajući pritom zastrašujuće obrise kapitalističke Amerike.

Možda Franzen smatra da je omiljena emisija nadobudnih američkih kućanica iz predgrađa nedostojna njegove romančine, ali se ipak tim istim predgrađem obilno okoristio pišući roman o Alfredu i Enid Lambert, starom bračnom paru s američkog srednjeg zapada. Alfred pati od demencije uzrokovane Parkinsonovom bolešću, što ne priječi Enid da se zavarava nadom u bolju budućnost. Njena fiksacija i žuđeni lijek za sve probleme je zajednički Božić na kojem će se okupiti troje njezine djece: Chip, Denise i Gary.

U slučaju propalog intelektualca Chipa, kratak je put od mjesta predavača na uglednom sveučilištu do financijskih prijevara u tranzicijskoj Litvi. Chip je onaj sin na kojega nitko u obitelji ozbiljno ne računa. Denise je naoko uspješna kuharica, ali joj se život raspada nakon afere sa šefom. Treći potomak Gary, naizgled stabilan i razborit financijaš, u stvari je kronično depresivni yuppie koji teško pronalazi zajednički jezik sa ženom i trojicom sinova.

Priča Korekcija raspršuje se u mnoge manje priče obilježene dokumentarističkim pristupom punim detalja. Njegov je stil raskošan i ponekad prenatrpan metaforama. Iz  rečenica kao da izvire očajnička potreba što točnijeg opisivanja svijeta, kad se taj već ne može korigirati.

Uspješnih korekcija u romanu nema, a potrebne su svima: i Alfredovom umu i Chipovom scenariju i Garyjevoj obitelji. Potrebne su i religiji i ekonomiji i zdravstvu. Fatalizam proizlazi iz zaključka da korekcije u životu, ma s koliko dobrih namjera bile provedene, rađaju samo nove probleme. Franzen ne nudi dramatični kraj, cijeli roman je jedan rastegnuti status quo.

Američka je kritika Korekcije, prvi put izdane 2001., dočekala s gotovo nepodijeljenim oduševljenjem. Kako je odbio gospođicu O, svojih pet minuta televizijske slave Franzen je morao potražiti negdje drugdje. Pronašao ih je cameo ulogom u Simpsonima, uz bok Lisi Simpson, što je potvrdilo njegov kultni status u američkoj pop-kulturi.

Srđan Laterza


Ostala djela prevedena na hrvatski:
Kako biti sam (V.B.Z., 2004.)

POVRATAK NA VRH STRANICE