BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Sa(n)jam knjige u Istri: Top 5 <p> U Puli možemo upoznati sirijskog pjesnika Adonisa, angolskog autora Agualusu, 'mračnu divu slovenske poezije' Svetlanu Makarovič...</p> <div> Od 1. do 11. prosinca u Puli se održava 22. <a href="http://www.sanjamknjige.hr/hr/2016/naslovnica/" target="_blank"><strong>Sa(n)jam knjige u Istri</strong></a>. Iz bogatog programa izdvojili smo pet događanja koja je 'grehota' propustiti:</div> <div> <br /> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Okrugli stol: Transatlantik</strong></li> </ul> <div> <em>Subota 3.12. u 12:00 Crveni salon &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Krovna tema sajma <em>Transatlantik</em> bavi se prostorom kulturnog identiteta u trokutu Lisabon-Luanda-Recife. Tri kontinenta kroz povijest su kulturno spajali pioniri u upoznavanju novih svjetova, neljudski prijevoz afričkih robova u Ameriku, te migracije iz staroga u novi svijet.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na okruglom stolu o ovim temama govorit će poznati angolski pisac <strong>José Eduardo Agualusa</strong>, kojem je na hrvatski upravo preveden roman <strong><em>Opća teorija zaborava </em></strong>o angolskoj borbi za neovisnost, te portugalska književnica i prevoditeljica <strong>Inês Pedrosa</strong>. Uz njih gostuju domaći pjesnici i stručnjaci&nbsp;<strong>Tomica Bajsić</strong>, <strong>Nevenka Dujmović</strong>, <strong>Maja Peterlić</strong>&nbsp;i moderatorica <strong>Tanja Tarbuk</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Doručak s autorom: Adonis&nbsp;</strong></li> </ul> <div> <em>Nedjelja 4.12. u 11:00 Kavana Mozart &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Poznati program sajma 'Doručak s autorom' ostao je bez legendarnog voditelja <strong>Voje Šiljka</strong>, ali nastavlja dalje pod vodstvom mladog kulturologa, esejista i profesora <strong>Aljoše Pužara</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pužar će u nedjelju ugostiti jednog od najvećih živućih autora, sirijskog pjesnika i pariškog profesora&nbsp;<strong>Adonisa</strong>. Adonis je svojim pjesmama i esejima pridonio širenju i prevođenju klasične i suvremene arapske poezije. Nikako ne treba propustiti rijetku priliku za upoznavanje s likom i djelom ovog autora.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Pop lektira: Slobodanka Boba Đuderija</strong></li> </ul> <div> <em>Ponedjeljak 5.12. u 11:00 Crveni salon &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> 'Urednik svih urednika' <strong>Kruno Lokotar </strong>i šarmantni pisac-novinar <strong>Emir Imamović Pirke </strong>nastavljaju s 'obaveznim predmetom' u kojem pulske srednjoškolce opušteno upoznaju sa suvremenim regionalnim piscima. Program se održava svakog dana od 5. do 9. prosinca, a u gostima će biti i splitska književnica i blogerica Slobodanka Boba Đuderija, poznata i kao <strong>Marčelina</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Ljubljana bere: Hommage Alešu Debeljaku i Tomažu Šalamunu</strong></li> </ul> <div> <em>Srijeda 7.12. u 19:00 Crveni salon &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Regionalni program <em>Ljubljana bere </em>predstavlja slovensku književnu, glazbenu i likovnu scenu. Poseban događaj bit će posvećen poginulom filozofu i esejistu <strong>Alešu Debeljaku </strong>te velikom pjesniku <strong>Tomažu Šalamunu </strong>koji je preminuo 2014. O Debeljaku i Šalamunu govorit će bosanski pjesnik i kritičar <strong>Josip Osti</strong>, bosanski esejist <strong>Sinan Gudžević </strong>i američki pjesnik i prevoditelj <strong>Andrew Zawacki</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Doručak s autorom: Svetlana Makarovič</strong></li> </ul> <div> <em>Nedjelja 11.12. u 11:00 Kavana Mozart &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Na doručak stiže 'mračna diva slovenske poezije', još vrlo aktivna pjesnikinja u svojoj 78. godini. U Puli se predstavlja kao pjesnikinja i šansonijerka, a nadamo se i skorašnjem svježem prijevodu njenih djela na hrvatski.</div> Booksa Booksa Fri, 02 Dec 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/sanjam-knjige-u-istri-top-5 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/sanjam-knjige-u-istri-top-5 Zanimljivi klišeji <p> Josip Mlakić u romanu 'Majstorović i Margarita' koristi crni humor i grotesku da bi napisao dobro poznatu priču o ratu.