BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Sartre danas <p> Prije točno pedeset godina Jean-Paul Sartre je odbio primiti Nobelovu nagradu i objavio prekrasnu autobiografiju 'Riječi'.</p> <div> <strong>Patrick Modiano </strong>je petnaesti Francuz koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Njegov sunarodnjak, <strong>Jean-Paul Sartre</strong>, prije pedeset godina je odbio ovu nagradu. Taj čin ostao je vječno upamćen, za neke kao čin pobune, za druge kao dodatno učvršćivanje pozicije kontrakulturnog heroja. No, prije pedeset godina Sartre je učinio nešto mnogo važnije od odbijanja jedne nagrade.<br /> <br /> Objavio je prekrasnu knjigu <em><strong>Riječi</strong></em>, jednu od najljepših autobiografija uopće, gdje je pisac, poslušavši naputak <strong>Rousseaua</strong> i&nbsp;<strong>Baudelairea</strong>, do kraja ogolio vlastito srce i poput kirurga skalpel-perom ogulio sve slojeve vlastitog pamćenja, naslage podebljane zaboravom, samoobmanom, taštinom i strahom. <em>Riječi</em>, sjećanje na prvo desetljeće života, prekrasna je, iskrena i snažna proza koja najbolje govori kakav je pisac bio Jean-Paul Sartre.</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> Utjecaj Sartrea na današnju književnost, filozofiju i kulturu općenito je golem, iako naoko ne tako primjetan. Njegov egzistencijalizam su još krajem&nbsp;60-ih neki francuski mislioci, među kojima je bio i <strong>Derrida</strong>, označili kao neku vrstu krivog čitanja <strong>Heideggera</strong>, filozofsku derivaciju zanimljivu tek iz povijesnog aspekta. Od tada pa do danas Sartrea se više ne čita toliko mnogo i ne onako kao prije pola stoljeća, kada je bio slavljen poput kakvog intelektualnog poluboga.<br /> <br /> Bio je amblem pobune; mladi su njegov lik nosili na reveru kao legitimaciju subverzivne autentičnosti. Šezdesetih je Sartre postao bedž odmetništva, dijelom francuskog svetog trojstva s <strong>Rimbaudom</strong> i <strong>Godardom</strong>. Ta su imena studenti i svi oni koji su se smatrali dijelom kontrakulture, i to ne samo u Francuskoj već i u Americi, prosipali iz usta bez puno razmišljanja, te je Sartre postao preteča onoga što zadnjih desetljeća predstavlja <strong>Che</strong> - silueta na majici ispražnjena od značenja, književna verzija <strong><em>Ode radosti</em></strong> ili <strong><em>Mona Lise</em></strong>. &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako to već biva kada se približi neka okrugla obljetnica, tako se ovih dana opet nešto više govorilo o Sartreu. Prije točno pola stoljeća, 1964. godine, Sartre je izazvao veliku aferu odbivši primiti Nobelovu nagradu za književnost. Uslijedile su brojne rasprave, kritike, pohvale za hrabrost, pokude za preseravanje i sve ono što je bilo za očekivati u takvoj situaciji.<br /> <br /> Osim onih priča o tome kako je Nobel za književnika grijeh, i da pisac nikada ne smije postati institucija i tako dalje, Sartre je tada rekao nešto veoma značajno, nešto što je imalo smisla tada jednako kao što ima i danas. Naime, proglasio je ovu nagradu samo nastavkom zapadnog kulturnog imperijalizma, postkolonijalnim oruđem najgore vrste, gdje Švedska akademija zaogrnuta pravedničkim plaštem tolerancije i prihvaćanja pluralizma zapravo propagira isključivo zapadne kulturne vrijednosti. "<em>Nobel je nagrada za pisce Zapada i pobunjenike Istoka."</em><br /> &nbsp;</div> <div> Prisjetimo li se nepodnošljive gungule i silnog graktanja raznoraznih zapadnih mislilaca, piskarala, kolumnista, kritičara, novinara, komentatora, kroničara, promatrača, znalaca, teoretičara i pisaca kada je Nobela prije tri godine dobio kineski književnik <strong>Mo Yan</strong>, veoma aktualno zvuči Sartreova pola stoljeća stara izjava o tome kako se Nobela dodjeljuje samo piscima sa Zapada ili, pak, onima koji nisu sa Zapada, ali su veliki protivnici režima koji su veliki protivnici Zapada.<br /> <br /> Naime, dodjela Nobela Mo Yanu je tada bila svojevrsni presedan, jer nagradu zaista nikada ne dobivaju pisci koji nisu veliki protivnici nedemokratskih režima. No ogroman propust Akademije su ispravila sva ta silna piskarala koja su mjesecima poslije agresivno protestirala protiv Yana, jer da kako netko iz Kine može dobiti Nobela za "<em>spajanje narodnih priča, povijesti i suvremenosti halucinantnom realističnošću"</em>, dok disidenti moraju strahovati za svoje sudbine i bježati iz zemlje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako danas nije toliko aktualna njegova filozofska misao te ga se citira mnogo manje nego što je to bilo u vrijeme kada je odbio Nobelovu nagradu, Sartre je i danas zanimljiv. No filozofsku aktualnost na stranu, Sartre je prije svega izvanredan pisac. Kada je riječ o njegovim knjigama većinom se govori o&nbsp;<strong><em>Mučnini</em></strong>&nbsp;te nekim filozofskim tekstovima, prije svega djelu&nbsp;<em><strong>Bitak i ništa</strong></em>, te zanimljivom eseju&nbsp;<strong><em>Što je književnost?</em></strong>&nbsp;Nešto rjeđe se, pak, spominje već spomenuto Sartreovo predivno autobiografsko djelo <em>Riječi</em> (<em>Les Mots</em>), objavljeno na francuskom krajem 1963., a zatim prevedeno 1964. na brojne svjetske jezike (na engleski je prevedena nekoliko tjedana prije afere s Nobelom).<br /> <br /> Podijeljena u pet činova, knjiga opisuje obiteljsku prethistoriju, njegov bijeg u svijet mašte i apsolutne slobode, prvo suočavanje s tekstom, sa smrću, kao i nagli ulazak u svijet odraslih. No <em>Riječi</em> su prije svega prikaz geneze pisca, umjetnika riječi. Prvi dio <em>Riječi</em> naslovljen je&nbsp;<em>Pisanje</em>, a drugi <em>Čitanje</em>: u pitanju je&nbsp;tekst o tekstu, oda jeziku. Trebao je biti napisan i drugi dio autobiografije, no do toga ipak nikada nije došlo. Ovo remek djelo samoanalize označilo je i oproštaj Jean-Paul Sartrea od književnosti.<br /> <br /> Na samom kraju književnog puta, pri kraju <em>Riječi</em> stoje ove riječi:<em> "Dugo sam svoje pero smatrao mačem; sada znam koliko smo nemoćni."</em></div> <div> <br /> Neven Svilar<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/home_of_chaos/2612647693" target="_blank">Thierry Ehrmann</a></div> Thu, 23 Oct 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/sartre-danas http://www.booksa.hr/kolumne/sartre-danas Yan Lianke dobio 'Kafku' <p> Najpoznatija djela ovogodišnjeg dobitnika nagrade Franz Kafka su 'San o selu Ding' i 'Služiti narodu'.</p> <p> Kineski književnik <strong>Yan Lianke</strong> (1958) ovogodišnji je dobitnik nagrade <em><strong>Franz Kafka</strong></em>.</p> <p> Nagrada vrijedna 10,000 dolara Liankeu je uručena u Pragu. Inače, slavljenik baš i nema veliki broj fanova među kineskim vlastodršcima. Navodno im se zamjeril u svojim djelima.</p> <p> Nagrada <em>Franz Kafka </em>dodjeljuje se od 2001., prvi dobitnik bio je <strong>Philip Roth</strong>, a ovim uglednim priznanjem mogu se još pohvaliti i <strong>Ivan Klima</strong>, <strong>Peter Nadas</strong>, <strong>Elfriede Jelinek</strong>, <strong>Harold Pinter</strong>, <strong>Haruki Murakami</strong>, <strong>Peter Handke</strong>, <strong>Vaclav Havel</strong>, <strong>Amos Oz</strong> i drugi.</p> <p> Yan Lianke je u dobrom društvu. Čestitamo!</p> <p> izvor: <a href="http://www.b92.net/" target="_blank">B92</a></p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/toniescuder/" target="_blank">Toni Almodovar Escuder</a></p> Thu, 23 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/yan-lianke-dobio-kafku http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/yan-lianke-dobio-kafku Knjiz II <p> Drugo kolo književnog kviza održat će se u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu i Šibeniku.</p> <p> Ukoliko ste propustili <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz/knjizevni-kvisko" target="_blank">prvi književni kviz <strong>Knjiz </strong></a>(ili ukoliko smatrate da na dotičnom kvizu niste otkrili ni dijelić svog raskošnog znanja o pisanoj riječi), bez brige - uskoro stiže i drugo kolo Knjiza.<br /> <br /> Koncept je isti kao u prvom kolu: prijavljuju se ekipe (s 2 do 5 članova) i odgovaraju na pitanja. Najbolje momčadi za nagradu dobivaju knjige <strong>Naklade Ljevak</strong>.<br /> <br /> Knjiz će se održati u sljedećim terminima i na ovim lokacijama:<br /> <br /> - 31. 10. u Zagrebu, Klub SC (Savska cesta 25), s početkom u 20 sati<br /> - 24. 10. u Rijeci, Klub mladih Rijeka (Erazma Barčića 9/a), s početkom u 20 sati<br /> - 24. 10. u Splitu, Kavana Le Monde (Plinarska 6), s početkom u 20 sati<br /> - 26. 10. u Osijeku, Barcelona Pub (Vukovarska 4a), s početkom u 20 sati<br /> - 27. 10. u Šibeniku, Klub Azimut (Obala Palih Omladinaca 2), s početkom u 20 sati</p> <div> Organizator Knjiza je portal <a href="http://mvinfo.hr/" target="_blank">Moderna Vremena Info</a>.<br /> <br /> izvor i foto: MV Info</div> Thu, 23 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/knjiz-ii http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/knjiz-ii Samoubojstvo u pop kulturi <p> Brojni umjetnici romantizirali su suicid ili su si sami oduzeli život, a o tome pjeva i glazbenik Conor Oberst a.k.a. Bright Eyes.