Četvrtak
02.06.2016.

Pride 2016: Bio jednom “protuprirodni blud”: homoseksualnost u jugoslavenskom socijalističkom kaznenom pravu

Srijeda, 08.06.2016 u 20:00 @ Booksa




Extra_large_ipa_projekt
Pride 2016: Bio jednom “protuprirodni blud”: homoseksualnost u jugoslavenskom socijalističkom kaznenom pravu
A+ A-

Prvim Krivičnim zakonikom socijalističke Jugoslavije iz 1951. muški suglasni istospolni seksualni čin postao je kazneno djelo za koje su sudovi mogli izreći kaznu do dvije godine zatvora. Odluka da se u kaznenopravnom sustavu zadrži i u ranijim zakonima inkriminirani "protuprirodni blud” nije bila niti samorazumljiva, niti je donesena jednoglasno ili u tišini. Dapače, prvotna namjera pravnih stručnjaka iz vrha Partije i Države bila je sasvim dekriminalizirati homoseksualnost, ali su razni glasovi upozoravali da izgradnja socijalizma predmnijeva "novog i zdravog čovjeka”, ideološku kategoriju iz koje je unaprijed isključen svaki oblik neheteroseksualnog života. Tom prilikom ipak je skinuta oznaka kriminalnosti s lezbijskih odnosa. Desetak godina kasnije, kod prve velike revizije kaznenoga prava FNRJ, ponovio se isti scenarij: artikulirana potreba dekriminalizacije naišla je na otpore odozdo (sudovi, javna tužilaštva) i odozgo (dio rukovodećeg političkog kadra). Ipak, homoseksualnost više nije smatrana ozbiljnim zločinom, "dekadentnim buržoaskim ponašanjem koje potkopava socijalizam i kvari omladinu”, te je uvrštena u lakša kaznena djela za koja je bilo moguće izreći uvjetnu kaznu ili tek sudsku opomenu. U razdoblju od 1951. do 1977. za to kazneno djelo u cijeloj je zemlji osuđeno oko 500 muškaraca, od toga u Hrvatskoj oko 180.

Ustavom iz 1974. dio legislativne ingerencije u materiji kaznenog prava prenesen je s federacije na republike i autonomne pokrajine, pa je svaka sastavna jedinica SFRJ ovo pitanje mogla urediti po svojoj volji. Kriminolozi, seksolozi, liječnici i pravnici učestalo su u javnosti zagovarali nužnost potpune dekriminalizacije homoseksualnosti. Postizanju pravnoga i političkoga konsenzusa oko dekriminalizacije sporazumnih istospolnih seksualnih odnosa između odraslih muškaraca najviše je– posebnim istraživanjima, objavljivanjem radova i javnim istupima – doprinio upravo Pravni fakultet u Zagrebu gdje se ta ideja dugo učvršćivala u okrilju Katedre za krivično pravo. No, kod izrade osam "malih” republičkih i pokrajinskih kaznenih zakona došlo je do razlaza oko "protuprirodnog bluda”: za dekriminalizaciju su se odlučile Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Vojvodina, dok su ostale četiri sastavnice – tzv. "uža” Srbija, Kosovo, Makedonija i BiH – zadržale to kazneno djelo sve do kraja socijalističkog iskustva, neke i do duboko u 1990-te. No, ni dekriminalizacija u Hrvatskoj 1977. godine nije bila obuhvatna i cjelovita i do 1998. opstali su neki, simbolički i konkretni, diskriminatorni propisi.

* Ova aktivnost se provodi u okviru projekta Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo kojeg zajedno provode Lezbijska organizacija Rijeka „LORI", Zagreb Pride i Trans Aid. Projekt traje 18 mjeseci, do svibnja 2017. godine, a financiran je sredstvima Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Sadržaj ovog panela isključiva je odgovornost organizacije Zagreb Pride i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. 

POVRATAK NA VRH STRANICE