&nbsp;</p> <div> U <a href="http://booksa.hr/kolumne/prijatelji-po-salingeru" target="_blank">prošlom nastavku dnevnika</a> pisao sam kako nas određuje ljubav prema nekim glazbenicima ili piscima, kako smo se skloni poistovjetiti s nečijim djelom i prihvatiti ga kao integralni dio vlastite osobe. Na to se logično nastavlja činjenica da u onima koji vole iste stvari prepoznajemo srodne duše, a one kojima predmeti našeg obožavanja ništa ne znače ponekad odbacujemo jer smatramo da, ako su nam ukusi toliko različiti, onda smo i mi toliko različiti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jedan od bezbrojnih filtera te vrste svojedobno mi je predstavljao album <strong><em>I'm Wide Awake It's Morning</em></strong>&nbsp;američkog benda <strong>Bright Eyes</strong>. Ta mi se ploča toliko sviđala da, iako možda nisam baš sasvim odbacivao ideju da mi onaj tko je ne voli ne može postati drag i blizak, svakako sam smatrao da o glazbi nema pojma. Zapravo, u mom se svijetu to svodi gotovo na isto.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bright Eyes je ime iza kojega se krio <strong>Conor Oberst</strong>, američki kantautor koji je s prvim diskografskim pokušajima (uglavnom podjednako smiješnim i dirljivim) krenuo vrlo rano, kao trinaestogodišnji dječak, a američki su ga mediji nešto kasnije, kada je malo sazrio, revno proglašavali 'novim <strong>Dylanom</strong>'. To je, doduše, bilo malo pretjerano, a i nije bio on jedini kojemu su namijenili ulogu bardova nasljednika, ali nisu te usporedbe bile sasvim bez rezona. Bez ulaženja u raščlanjivanje čisto glazbenih sličnosti ili razlika, vrijedi primijetiti da Conor, baš kao i <strong>Robert Zimmerman</strong>, zna kroz pjesmu lijepo ispričati priču i da su mu stihovi često bliži poeziji nego pop glazbi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> To se lijepo vidi i u pjesmi '<em>Common Knowledge</em>' koja zatvara njegov posljednji, ovogodišnji album <strong><em>Upside Down Mountain</em></strong>. Zadivljuje elegancija kojom Conor niže stihove i lakoća kojom pronalazi rimu ondje gdje je možda ne očekujemo, a uz to nas lako može zavesti njegovo tronuto pjevanje i glas koji i dalje zvuči kao da se dječak želi igrati muškarca pa mu je drago što je prehlađen. Može nas zavesti, kažem, pa možemo previdjeti da je ovo zapravo pjesma o samoubojstvu iako je to naznačeno već u prvoj strofi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>And if I had half his guts I'd want it</em></div> <div> <em>To chase that fatalistic comet</em></div> <div> <em>Die young in the dark, that's poetry</em></div> <div> <em>But it was not to be, it was not for me</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="305" src="//www.youtube.com/embed/1-kMn5FOlR4" width="370"></iframe><br /> <br /> Nije Conor ni inače bio najvedriji tekstopisac na svijetu, ali uspoređivati samoubojstvo u mladosti s poezijom malo je previše i za njega, ta jedna je stvar pisati tužne pjesme o nesretnim ljubavima, neshvaćenosti, propuštenim prilikama, osamljenosti i ironijama života, a romantizirati samoubojstvo je nešto sasvim drugo. Romantizirati samoubojstvo je ultimativna melankolija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Camus je rekao da je samoubojstvo jedino pravo filozofsko pitanje i ja tome odista nemam što dodati. Ne kanim se upuštati u rasprave o tome ima li pojedinac pravo sam sebi oduzeti život i u kojim situacijama to može biti opravdano, niti u one dokle seže osobna sloboda i koje su njezine granice, ali sam svjestan da samoubojstvo odavno nije samo filozofsko, moralno, etičko ili političko pitanje: ono je danas vrlo često i pitanje pop kulture.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Popriličan je broj poznatih osoba koje su si same odlučile oduzeti život, a neka od tih samoubojstava su ušla u legendu, ili zbog načina na koji su učinjena, ili zbog brižno razrađenih oproštajnih pisama, ili pak zbog toga što su iznenadila svijet kojem se činilo da je pred osobom koja stavlja točku još toliko toga. <strong>Jesenjinovo </strong>vješanje o cijev centralnog grijanja, utapanje <strong>Virginije Woolf</strong>, guranje glave u pećnicu <strong>Sylvije Plath </strong>ili sačmarica <strong>Kurta Cobaina</strong>, sve je to upisano u povijest pop kulture i znači nam mnogo više od pukog prestanka života neke osobe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Slično je i sa samoubojstvom <strong>Ernesta Hemingwaya </strong>koje je te 1961. burno odjeknulo jer veliki pisac nije bio baš u dobi za umiranje, imao je 62 godine i od njega se očekivalo da napiše još ponešto. Baš se na njegovo samoubojstvo referira Oberst u ovoj pjesmi, na ovom albumu koji kao lajtmotiv ima prepredene pokušaje bježanja od neizbježnog zagrljaja smrti i, u istoj mjeri, melankolični trud slavljenja onog lijepog u životu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Call it luck or you can call it fate</em></div> <div> <em>But either way it's how it happens</em></div> <div> <em>Not the way that you imagined</em></div> <div> <em>So just go out with a bang like Hemingway</em></div> <div> <em>Some will say you're brave</em></div> <div> <em>Some will say you ain't</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovo '<em>go out with the bang</em>' se može tumačiti dvojako budući da je veliki pisac otišao s praskom i sasvim doslovno, slično kao i Kurt Cobain 33 godine kasnije. Kurt je ostavio oproštajno pismo u kojemu je parafrazirao (još uvijek živog!) <strong>Neila Younga </strong>i napisao da je bolje izgorjeti nego izblijedjeti, a oko oproštajnog pisma Ernesta Hemingwaya još uvijek postoje kontroverze, neki kažu da je postojalo, drugi tvrde da nije. I gdje je u cijeloj priči Conor Oberst?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stoji sa strane, zasada je odustao od vlastitog samoubojstva, bolnim glasom pjeva pjesme o razočaranju i oduševljenju koje ipak nekako najčešće završe u rezignaciji i ugleda se u velike majstore koji su misli slične njegovima mislili prije njega, dok još nije bio ni rođen.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nadam se da ga neće povesti glupa ideja kako pravi umjetnici ne umiru prirodnom smrću i kako se pamti samo one koji su otišli glasno i pompozno. Treba nam Conor još mnogo toga dati. Iako je ponekad pretenciozan i melodramatičan, njegova je senzibilnost pravi test dobrog ukusa. Barem u mojem svijetu u kojem se igranje s patetikom ne smatra manom i u kojem pećnice služe da se u njima peku kolači, a cijevi centralnog grijanja da nam bude toplo.</div> <div> <br /> Andrija Škare<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/jenniferboyer/5255041836" target="_blank">Jennifer Boyer</a></div> Thu, 23 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/samoubojstvo-u-pop-kulturi http://www.booksa.hr/kolumne/samoubojstvo-u-pop-kulturi Nowotny u Zagrebu <p> U sklopu projekta 'Kritika danas - teorija i praksa', u četvrtak u 19 sati u Mami gostuje njemački filozof i teoretičar.</p> <p> <strong>Stefan Nowotny </strong>je filozof, teoretičar, predavač na londonskom sveučilištu <strong>Goldsmiths </strong>te član bečkog <em><strong><a href="http://eipcp.net/" target="_blank">eipcp-a – European Institute for Progressive Cultural Policies</a></strong></em>.<em>&nbsp;</em>U Zagrebu će u četvrtak u 19 sati u <a href="http://www.mi2.hr/" target="_blank"><strong>net kulturnom centru Mama</strong></a> održati predavanje na temu <em>Kritika u zemlji čudesa</em>.<br /> <br /> Nowotny će se pozabaviti pitanjem uloge kritike u aktualnom okruženju. Kao u epizodi o golubu i zmiji u priči <em>Alisa u zemlji čudesa</em>, sve je samo ne jednostavno odrediti zadaću kritike danas: ne samo stoga što je često nejasno tko koga kritizira i za što točno, već i stoga što se subjektiviteti koji izvode kritiku sve češće nalaze ili u poziciji tjeskobe ili pak u ambivalentnoj poziciji koju zahtijeva fleksibilnost <em>multitaskinga</em>.<br /> <br /> O liku i djelu mladog filozofa i protivnika esencijalizma preporučujemo <a href="http://kulturpunkt.hr/content/ustrajno-odbacivanje-esencijalizma" target="_blank">tekst <strong>Ante Jerića</strong></a>&nbsp;i pozivamo na predavanje ovog iznimno zanimljivog autora.<br /> <br /> Predavanje organiziraju <strong>Kurziv </strong>(<a href="http://kulturpunkt.hr/" target="_blank">Kulturpunkt.hr</a>), <strong>Kulturtreger&nbsp;</strong>(Booksa.hr) i <strong>Multimedijalni institut</strong>.&nbsp;<br /> <br /> &nbsp;</p> Wed, 22 Oct 2014 05:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/nowotny-u-zagrebu http://www.booksa.hr/vijesti/sve/nowotny-u-zagrebu Tom Hanks u New Yorkeru <p> Slavni, Oscarima nagrađivani glumac u New Yorkeru je objavio kratku priču 'Alan Bean Plus Four'.</p> <p> <strong>Tom Hanks</strong> (1956) zlatna je koka županije Hollywood. Ostvario je sedamdesetak filmskih uloga, pet puta nominiran je za Oscara, a zlatni kipić dobio je 1994. i 1995. za naslovne uloge u filmovima <em><strong>Philadelphia</strong></em> i <em><strong>Forrest Gump</strong></em>.</p> <p> Ostale nagrade, priznanja i nominacije odavno je prestao brojati.</p> <p> Sve je to lijepo, mislite, ali kakve veze ima Tom Hanks s književnošću?</p> <p> Ima, još kako! Gospodinu je friško objavljena priča <em>Alan Bean Plus Four</em> i to - u New Yorkeru.</p> <p> Što se mnogima samo snilo, Tomici se, evo, uistinu zbilo! Na stranicama New Yorkera pročitajte ili poslušajte <a href="http://www.newyorker.com/magazine/2014/10/27/alan-bean-plus-four" target="_blank">Hanksov uradak</a>.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/thomashawk/" target="_blank">Thomas Hawk</a></p> Wed, 22 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tom-hanks-u-new-yorkeru http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tom-hanks-u-new-yorkeru Kupanje, sunčanje, blitzkrieg <p> U romanu 'Treći Reich' Roberta Bolaña&nbsp;o ljubitelju ratnih strateških igara naziru se tragovi kasnijih velikih djela 'Divlji detektivi' i '2666'.</p> <div> Roberto Bolaño: <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/treci-reich" target="_blank">Treći Reich</a>&nbsp;(Vuković i Runjić, Zagreb, 2014.; Sa španjolskog preveo <strong>Dinko Telećan</strong>)<br /> <br /> U davna vremena, 1994., pojavila se ratna strategijska igra <em><strong>Panzer General</strong></em>. Bila je to jedna od prvih PC igara ove vrste u kojoj ste imali mogućnost preuzeti ulogu zapovjednika nacističkih snaga i pokušati pobijediti Saveznike te, barem kroz igru, promijeniti tijek povijesti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vjerojatno je baš ta mogućnost, među ostalim, pridonijela velikoj popularnosti igre koja će doživjeti brojne nastavke. Svaka od igara sadržavala je brojne scenarije u kojima ste svoje jedinice (pješaštvo, oklopne divizije, topništvo, zračne snage, mornaricu) raspoređivali po mapi podijeljenoj na mala šesterokutna polja. Poslije vas isto čini i protivnik, i tako redom, potez po potez sve dok netko ne pobijedi (<em>turn-based hexagon strategy game</em> ili <em>TBS</em>).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svijet računalnih igara u međuvremenu se razvio toliko da stari <em>PG </em>današnjim klincima zasigurno izgleda kao nešto iz kamenog doba, no još uvijek ima svoje poklonike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Godinama prije pojave računalnih ratnih igara postojale su na desetke sličnih koje su se igrale na ploči. Od epskih bitaka iz antičkih vremena, preko srednjevjekovnih i napoleonskih ratova, sve do brojnih bitaka iz Prvog i drugog svjetskog rata.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kasnih osamdesetih prošlog stoljeća <strong>Roberto Bolaño </strong>(1953. – 2003.) završio je rad na romanu <strong><em>Treći Reich </em></strong>u kojemu glavni lik, Udo Berger, dolazi baš iz svijeta ljubitelja ratnih strategijskih igara na ploči. Rukopis međutim ostaje neobjavljen i tek će 2010. ugledati svjetlo dana.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bolaño, kao i mnogi drugi, zna da su u Španjolskoj za vrijeme Franca utočište pronašli mnogi nacistički zločinci. San o tisućugodišnjem Reichu propao je, ali preživjeli nacisti i dalje slobodno šeću po španjolskim i južnoameričkim gradovima, selima, pitomim primorskim mjestašcima, ljenčare na suncu prerušeni u obične ljude i vjerojatno žalobno uzdišu za vremenima kad su svi drhtali pred njima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nije stoga teško zamisliti Bolaña kako slučajno, možda baš u nekom gradiću sličnom Costa Bravi, susreće igrače zadubljene u neku od ratnih igara na ploči. Igra je igra, ali ima nešto duboko uznemirujuće u prizoru Nijemca koji desetljećima poslije rata u jednoj takvoj igri predvodi njemačke snage pokušavajući izvojevati pobjede tamo gdje je <strong>Hitler </strong>doživio teške poraze.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Upravo takav je i Udo Berger iz romana <em>Treći Reich</em>. Mladi Nijemac s djevojkom dolazi u španjolsko ljetovalište, isto ono koje je kao dijete posjećivao s roditeljima i bratom. I dok djevojka želi što više vremena provesti frigajući se na plaži, Udo ima druge planove. On je strastveni igrač Trećeg Reicha, šampion je Njemačke i uvijek igra s njemačkim snagama. Uz to piše o ratnim igrama za specijalizirane časopise. Odmah traži da mu osoblje dostavi stol točno određenih dimenzija. Osoran je u svojim zahtjevima, ali što da se radi kad igru ne može postaviti na kakavgod stol.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na svoj način Udo voli Ingeborg i, koliko već može, pokušava joj udovoljiti, pa i protiv volje izlazi s njom na plažu i u diskoteke. Upoznaju još jedan mladi njemački par turista i dvojicu Španjolaca, ali njega nekako najviše intrigira tip koji preko dana iznajmljuje pedaline, a noću živi na plaži u svojevrsnoj utvrdi načinjenoj od tih istih pedalina. Zovu ga Opečeni zbog ožiljaka po koži, očigledno nastalih teškim opeklinama. Tko je taj tip, pita se šampion Trećeh Reicha, kako je moguće da živi u takvim uvjetima?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Druga osoba o kojoj razmišlja je Frau Else, vlasnica hotela. Udo je se sjeća još iz vremena kad je u ljetovalište dolazio kao dijete. Hanna i Charly, drugi njemački par, uopće ga ne zanimaju, no trpi ih zbog Ingeborg. Charly mu osobito ide na živce. Tip se stalno opija i kad jednog kasnog popodneva nestane na otvorenom moru skupa s daskom za jedrenje, Hanna i Ingeborg su van sebe. Jedna za drugom odlaze u Njemačku, a Udo, pod izgovorom da će pričekati dok ne pronađu Charlyjev leš, ostaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pošto je već ranije uspio zainteresirati Opečenog za Treći Reich, dolazi napokon vrijeme da se njih dvojica obračunaju za igraćom pločom. Igra traje danima i premda u početku izgleda da će Nijemci pobijediti, Opečeni se strpljivo brani i pametnom strategijom dolazi u poziciju da na dijelu bojišta krene u kontraofenzivu. Kakve taj tip s plaže uopće ima šanse protiv prvaka Njemačke?&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bolañov Treći Reich tjeskobna je priča napisana u formi dnevničkih zapisa. Tragovi onoga što će eksplodirati u <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/divlji-detektivi" target="_blank"><strong><em>Divljim detektivima</em></strong></a> i <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje-2666" target="_blank"><strong><em>2666</em></strong></a> vidljivi su i u Bolañovom prvom romanu. Svijet koji Čileanac pažljivo gradi u Trećem Reichu pozornica je iza koje neprestano vreba nešto zlokobno i uznemirujuće.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dnevnički zapisi s ljetovanja Uda Bergera, zapisi su opsjednutog tipa. Zbilja koju on vidi izokrenuta je, razlomljena kao odraz u razbijenom zrcalu. Bolaño nema iluzija o ljudskoj prirodi. Pod određenim uvjetima spremni smo na sve ne bi li udovoljili svojim porivima. Kako u prozi Roberta Bolaña, tako i u ovom našem stvarnom svijetu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Treći Reich </em>prva je stanica na putu koji će završiti jednim od najznačajnijih romana našeg doba – <em>2666</em>. Možda sam Bolaño i nije htio objaviti ga u ovom obliku, možda je želio još raditi na njemu, ali mi ga najtoplije preporučujemo i čekamo nove najavljene prijevode južnoameričkom majstora.&nbsp;<br /> <br /> F.B.<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/skalasinc/356614157/in/photolist-xvJXX-hG5CKH-xvKLg-xvKLj-xvJXP-xvJY2-xvJXU-xvJY6" target="_blank">Ivan Salas</a></div> Wed, 22 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kupanje-suncanje-blitzkrieg http://www.booksa.hr/kolumne/kupanje-suncanje-blitzkrieg Debitanti i ilustratori <p> Objavljeni su finalisti američke nagrade National Book Awards.</p> <p> Među kandidatima za američku državnu nagradu <strong>National Book Awards</strong> valja izdvojiti ilustratoricu karikatura&nbsp;<strong>Roz Chast&nbsp;</strong>koja je za svoju strip-biografiju <strong><em>Can't We Talk About Something More Pleasant</em></strong>&nbsp;nominirana u kategoriji za - publicistiku.<br /> <br /> I imena iz kategorije za beletristiku valja zapisati u bilježnicu: čak četiri od pet finalista su debitanti.<br /> <br /> <a href="http://www.theguardian.com/books/2014/oct/15/national-book-awards-shortlist-cartoonist-roz-chast" target="_blank">Puni popis finalista</a> provjerite na stranicama Guardiana. Pobjednici će biti objavljeni 19. listopada.<br /> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/readerwalker/14236048312" target="_blank">readerwalker</a></p> Tue, 21 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/debitanti-i-ilustratori http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/debitanti-i-ilustratori Fišer dobio Frana <p> Nagrada Fran Galović odlazi zbirci kajkavskih pjesama 'Macbeth na fajruntu'.</p> <div> Dodijeljena je Nagrada <em><strong>Fran&nbsp;Galović</strong></em>&nbsp;za knjigu zavičajne tematike.&nbsp;Povjerenstvo za dodjelu Nagrade (u sastavu:&nbsp;<strong>Željka Lovrenčić, Mario Kolar, Enerika Bijač</strong>)&nbsp;objavilo je da nagradu ove godine dobiva <strong>Ernest Fišer </strong>za zbirku kajkavskih pjesama <a href="http://www.matica.hr/knjige/1041/" target="_blank"><strong><em>Macbeth na fajruntu</em></strong></a>.&nbsp;</div> <div> <br /> Obrazloženje nagrade te razgovor s dobitnikom bit će upriličeni na završnoj večeri festivala <strong><em>Galovićeva jesen</em></strong>, u subotu 25. listopada 2014. u 19 h u Koprivnici (Dom mladih).<br /> <br /> Program 21. <strong><em>Galovićeve jeseni&nbsp;</em></strong>možete pogledati na <a href="http://www.galoviceva-jesen.eu" target="_blank">službenoj stranici festivala</a>.<br /> <br /> info: Galovićeve jeseni<br /> foto: Ernest Fišer (fotografirao Marko Posavec)</div> Tue, 21 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/fiser-dobio-frana http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/fiser-dobio-frana Kviz o literarnim zlikovcima <p> Znate li što skuplja kolekcionar iz istoimenog briljantnog romana Johna Fowlesa: ptičja jaja, marke ili nekaj treće?</p> <p> Bliži nam se Noć vještica, pa nije zgorega prisjetiti se nekih od najvećih literarnih (kasnije i filmskih) zlikovaca u povijesti.</p> <p> No, kako ne bi sve bilo tako jednostavno, učinimo to kroz kviz posvećen upravo njima – čuvenim književnim negativcima!</p> <p> U slučaju da ste čitali djela autora kao što su <strong>Cormac McCarthy</strong>, <strong>George Orwell</strong>, <strong>Patricia Highsmith</strong>, <strong>Thomas Harris</strong> ili <strong>Stephen King</strong>, ovaj kviz neće biti preveliki zalogaj za vas.</p> <p> Ne bez nelagode, priznajemo, da smo uboli 7 od 10. Sramota!</p> <p> Kviz je dostupan <a href="http://www.theguardian.com/books/quiz/2014/oct/14/villains-in-literature-moriarty-anthony-horowitz?CMP=twt_gu" target="_blank">na stranicama The Guardiana</a>.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/hmoong/" target="_blank">Khanh Hmoong</a></p> Tue, 21 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kviz-o-literarnim-zlikovcima http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kviz-o-literarnim-zlikovcima Između artificijelnosti i stereotipa <p> Iako zbirka priča 'Pazi što ćeš poželjeti' Karmele Špoljarić bježi od društvene realnosti u fantastiku, ipak obiluje konzervativnim idejama.</p> <p> Karmela Špoljarić: <a href="http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&amp;id_knjiga=93956" target="_blank"><em>Pazi što ćeš poželjeti</em></a> (CeKaPe, Zagreb, 2013.)<br /> <br /> <br /> Da bih objasnio diskurs u kom čitam knjigu <strong>Karmele Špoljarić</strong>&nbsp;- ali i ma koju drugu knjigu - moram početi od jednog vrlo opšteg pitanja. Naime, šta je književnost i čemu ona služi? Ako bih morao da na ovo teško pitanje jednostavno odgovorim (a moraću, budući da je broj karaktera zbilja ograničen), rekao bih da je književnost prostor koji nam pomaže da bolje razumemo stvarnost i svet oko sebe. U tom smislu, svaki objavljeni književni tekst - svojom voljom ili ne - kači se negde na kompleksnu mrežu značenja koju stvarnost sa sobom nosi te, shodno tome i između ostalog, dobija i svoju ideološku poziciju.<br /> <br /> Ovo, naravno, ne znači da - nazovimo ga tako - način realizacije književnog teksta nije važan. Naprotiv, ona je izrazito značajna za što verodostojnije poniranje u književnost i objašnjavanje sveta pomoću nje. Međutim, knjiga <strong><em>Pazi što ćeš poželjeti</em></strong> dvostruko je problematična - i na nivou svog odnosa sa 'stvarnošću' i na nivou književne realizacije. No, krenimo redom.<br /> <br /> Knjiga <em>Pazi što ćeš poželjeti </em>na jednom mestu okuplja deset priča Karmele Špoljarić, uglavnom već ranije objavljivanih i tek labavo žanrovski povezanih na polju fantastike. U tekstu na poleđini koji potpisuje urednica knjige&nbsp;<strong>Jagna Pogačnik </strong>piše i sledeće: "Autorica sjajno poznaje, cijeni i inspiraciju pronalazi u dionioci proze koju nazivamo književnom fantastikom, jer način na koji 'misli' književnost i gradi svoju poetiku daleko je širi od onoga što nam kao građu nudi tzv. stvarnost".<br /> <br /> Zbilja, ovaj tobože prefinjeni i postmoderni prezir (ili, ako je to prejaka reč, onda makar otklon) prema takozvanoj 'stvarnosti' nešto je što izbija iz svake stranice ove knjige. Međutim, za razliku od Jagne Pogačnik, ne bih rekao da je to kvalitet, već upravo najveći problem ovih tekstova. Dakle, nije stvar u tome što pismo Karmele Špoljarić nije mimetičko i što ona inspiraciju pronalazi u fantastici, stvar je u tome što u njenim pričama ne postoji relevantna književna stvarnost koja bi - bez obzira na svu svoju fantastičnost i prezir ka ovoj našoj jadnoj stvarnosti takozvanoj - ipak trebala da ponudi nešto više od pukog eskapizma.<br /> <br /> No, nije da Špoljarić nije pokušala, tu i tamo, uspostaviti veze između realnog sveta i sveta svoje knjige - naprosto, te veze su uglavnom vrlo neuspele. Likovi koje gradi i priče koje ispisuje su ili odveć artificijelni ili su tek karikature zasnovane na nizu opštih mesta. I jedno i drugo tvrđenje je moguće potkrepiti primerima.<br /> <br /> Recimo, autorka ispisuje priču pod naslovom '<em>Tko bi u to vjerovao</em>' koja tabloidno govori o nestašnom ponašanju slovenskih bogova, primerenijem ljudima nego tim natprirodnim savršenim oblicima života. Iako nije odviše hrabar potez upustiti se u dekonstrukciju mitologije koja je davno izgubila svoj društveni značaj, takav postupak može imati smisla ako se u kritici tog udaljenog sistema ostavi dovoljno prostora za učitavanje problema koji postoje u stvarnosti (onoj takozvanoj).<br /> <br /> Međutim, ono što dobijamo u ovoj priči je tek donekle naratizovan enciklopedijski članak o slovenskoj mitologiji - bogovi se besomučno nabrajaju i uvode u labavu ljubavnu priču dok u jednom trenutku i najstrpljiviji čitalac ne izgubi volju da pokuša da ih posloži u kakav-takav koherentan sistem.<br /> <br /> Nijedan jedini bog koga autorka uvodi u priču nije do kraja izveden ni kao paradigmatična predstava nekakve osobenosti / pojave, a kamoli da je neko od njih oblikovan kao lik - ne, autorka ih samo ređa i ređa, tek povremeno ponekom od njih ubacujući kakvu polušaljivu dosetku, primereniju školskom pismenom zadatku nego zrelom književnom delu (recimo, uskoči tu takozvana stvarnost kada jedan od bogova zapeva stih <strong>Đoleta Balaševića </strong>iz pesme '<em>Svirajte mi jesen stiže dunjo moja</em>').<br /> <br /> Mogu se iste zamerke o samodovoljnosti i samodopadljivosti literature bazirane na mitologiji uputiti i mnogim drugim književnim delima, ali najbolja od njih makar fasciniraju autorskom maštom i naracijom, dok je priča Karmele Špoljarić ravna, nezanimljiva i očišćena od bilo kojeg mesta u koje bi se mogao učitati ma kakav subverzivni potencijal. Istina, bog Perun u jednom trenutku dođe do 'velikog' zaključka kako bogovi postoje zbog ljudi, a ne obratno, te kako se bogovi moraju dovesti u red da bi u njih makar neko verovao, ali takav zaključak je toliko uopšten da i najnaivnije stvorenje u univerzumu ne može to progutati kao angažman.<br /> <br /> Sa druge strane, Karmela Špoljarić je napisala i priču '<em>Ništa strašno</em>' u kojoj obrađuje poprilično stvarnosnu temu - nasilje nad ženom unutar bračnog odnosa. Međutim, ovde do izražaja dolazi drugi problem koji sam spomenuo. Ako je božija pripovest patila od artificijelnosti i nemogućnosti da se ostvari konekcija sa tekstom i čitalačko interesovanje za tekst, onda ova druga priča pati od stereotipiziranog prikaza izrazito ozbiljnog problema.<br /> <br /> Naime, likovi zlostavljača i zlostavljane u ovoj priči su postavljeni kao u kratkom televizijskom spotu o nasilju nad ženama koji je nekakva tranziciona vlada (recimo, srpska ili hrvatska) morala da producira da bi kakve EU glavešine bile zadovoljne emancipatorskim procesima. On je napada jer nije zadovoljan time koje mu je košulje ispeglala, on je napada jer je ona zaboravila da kupi pivo, on je 'došljak iz daleke provincije' koji samo želi da se brzo obogati i nabavi nabudžen automobil, a ona je 'izdanak stare i cijenjene obitelji' - dakle, niz opštih mesta, a posebno upada u oči pretenciozna postavka po kojoj likovi nisu imenovani nego se označavaju kao Muškarac i Žena, valjda jer bi kao takvi trebalo da budu paradigmatični predstavnici svojih rodnih uloga.<br /> <br /> Nevolja sa ovom vrstom 'angažmana' je u tome što je on samo simulacija koja jedan vrlo komplikovan problem predstavlja u karikaturalnom diskursu, bez trunke nijansiranja (jasno, pod tim ne mislim na relativizaciju u smislu odgovornosti nego na dublje poniranje u srž stvari). Problematičan je takav tekst i iz klasnog ugla (jer je prljavi, ružni i zli Muškarac, naravno, neartikulisani došljak), a i iz feminističkog ugla jer jednu od tema kojom se iscrpno bave i feministička teorija i praksa donosi u banalnom i razvodnjenom izdanju budući da bogovi patrijarhata i liberalnog kapitalizma samo kao takvu mogu i da je prihvate. &nbsp;<br /> <br /> No, nije to jedino mesto koje u ovoj knjizi može biti meta feminističke kritike. Naime, kao što je već rečeno, dobar deo priča u ovoj knjizi počiva na elementima fantastike (ili na motivima poput šizofrenije koji zbog pozicije pripovedača tekst uvlače u svet u kome realno i nerealno nemaju jasne granice). Iako ne u svim, u dobrom delu tih priča fantastičnost / onostranost / očuđenost je nešto što je povezano ili dolazi od ženskih likova. Bilo da su predstavljene kao šizofrene žene ili kao nordijske božice, one dolaze iz prostora iracionalnog, povezanog sa neshvatljivim prirodnim pojavama i sl.<br /> <br /> Dakle, iako sam siguran da to nije bila autorkina intencija, većina ovih priča odiše duboko patrijarhalnim i konzervativnim svetonazorom, budući da se Špoljarić uglavnom čvrsto drži dihotomije u kojoj prostor ženskosti počinje tamo gde završava prostor racionalnog. Nijednim iskorakom u naraciji autorka ne problematizuje takvo shvatanje ženskog identiteta - dobar primer za suprotan postupak bilo bi, recimo, remek-delo <strong>Dubravke Ugrešić <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-4-dubravka-ugresic" target="_blank"><em>Baba Jaga je snijela jaje </em></a></strong>u kome autorka vešto dekonstruiše ideju o ženi kao veštici (duboko patrijarhalnu ideju za čiji je smisao od posve perifernog značenja da li se žena javlja u obliku vile ili veštice).<br /> <br /> Možda najuspeliji tekst je '<em>K-Larina priča</em>' koji je ujedno i prvi u knjizi. Posle ne baš sasvim uspešnog polu-krimi zapleta, autorka je posegnula za klasičnim, mada korektno izvedenim, postmodernističkim metatekstualnom trikom (koji, jasno, uključuje i glavnu junakinju koja je spisateljica), razbijajući granice teksta i ostavljajući zamućene granice između stvarnosti njene priče i stvarnosti u kojoj mi, kao čitaoci, obitavamo.<br /> <br /> Možda je to bio put koji je mogao donekle spasiti ovu knjigu jer je gotovo jedini uverljivi momenat u njoj upravo taj kada je autorka priču predstavila kao tekst koji stvara njena junakinja – to je jedini momenat u knjizi kada se čini da bi priče Karmele Špoljarić možda mogle nešto važno da saopšte. Sve ostale priče spadaju u domen one književnosti koja nastaje u tobožnjem vakuumu i koja je, bazično, sama sebi svrha.<br /> <br /> Takva književnost svoj samodovoljni smisao pronalazi u formi, 'jezičkoj razigranosti' i sličnim frazetinama koje ispaljuju dobro situirani profesori književnosti dok mudro češkaju sedu bradicu i pućkaju lulu. Međutim, cela te ikonografija u biti je samo mimikrija za jedan duboko konzervativan svetonazor kojim odiše čitava knjiga <em>Pazi što ćeš poželeti</em>.&nbsp;<br /> <br /> Bojan Marjanović<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/rowdyharv/1445119820" target="_blank">Heather</a><br /> <br /> ***<br /> <br /> <strong>Bojan Marjanović </strong>(Užice, 1990) - diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na odeljenju za novinarstvo i komunikologiju. Trenutno na Master programu teorije kulture i studija roda na istom fakultetu. Član je redakcije magazina <em>Liceulice</em>. Novinske tekstove objavljivao u dnevnim novinama <em>Danas</em>, internet portalu <em>E-novine </em>i časopisu <em>Tekstura</em>. Priče, poeziju i eseje objavljivao u periodici, zbornicima, magazinima i knjigama. Od decembra 2013. godine zajedno sa Tijanom Spasić uređuje književni program <em>Gradska knjižnica </em>u Kulturnom Centru Grad.</p> Mon, 20 Oct 2014 03:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/izmedju-artificijelnosti-i-stereotipa http://www.booksa.hr/kolumne/izmedju-artificijelnosti-i-stereotipa Finalisti T-portalove nagrade <p> Ime pobjednika doznat ćemo 29. listopada na svečanoj dodjeli u kinu Europa.</p> <p> Žiri T-portalove književne nagrade (<strong>Katarina Luketić</strong>, <strong>Jadranka Pintarić</strong>, <strong>Miroslav Mićanović</strong>) odabrao je pet romana za finale.</p> <p> To su:</p> <p> <strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-206-kristian-novak" target="_blank"><em>Črna mati zemla</em></a>, Kristian Novak</strong></p> <p> <strong><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/povratak-filipa-latinovica" target="_blank"><em>Povratak Filipa Latinovića</em></a>, Boris Perić</strong></p> <p> <strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/masina-utjecaja" target="_blank"><em>Stanje sumraka</em></a>, Sibila Petlevski</strong></p> <p> <strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-203-andrea-pisac" target="_blank"><em>Hakirana Kiti</em></a>, Andrea Pisac</strong></p> <p> <strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/roman-izvan-epohe" target="_blank"><em>Umjetne suze</em></a>, Milko Valent</strong></p> <p> Pobjedniku će, podsjetimo, pripasti 50,000 kn, a njezino ili njegovo ime doznat ćemo &nbsp;29. listopada, na svečanoj dodjeli u &nbsp;Dvorani Müller kina Europa.</p> <p> Da je barem sutra 29., pa da ne čekamo toliko!</p> <p> izvor i foto: <a href="http://www.tportal.hr/" target="_blank">T-portal</a></p> Mon, 20 Oct 2014 02:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/finalisti-t-portalove-nagrade http://www.booksa.hr/vijesti/sve/finalisti-t-portalove-nagrade Bjelokosna promocija <p> U četvrtak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića je promocija zbirke priča 'Nema slonova u Meksiku' Zorana Pilića. Tko ne dođe, slon!</p> <p> U zagrebačkoj <strong>Knjižnici Bogdana Ogrizović&nbsp;</strong>već danima vlada neviđena gungula. Stolnjaci se peru na 90 stupnjeva i potom na ruke, ispravljaju se klimave noge stola, pripremaju se tacne s prigodnim kanapeima i kviki-gricevima, nabavljaju boce s vinima i voćnim sokovima koji sadrže 100% voćnu masu.<br /> <br /> Studenti prava i medicine, koji pripremaju ispite iz 'Rimske anatomije' i 'Mišićnog prava', zbunjeno pogledavaju što se to zbiva u njihovoj omiljenoj knjižnici.&nbsp;"Sprema se promocija knjige <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/nema-slonova-u-meksiku" target="_blank"><strong><em>Nema slonova u Meksiku</em></strong></a> koju je napisao <strong>Zoran Pilić</strong>", strogo i u jednom dahu izgovara glavna i odgovorna teta knjižničarka.<br /> <br /> Nemušt čitatelj mogao bi pomisliti da se radi o novoj, prijelomnoj studiji u polju elefantologije koju je napisao naš manje poznati bioantropolog. Međutim, upućeniji pratitelj književnih zbivanja primijetit će da se radi o novoj proznoj zbirci iznimno zanimljivog autora.<br /> <br /> O knjizi su već pohvalno pisali u <a href="http://www.jutarnji.hr/tranzicijske-price-pune-crnog-humora/1218912/" target="_blank"><strong>Jutarnjem</strong></a> i <strong>Večernjem listu</strong>, a i djelatnici književnog kombinata Booksa naručili su paket knjiga koji će preuzeti na promociji i ljubomorno zadržati za sebe.&nbsp;<br /> <br /> Dođite i vi! U četvrtak u 19:30 u spomenutoj knjižnici. O knjizi će govoriti sam autor na čelu stola, slijeva mu vrsna kritičarka <strong>Katarina Brajdić</strong>, a zdesna&nbsp;njegov mudri urednik, famozni <strong>Roman Simić Bodrožić</strong>.<br /> <br /> Autor će također potpisati svaki primjerak svoje knjige, pri čemu s pravom držimo da će taj potpis za koju godinu vrijediti koliko i autogram Pilićevog nogometnog pandana - <strong>Zlatana 'Ibrakadabre' Ibrahimovića</strong>.<br /> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/calciocatania/5401928515/in/photolist-9emi9x-bEwmVQ-9epo2o-eb62be-nC4b5p-cztDUj-nq2TKG-dtxyBs-4P55Ai-cgB1bW-76xZay-5zMfhf-5zHbx4-5zHcVa-5zHN7P-7Uc71i-5zHN7Z-5zMAqE-5zGzMk-5zM8BG-5zHkQv-5zHN7R-5zN3Cd-5zHN7D-5zHkQp-5zHN86-5zHbwZ-5zHjBp-5zN3Cb-5zHjBg-5zHkQn-5zHjBn-5zMAqN-5zHkQH-5zHN82-5zMAqy-5zMfhs-5zMgnN-5zMfh3-5zHjBz-dXDiqa-5zGmLi-5zGkwx-5zGkxa-5zHkQi-5zGAVB-5zHcVr-7SBkqu-5zGkwK-5zGmLV" target="_blank">Calcio Catania</a></p> Mon, 20 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/bjelokosna-promocija http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/bjelokosna-promocija Rasknjižje, 20. – 26.10.2014. <p> Vrtložasta je i čudna ova jesen. Možda i nemate vremena za čitanje. Ako imate, evo knjiških noviteta u ‘Rasknjižju’ pa poluknite.</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/mali-dragulj-1413557072"><em>Mali Dragulj</em></a>, Patrick Modiano (Fraktura)<br /> Kada jednoga dana na stanici metroa ugleda stariju ženu u žutom kaputu, mladoj se djevojci Thérèse učini da je to njezina majka koja ju je ostavila u djetinjstvu. Thérèse ne može zatomiti osjećaje i počinje pratiti ženu dok joj se istodobno otvaraju stare slike i rane iz djetinjstva, iz vremena dok ju je majka zvala Mali Dragulj. <em>Mali Dragulj </em>potraga je za izgubljenim, idiličnim svijetom djetinjstva, za neostvarenim snovima, za toplinom doma i majčinske ljubavi.</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/tamno-ogledalo"><em>Tamno ogledalo</em></a>, Ivana Rogar (Durieux)<br /> Svijet priča Ivane Rogar na prvi pogled djeluje poznato, da bi se malo-pomalo stvarnost u njima raspala. No tek potom čitatelja čeka pravo iznenađenje: autorica virtuozno vodi dvostruku igru u kojoj najvećom tajnom nisu zahvaćeni likovi nego upravo pripovjedači. Njih četrnaestero hrabro je stavila pred tamno ogledalo - priče koje nam pričaju - i vješto sakrila u njemu. Profinjena proza o okrutnom svijetu.</p> <p> 3. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/zovem-se-nebo"><em>Zovem se nebo</em></a>, Tanja Tolić (Naklada Ljevak)<br /> Ovaj je roman ogledalo u kojemu svaki čitatelj može vidjeti ono što želi. On može biti filozofska priča o paralelnim svjetovima, može on biti i obiteljska priča, može biti akcijski roman na neki način, a sa druge strane mogu se u njemu prepoznavati neki čudni i čudesni književni elementi. U jednome nam se trenutku čini kako čitamo roman na koji možemo prilijepiti žanrovsku odrednicu triler, u drugome smo već spremni reći kako smo konačno pronašli dobru self-literaturu, a u trećem želimo da ljubavna priča nakon svih peripetija završi sretnim krajem.</p> <p> 4. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/hotel-bospor"><em>Hotel Bospor</em></a>, Esmahan Aykol (Hena com)<br /> Pored krimi zapleta koji će glavnu junakinju odvesti na polje filma, međunarodnog zločina, politike i korupcije roman daje uvid u tursko njemačke odnose koje autorica raskrinkava duhovito i šarmantno. Njezin je roman priča o Istanbulu i turskom načinu života, prepun je hedonizma, humora, ljubavi prema knjigama i životu općenito. Ona piše s lakoćom, jednostavnim stilom, a najveće joj je oružje dobro iznijansiran humor i ironija kojima efektno oslikava trenutnu društvenu situaciju u Njemačkoj i Turskoj.</p> <p> 5. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/anatomija-jedne-pobune"><em>Anatomija jedne pobune</em></a>, Javier Cercas (Fraktura)<br /> Ova knjiga ispisuje povijest jednog dana s naglaskom na nekoliko ključnih osoba te prodire u pore duboko podijeljenog španjolskog društva razmatrajući prirodu demokracije, ali nadasve glavne junake, njihove postupke i kako se oni kao ljudi mijenjaju u skladu sa svojim ulogama u društvu. Prvi pokušaj državnog udara snimala je televizijska kamera, a te je trenutke koji su zauvijek ostali u srcima Španjolaca napetije od najboljeg trilera oživio jedan od najvažnijih suvremenih španjolskih pisaca Javier Cercas.</p> <p> Publicistika:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/uri-geller-superspijun-cia-je"><em>Uri Geller superšpijun CIA-je</em></a>, Jonathan Margolis (Planetopija)<br /> Uri Geller već desetljećima zbunjuje svijet. Je li samo prevarant, šarmantni zabavljač i spretan mađioničar ili doista ima posebne mentalne sposobnosti? Čini se da obavještajne službe raznih zemalja nisu imale ovu dilemu jer je Uri Geller na osobit način sudjelovao u zakulisnim igrama hladnoratovskog doba, a postoje ozbiljne indicije da je i danas aktivan u borbi protiv terorizma.</p> <p> <strong>Književna događanja:</strong></p> <p> U utorak možete birati između <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/poezija-u-dvoristu-sead-begovic"><strong>‘Poezije u dvorištu’ </strong></a>koja ovoga tjedna ugošćuje pjesnika <strong>Seada Begovića</strong> i <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/srami-se-citalacka-vecer"><strong>čitalačke večeri ‘Srami se!’</strong></a>.</p> <p> U četvrtak možete navratiti na <a href="http://www.booksa.hr/program/booksa/booksa-book-club-pan-knuta-hamsuna"><strong>Booksa Book Club</strong></a> koji će razgovarati o knjizi <em><strong>Pan</strong></em> norveškog klasika <strong>Knuta Hamsuna</strong> a potom se zaputiti do Ogrizovića na <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/promocija-nema-slonova-u-meksiku-zorana-pilica"><strong>promociju hvaljene zbirke kratkih priča</strong></a> <em><strong>Nema slonova u Meksiku</strong></em> <strong>Zorana Pilića</strong>.</p> <p> Ostala književna događanja potražite <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje"><strong>ovdje</strong></a>.</p> Sun, 19 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-20-26102014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-20-26102014 Legenda o Erzsébet Virág <p> O legendarnoj prodavačici knjiga, vrstama ljudi koji ulaze u knjižare i načinima na koje im možete prodati knjigu - ili više njih.</p> <p> Nećete možda vjerovati, ali i ovdje u Hrvatskoj pratimo bejzbol! Jasno, malobrojni smo, no to me donekle i čudi, jer na ovim prostorima ljubimo sve igre s loptom, a i s palicama se snalazimo više nego dobro. Raduje me da moji Giantsi dobro guraju protiv Nationalsa. Dok vašingtončani ispaljuju homerunove, <strong>Sandoval</strong>, <strong>Pence</strong> i društvo proustovskom strpljivošću osvajaju bazu za bazom. I pobjeđuju!</p> <p> <strong>Dunja Draguljče</strong> <a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/medju-radoznalim-arhivarima" target="_blank">otputovala je na nekakav arhivarski kongres u Italiju</a>. I dok neki od nas, poput hrčaka ili puhova, godinama prikupljaju građu i arhivare u nezdravoj kmici podruma, fragilna dredoklašica hajca po svjetskim kongresima. Ni med cvetjem ni pravice!</p> <p> U davna vremena, na mjestu gdje sad imamo taj <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz/donesiteposaljite-materijale-u-czdnk" target="_blank"><strong>Centar za dokumentiranje nezavisne kulture</strong></a>, stajale su knjige. Na priliku – poezija! Držali smo najveći izbor poezije u gradu. U to doba, brijem da se Draguljče još igrala u pijesku, u kombinatu smo prodavali knjige. O da, imali smo blagajnu, razne popuste i izlog nakićen svakovrsnim literarnim slasticama.</p> <p> Prodati knjigu prava je umjetnost. Nisu to piroške ili bureci, ako razumijete što hoću reći, pa da se prodaju sami od sebe. Zanat ispekoh kod naše čuvene Mađarice <strong>Erzsébet Virág</strong>. Vještije prodavačice knjiga u životu ne vidjeh.</p> <p> "Kao prvo", učila me Erži, "moraš razlikovati vrste ljudi koji uopće ulaze u knjižaru."</p> <p> I danas, da me netko probudi u tri ujutro, znao bih pobrojati svih 65 vrsta. Evo samo nekoliko, čisto da dobijete uvid:</p> <p> <em><strong>Niškorisni pipači</strong></em> – to su vam, dakle, osobe koje ulaze u knjižare, premeću po knjigama, vade ih s polica, prelistavaju, ali odmah vidiš da niš neće kupiti.</p> <p> <em><strong>Kolebljivi plahi sveznadari</strong></em> – vrlo zanimljiva skupina, kuže se u književnost, nekaj bi kupili, ali moraju promisliti i zato ih morate pustiti nek tumaraju, a nipošto ih plašiti upadicama 'mogu pomoć' i slično. Najbolje je praviti se da neš radite i uopće ih niti ne gledati, jer su plaha srca i svaki čas mogu pobjeći.</p> <p> <em><strong>Žmukleri</strong></em> – oprez, s ovih ne skidajte oči, dolaze s namjerom da vam popale knjigu, ponekad operiraju u parovima, jedan vam odvlači pažnju raspitujući se detaljno o djelima <strong>Hermana Hessea</strong>, a drugi za to vrijeme brsti po policama kao kozlić!</p> <p> <em><strong>Darivatelji</strong></em> – jedna od Eržinih omiljenih vrsta, ne znaju kaj bi voljenoj osobi ili nekom drugom kupili za rođendan (Božić, Valentinovo…) i hopla – evo ih k vama. Ako im pristupite znalački, možete im prodati svakaj.</p> <p> <em><strong>Knjigohlepci smarači</strong></em> – ovisnici o literaturi s kojima morate pričati o književnosti, dok pričate budite stalno u pokretu i usput im dodajete knjigu za knjigom – hmmm, da vidimo, <em>Atlas oblaka</em> si svakako morate priuštiti, oh, da, novog <strong>Eugenidesa</strong> imamo, no sam si pogledajte, nemate novog <strong>Mićanovića</strong>, aha, imamo i <strong>Simića</strong> na popustu, <strong>Koščec</strong> je moj osobni favorit, niste čitali Koščeca, to morate – ako im dodate 5 knjiga kupit će jednu, zato im dodajte 16, pa će kupiti barem tri!</p> <p> <em><strong>Knjigohlepci mučaljivi</strong></em> – s njima niš ne morate, samo ih pustite, najzahvalnija vrsta ever, kupit će ono što žele i još barem dvije knjige povrh toga, stoga im dajte prostora i čkomite.</p> <p> <em><strong>Ž.P.Ž.ovci</strong></em> – osobe koje obožavaju knjige o životu poslije života, NLO-ima i slično, lukav(a) prodavač(ica) može čuda učiniti shvati li na vrijeme kakvog svata ima u knjižari.</p> <p> Kažem vam, Erži je bila <strong>Obi-Wan Kenobi</strong> knjižarskog zanata. Istinski Jedi Master! I danas kruže legende o njezinoj nesvakidašnjoj vještini. <strong>Vanja</strong> je na svoje oči vidjela kad je čovjeku koji je tražio <strong>Balzacov</strong> <em>Ljiljan u dolu</em> prodala 14 drugih knjiga, ali ne i Balzaca kojeg nismo imali. Cijela operacija trajala je 45 minuta (Vanja veli da je štopala vrijeme). Danas to zovemo 'Eržikin apsurdni gambit'.</p> <p> Poslije se Erži udala za jednog našeg pisca. Ponekad, vrlo rijetko, navrati s njim i klinkom na kavu. Žurim pogledati snimku sinoćnje, ufam odlučujuće, utakmice Giantsa i Nationalsa, živjeli, Pukovniče!</p> <p> F.B., 17. Listopada 2014., Zagreb</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/randar/" target="_blank">Tom Simpson</a></p> Fri, 17 Oct 2014 02:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/legenda-o-erzsbet-virg http://www.booksa.hr/kolumne/legenda-o-erzsbet-virg Mjesec hrvatske knjige 2014. <p> Knjižnice Grada Zagreba i Gradska knjižnica iz Splita zajedno organiziraju niz aktivnosti u sklopu 'Mjeseca hrvatske knjige'.</p> <p> U organizaciji <strong>Knjižnica Grada Zagreba</strong>,<strong><em>&nbsp;</em></strong>započeo je <em><strong>Mjesec hrvatske knjige&nbsp;</strong></em>koji traje od 15. listopada do 15. studenog i obuhvaća niz aktivnosti po cijeloj državi. Suorganizator je <strong>Gradska knjižnica Marka Marulića</strong> iz Splita, a pokrovitelj je Split (u kojem se i održalo svečano otvorenje).&nbsp;<br /> <br /> Ovogodišnja manifestacija tematski je posvećena ljubavi. Tako nas očekuju rezultati natječaja za kratku priču na temu <em>N</em><em>eispričane ljubavi</em>, nacionalni kviz za poticanje čitanja&nbsp;<em>Ljubav za početnike</em>, a izdvajamo i akcije&nbsp;<em>Čitajmo naglas</em>, zatim&nbsp;<em>Dan hrvatskih knjižnica&nbsp;</em>11.11., međunarodni znanstveni skup&nbsp;<em>Franjo Marković</em>&nbsp;koji se održava 13. i 14.11. te naposljetku zagrebački&nbsp;<em>Interliber&nbsp;</em>od 11. do 16. studenog.<br /> <br /> Niz drugih aktivnosti u sklopu&nbsp;<em>Mjeseca&nbsp;</em>možete pronaći na <a href="http://www.kgz.hr/default.aspx?id=12040" target="_blank">stranici KGZ-a</a>.<br /> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/nzrico/14884555692/in/photolist-oQnpMc-ovnWWw-oWSWXK-oRqe1Z-oFieQy-p8RoAx-pir6YK-phYwKn-p8GtbH-oSrMyX-oGUsLP-oEDJta-oSZCMg-oUPMVe-oFvnYy-oEWGZs-oKJPFe-p8To2E-oNgQth-oESzLp" target="_blank">Henrico Prins</a></p> Fri, 17 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/mjesec-hrvatske-knjige-2014 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/mjesec-hrvatske-knjige-2014 Tiskov i V.B.Z.-ov širi izbor <p> Izabrano je 12 naslova koji konkuriraju za nagradu za najbolji neobjavljeni roman.</p> <p> Nagrada <strong>V.B.Z.</strong>-a i <strong>Tisak Medije&nbsp;</strong>dodjeljuje se najboljem neobjavljenom romanu, a pobjednik dobiva novčanu nagradu od 100.000 kuna. Stoga ne čudi ovogodišnji rekordni broj pristiglih prijava - čak 137 rukopisa!<br /> <br /> Žiri (u sastavu <strong>Zoran Ferić</strong>, <strong>Julijana Matanović</strong>, <strong>Mile Stojić</strong>, <strong>Jagna Pogačnik</strong> i <strong>Drago Glamuzina</strong>) je marljivo prionuo poslu, pročitao rukopise i objavio 12 kandidata za nagradu. Autori su i dalje šifrirani pa navodimo samo naslove romana:<br /> <br /> - <strong><em>Slana zemlja</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Czarna Madonna</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Konjske tišine</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Kćeri vjetra</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Noćni leptiri</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Impresum</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Crni kaput</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Brdo</em></strong><br /> - <strong><em>Kratki roman o runjenju kukuruza</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Rat za peti okus</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Sjever je mjesto tame</em></strong>&nbsp;<br /> - <strong><em>Putovanja desnom hemisferom</em></strong><br /> <br /> Idući tjedan saznat ćemo uži popis od 6 imena, a pobjednika natječaja saznat ćemo na <strong>Interliberu&nbsp;</strong>koji će se održati od 11. do 16. studenog na zagrebačkom Velesajmu.<br /> <br /> info: tportal<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/sidewalk_flying/5124506505/in/photolist-8NQrfr-ccHmto-9y7xBY-6SF9YP-6QTkKo-dCoThW-9y7xLf-9gKbhQ-cMXmyh-dHFC8J-6CHX8-6vC8J9-4Gzc5x-8FHgCC-9iaGjZ-9irZ5C-bufwDW-bVm6w2-9y7xQ5-9y7xju-9u41ym-6X2Rcv-cJmBgN-dN4vSz-6R8MM3-cqnSHh-9gCTmX-7ULuqD-dAaErz-imStQg-6QbW11-5Sfgni-bV6ZLo-75aKXh-bBp553-6P2GXk-86MJau-7uetzP-6X6RQ5-ahphh8-7ashpr-i2iZVY-drvfi7-fB96RU-9BzMea-dUfHgB-6SKcDC-dcQh3Z-idvMbj-89wgUj" target="_blank">Seth Sawyers</a></p> Fri, 17 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tiskov-i-vbz-ov-siri-izbor http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tiskov-i-vbz-ov-siri-izbor Festival 'Pazi, knjiga!' <p> Festival počinje okruglim stolom o odnosu književnosti za djecu i književnosti za odrasle.</p> <div> U ponedjeljak u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu počinje ovogodišnji <strong>Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA!&nbsp;</strong>Organizator festivala je <strong>Klub prvih pisaca&nbsp;</strong>(Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade).<br /> <br /> Festival započinje okruglim stolom pod nazivom '<em>Veliki i mali</em>' na kojem će se, iz različitih kutova (spisateljskog, ilustratorskog, knjižničarskog, nakladničkog, profesorskog, čitateljskog) pokušati sagledati odnos književnosti za djecu i književnosti za odrasle. Slijedi izložba ilustracija <strong>Boba Živkovića </strong>u Galeriji Vladimira Nazora, u okviru programa <em>Beograd u gostima</em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U iduća dva tjedna, od 20. do 30. listopada, na tridesetak književnih događanja, izložbi, radionica, književnih sureta, te audio i video predstavljanja književnih djela, zagrebačkoj će publici (te onoj u Bjelovaru, Sisku, Krapini i Ivanić Gradu) biti predstavljeno više od trideset hrvatskih i inozemnih umjetnika i njihovih recentnih djela.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Više o festivalskim zbivanjima PAZI, KNJIGA! možete pronaći na Facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/KnjigaUCentru?fref=ts" target="_blank"><em>Knjiga u centru</em></a>.<br /> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/sizumaru/13981257592/in/photolist-nchT6v-9qASCC-FchzB-6GAXX6-9fU3uv-6L3WVV-7ysSqb-arAuRD-6KiZhk-9Gwxvw-5zLkW1-nitAMo-72wKhh-8yAoLV-6Ko8zu-69gkW-oy8c1-65pkbY-9ZLBU3-9JaJmJ-9AE1wL-oZPW9Z-822Pds-c8848C-nwXFFc-95Ceyh-pxdDea-a72v9C-7c5xGV-9kB4vu-6rYpj6-aSUCwD-cvytVq-8FQBHF-6SKuqF-68xcbv-8yAoMp-e5GobJ-DMjiT-8yksB8-6xVpLY-eowcsm-6tuyfB-5ew5Ru-a64qEP-5mV5cr-Kwfzo-noE5at-4nHnr4-9SoCTu" target="_blank">Yellow</a></div> Fri, 17 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/festival-pazi-knjiga http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/festival-pazi-knjiga Otvaranje kulturnih granica <p> U sklopu Revije malih književnosti razgovarali smo s mladim albanskim piscima, Sabinom Veizaj i Eljanom Taninijem.</p> <div> <a href="http://booksa.hr/vijesti/sve/revija-malih-knjizevnosti-albanija" target="_blank">Jubilarno deseto izdanje <strong>Revije malih književnosti</strong></a> pokušalo je približiti afirmirane albanske pisce zagrebačkoj publici. O situaciji u albanskoj književnosti razgovarali smo s mladim piscima, <strong>Sabinom Veizaj </strong>i <strong>Eljanom Taninijem</strong>.<br /> <br /> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>S obzirom da je ovdašnja čitateljska publika slabo upoznata sa suvremenom albanskom književnošću, izuzev ponekog pisca starije generacije, možete li nam reći kako izgleda trenutačno biti književnikom u Albaniji.&nbsp;</strong></div> <div> <br /> <strong>Tanini: &nbsp;</strong>U Albaniji postoji scena mladih pisaca. Imamo svoj časopis koji se zove <em>Poeteka</em>, u kojem se posljednjih deset godina objavljuju pisci ne samo iz Albanije, već i Hrvatske, BiH, Srbije, zapravo čitavog Balkana. Postoji kontakt između mladih albanskih autora i autora s prostora bivše Jugoslavije. Ja sam, primjerice, ovoga ljeta sudjelovao na festivalu kratke priče u Kikindi gdje sam upoznao neke sjajne balkanske pisce, pa i iz Hrvatske, poput <strong>Roberta Perišića</strong>.<br /> <br /> No mlađim autorima nije lako objaviti knjigu.&nbsp;Moja prva knjiga <strong><em>Tržnica Ničega</em></strong>&nbsp;napisana je prije pet godina. Nakon te proze, nakon kratkih priča, počeo sam pisati i poeziju. Na proljeće ću, nadam se, objaviti zbirku pjesama pod nazivom <strong><em>Bez točke </em></strong>(<em>Pa pik</em>). Zbirka je gotova, no pitanje objavljivanja je drugi par rukava.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Koliko se poezija objavljuje u Albaniji?</strong></div> <div> <br /> <strong>Veizaj</strong>: Izdavačke kuće općenito imaju veliki problem s poezijom, a da ne govorimo o situaciji kada su u pitanju mlađi i ne toliko etablirani pjesnici. Kada im pošaljete zbirku pjesama, često će vam vratiti neotvoren&nbsp;rukopis. Doduše, čini mi se da se takva situacija i ne razlikuje previše od onih u drugim zemaljama, posebice kada je riječ o poeziji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>To navodi na zaključak da se poezija vrlo slabo čita. S druge strane, izdavačke kuće više nisu jedini most između pjesnika i čitatelja. Postoji li publika koja čita poeziju, izvan same zajednice pjesnika, kritičara i ljudi s književne scene?</strong></div> <div> <br /> <strong>Tanini:&nbsp;</strong>Fenomen koji se može primijetiti danas, posebice među autorima mlađe generacije, jest želja da se bude piscem samo zato da bi se bilo upravo to - pisac. Biti piscem u tom smislu postaje nešto poput fasade.&nbsp;Mladim autorima je posebno važno naći svoj glas, svoje riječi. Nužno je ne biti samo intelektualac koji želi pisati knjige. Kada pišete poeziju, vi morate pisati pjesmu, osjećati kao da nemate izbora. Baš zbog tog lažnog produciranja je i problem publike sve veći. Zbog pisaca koji nisu pisci, i čitatelji prestaju biti čitatelji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Veizaj:</strong> Ovdje je važan i fenomen virtualnoga. Naime, zbog odbijanja izdavača, pisci, posebno pjesnici, objavljuju mnogo na Internetu, na društvenim mrežama i blogovima. To je zapravo i logično, svakako s ekonomskog aspekta, jer je čitateljima sigurno lakše, brže i jeftinije doći do pjesme i pročitati je na Internetu nego kupiti knjigu. No i to je zapravo više-manje globalni fenomen. Postoje razni forumi, kao i Facebook grupe i slično, gdje mlađi albanski pisci objavljuju svoje tekstove. To je u biti zajednica pisaca koji su i čitatelji. Pisci također međusobno komentiraju svoje tekstove.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Na Kadareu uglavnom staje znanje ovdašnjih čitatelja o albanskoj književnosti. Koliko mlađi naraštaj uopće ima veze s generacijama pisaca koji su pisali prije svršetka blokovske podjele u Europi? Je li došlo do velikog reza u književnosti ili postoji nekakav kontinuitet?&nbsp;</strong><br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Tanini:</strong> Priča je u tom smislu zapravo slična s obje strane. Ja osobno od hrvatskih pisaca znam samo <strong>Ivu Andrića</strong>. Primjerice, Kadare je meni zanimljiv, no samo s povijesnog aspekta. On nije pisac kojeg mogu osjećati kao sebi bliskog. No, to je posve individualno pitanje, kao i problem stila, ukusa i onoga što želite od književnosti. Ja želim biti razumljiv autor, što ne znači da želim pisati banalne i jednostavne pjesmice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Veizaj:</strong> Starija književnost ima veze s nama, mlađim piscima, samo utoliko što smo svi odrasli uz tu književnost. Svakako je došlo do velike promjene u albanskoj književnosti s velikim društvenim promjenama, no rekla bih da je u pitanju organska promjena, a ne drastičan rez. Dakle, većina mladih pisaca ipak nosi u sebi tradiciju albanske književnosti, iako pišemo potpuno drukčije. To mora biti tako naprosto zbog činjenice da su problemi s kojima se mi danas suočavamo potpuno drukčiji od onoga s čime su se oni morali nositi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Tanini:</strong> Mlađim autorima je izuzetno važno kako pišu njihovi kolege, što oni rade i kako pišu, bez obzira koliko se međusobno razlikovali. No jednako tako je nama jako važno što se zbiva i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i susjednim zemljama. To nam je možda i važnije od starije albanske književnosti. Zato su manifestacije poput <em>Revije malih književnosti</em> izuzetno značajne, jer dolazi do književne razmjene kakve prije nije bilo.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Govoriti o nekim imenima koji su utjecali na čitav književni naraštaj možda nije uputno, no čini se da je talijanska književnost veoma važna albanskim piscima. Sabina, koji su pjesnici posebno utjecali na vas kao autoricu?</strong><br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Veizaj: </strong>Pišem slobodnim stihom kao i većina mlađih pjesnika, i to nešto se uglavnom može nazvati misaonom poezijom. Strana književnost je izuzetno važna, no nije u pitanju fenomen 'utjecanja' jer, kada mnogo čitate, pa tako i inozemnu književnost, ona postaje vaša književnost, dijelom vašeg identiteta.<br /> <br /> No činjenica je da je talijanska književnost, posebice poezija, izvršila velik utjecaj na mene kao pjesnikinju, i tu možemo govoriti o cijelom nizu autora.<strong> Alda Merini</strong> je pjesnikinja čiji mi je opus izuzetno važan. Značajna mi je i poezija nekih bliskoistočnih pjesnika, poput&nbsp;<strong>Adonisa</strong>, ili velikog<strong> Nizara Qabbanija</strong>, sjajnog pjesnika iz Damaska koji je živio i umro u Londonu, gdje je imao izdavačku kuću.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Eljane, vi živite i radite u Tirani. Iz pogleda izvana čini se da je Albanija jako centralizirana i to ne samo kada je riječ o književnosti. Je li to zaista slučaj?</strong><br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Tanini:​</strong>&nbsp;To je zaista dobro pitanje, odnosno važno pitanje, o kojem malo tko zaista razmišlja. Tirana je centar Abanije posljednjih stotinjak godina. Nekada je Albanija bila potpuno okrenuta moru, no sada se to promijenilo. Kada sam objavio <em>Tržnicu ničega </em>prije nekoliko godina, ljudi iz nekih albanskih gradova, recimo Elbasana i Korče, koji su južno od Tirane, odnosno iz Škodre, grada koji se nalazi na sjeveru, pisali su mi ne bi li došli do moje knjige, jer drukčije do nje nisu mogli doći.<br /> <br /> Često knjige mlađih pisaca uopće ne šalju u knjižnice u drugim albanskim gradovima. Kada je riječ o prevođenju, u Albaniji se dosta prevodi zadnjih godina, no onaj rez koji ste spomenuli je i ovdje jako prisutan. Nedostaje nam jako puno toga iz perioda prije 1991. godine, i to ne samo kada je riječ o književnosti, već kulturi općenito: bilo da je u pitanju filozifija, ekonomija, povijest itd. To se ukazuje kao velik problem i u tom smislu se Albanija dosta razlikuje od Kosova, jer se u Albaniji nije puno toga dopuštalo i nije se moglo doći do mnogo stvari. No, situacija se ipak polako mijenja.<br /> <br /> Razgovarao Neven Svilar.</div> Fri, 17 Oct 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/otvaranje-kulturnih-granica http://www.booksa.hr/kolumne/otvaranje-kulturnih-granica László Krasznahorkai u Zagrebu <p> Mađarski pisac gostuje 27.10. u Zagrebačkom kazalištu mladih, a 28.10. u književnom klubu Booksa.</p> <div> Proteklu je književnu godinu, prema brojnim osvrtima i reakcijama, obilježilo prvo objavljivanje knjiga na hrvatskom <strong>Lászla Krasznahorkaija</strong>. Izdavači romana <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/rat-i-rat" target="_blank"><strong><em>Rat i rat</em></strong></a> (<strong><a href="http://www.oceanmore.hr" target="_blank">Naklada OceanMore</a></strong>) i kratke priče <a href="http://booksa.hr/kolumne/knjizica-s-demonskom-nakanom" target="_blank"><strong><em>Posljednji vuk</em></strong></a> (<strong><a href="http://www.mi2.hr" target="_blank">Multimedijalni institut</a></strong>) tim povodom, ali i kao najavu skorih novih izdanja, u suradnji sa književnim klubom <a href="http://www.booksa.hr"><strong>Booksa</strong></a>, portalom <a href="http://www.kulturpunkt.hr" target="_blank"><strong>Kulturpunkt</strong></a> i <a href="http://www.zekaem.hr" target="_blank"><strong>Zagrebačkim kazalištem mladih</strong></a>, krajem listopada u Zagrebu organiziraju gostovanje tog važnog mađarskog pisca. Oba objavljena Krasznahorkaijeva djela prevela je <strong>Viktorija Šantić</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U ponedjeljak 27. listopada u 19:00h u Zagrebačkom kazalištu mladih (Teslina 7) održava se književna večer sa Lászlóm Krasznahorkaijem, gdje će autor čitati iz svojih djela, a uz moderaciju <strong>Zorana Roška </strong>i <strong>Petra Milata </strong>predviđen je i kraći susret s autorom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Idući dan - <a href="http://www.booksa.hr/program/booksa/knjizevna-vecer-s-lszlm-krasznahorkaijem"><strong>utorak 28. listopada, također u 19:00 sati</strong></a> - u Booksi će László Krasznahorkai o svojem pisanju, u nešto opuštenijoj i intimnoj atmosferi, razgovarati sa <strong>Miljenkom Buljević</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ulaz na događanja je slobodan.</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> László Krasznahorkai (1954.) postaje međunarodno zapažen sredinom 1990-ih kada filmovi redatelja <strong>Bele Tarra</strong>, a prema predlošcima Krasznahorkaija, pažnju kulturne javnosti skreću na posve nove i drukčije autorske poetike koje ne podilaze očekivanjima, bilo na filmu ili u književnosti. Plod njihove suradnje su filmska remek-djela: <strong><em>Sotonski tango</em></strong>, <strong><em>Werckmeisterove harmonije</em></strong> i <strong><em>Torinski konj</em></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Još iz vremena početne recepcije Tarrovih filmova vuku se laskave ocjene korifeja suvremene literature <strong>Susan Sontag </strong>i <strong>W.G. Sebalda </strong>koji su Krasznahorkaija stavili uz bok književnih velikana kao što su <strong>Gogolj </strong>i <strong>Melville</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> No, barem na engleskom govornom području i kod nas u Hrvatskoj, prijevodi Krasznahorkaija su čekali nešto duže pa se objavljivanje njegovih knjiga doživljava kao kulturni događaj prvog ranga. Samo da spomenemo da su dvije godine zaredom (2013. i 2014.) američka izdanja Krasznahorkaija nagrađena kao najbolji i najznačajniji prijevodi književnosti na engleski jezik. Slično je i sa drugim sredinama i jezicima, a to važi i za Hrvatsku.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pored nedvojbenog umjetničkog majstorstva, Krasznahorkai je također lucidni i bespoštedni kroničar društvenih gibanja u vlastitoj zemlji, te se već sada može ubrojiti u dugi niz velikih neprilagođenih istočnoeuropskih književnika.&nbsp;</div> <div> <br /> ***</div> <div> <br /> <div> Iz recenzija:</div> <div> &nbsp;</div> <div> "jedan od najvećih arhitekata i graditelja naracije našega doba”&nbsp;</div> <div> (Miljenko Jergović)</div> <div> &nbsp;</div> <div> "piše o očaju, apokalipsi, ništavilu, rečenica mu traje po 30 stranica, po standardnim tržišnim pravilima bio bi potpuni debakl, ali njega kupuju i čitaju sve više”</div> <div> (Robert Perišić)</div> <div> <br /> "László Krasznahorkai pripada u red rijetkih pisaca koji manje ili više radikalno šire okvir književnoga djela."<br /> (Željko Kipke, <a href="http://www.matica.hr/vijenac/528/Sve%20ima%20jednaku%20te%C5%BEinu/" target="_blank">Vijenac</a>)</div> <br /> M. Jergović: <a href="http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/laszlo-krasznahorkai-jezik-samoce/" target="_blank"><em>Jezik samoće</em></a><br /> M. Jergović: <a href="http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/laszlo-krasznahorkai-preparirani-kit/" target="_blank"><em>Preparirani kit</em></a><br /> D. Jurak: '<em><a href="http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=7517" target="_blank">Posljednji vuk</a>'</em><br /> D. Jurak: '<em><a href="http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=7878" target="_blank">Rat i rat'</a></em><br /> N. Vulić: <a href="http://booksa.hr/kolumne/knjizica-s-demonskom-nakanom" target="_blank"><em>Knjižica s demonskom nakanom</em></a></div> <div> <br /> ***<br /> <br /> <a href="http://www.krasznahorkai.hu/" target="_blank">László Krasznahorkai - službena stranica</a>&nbsp;<br /> <br /> Gostovanje Lászla Krasznahorkaija podržali su&nbsp;Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Program Kultura Europske komisije.<br /> <br /> Foto: <a href="http://hartwigklappert.com/"><strong>© Hartwig Klappert</strong></a></div> Thu, 16 Oct 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/lszl-krasznahorkai-u-zagrebu http://www.booksa.hr/vijesti/sve/lszl-krasznahorkai-u-zagrebu