</p> <div> Novi je <strong>Mlakićev </strong>roman <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/majstorovic-i-margarita" target="_blank"><strong><em>Majstorović i Margarita</em></strong></a> crnohumorni triler iz edicije <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritike/jesu-li-balkanci-novi-skandinavci" target="_blank"><strong>Balkan Noir</strong></a>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zaplet romana počinje kada na adresu okultnog časopisa 'Peto oko' dolazi anonimna dojava da je na ravnom dijelu autoceste u blizini gradića Blizanci napravljeno zakrivljenje nevidljivo ljudskom oku, povezano sa brojem 666, odnosno sa Sotonom, a iza nje se, navodno, krije tajna koja će promijeniti živote mnogim mještanima. Priču sagledavamo iz ugla Jozice Majstorovića, mladog i nesigurnog novinara, dijabetičara koji živi sa svojom majkom, takođe dijabetičarkom, koja je usljed razvijenog stadijuma bolesti nepokretna.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon te anonimne dojave, a kako mu je u životu inače užasno dosadno, Jozica će početi da se bavi istraživačkim novinarstvom. Njegovo istraživanje nije bogzna kako profesionalno, s obzirom na minimalni budžet kojim redakcija raspolaže i na to da su mu kolege Alli (koji insistira na dva slova 'l' u svom imenu), čije je zanimanje da uklanja sihre i salijeva stravu, i Lidija, proročica čija je specijalnost tumačenje mističnog jezika tarot-karata.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Samo bi jednoj takvoj redakciji i pomalo izgubljenom, preraslom tinejdžeru Jozici odlazak iz Zagreba u malo, zabito mjesto Blizance, poznato jedino po tome da je noću izuzetno mračno, moglo biti avantura. Naime, Jozica u Blizancima upoznaje Margaritu, u različitim smislovima živahnu djevojku, ispostaviće se, svoju životnu ljubav.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ono što se u priči dalje razotkriva umnogome je očekivano. Blizanci, ma koliko ne bili nikome zanimljiva zabit, ustvari kriju mnoge tajne, perverzije i nasilja, vezane prije svega za događaje od prošlog rata. Ubijanje pripadnika srpske nacionalnosti povezano je i sa misterioznim nestankom dvije djevojke iz sela, od kojih je jedna čestita hrvatska katolkinja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od usiljenog naslova, koji podsjeća na srednjoškolske izlive kreativnosti, preko stalnog i nametljivog insistiranja na povezanosti Blizanaca sa serijom <strong><em>Twin Peaks </em></strong>i tipskih likova – veterana, perveznjaka, sveštenika, policajaca i dva tipa seoskih ljepotica, onih stidljivih i onih koje se slobodnije odnose spram svoje seksualnosti – u ovom romanu nema gotovo ničega što bi izlazilo iz klišeja poratne regionalne proze i, šire gledano, krimi žanra. S tim u vezi, u potpunosti je opravdana <a href="http://www.portalnovosti.com/knjizevna-kritika-odradjeno-bez-razrade" target="_blank"><strong>Krehova </strong>oštra kritika romana</a>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međutim, riječ je o jednom vrlo čudnovatom tekstu. I pored formalne, stilske i tematske klišejiziranosti, on je na nivou cjeline po mnogo čemu uspjelo literarno djelo. Prije svega, tekst nije dosadan, iako je predvidljiv. Dinamika se gradi tako da je na početku tok događaja sporiji, ali se do kraja sve više ubrzava.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim ovog ubrzanja tempa, autor se uglavom vješto služi i kontrastiranjem. I ono se takođe može primijetiti na formalnom nivou. Na početku, dok je priča vezana za redakciju 'Petog oka' i prva Jozicina putovanja u Blizance, preovlađuje humor, koji postepeno prepušta mjesto nelagodi i na kraju nasilju sa tragičkim karakterom. Tema seksualnosti takođe prati ove etape, tako da se od neskrivene i često nesputane Margaritine seksualnosti do kraja teksta prelazi na sistemsko muško seksualno nasilje nad ženama. Važan segment u ovom prelasku iz komedije u tragediju jeste i scena maškara, koje se kao i sve ostalo u Blizancima dešavaju u neočekivano vrijeme, u decembru.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova promjena registra umnogome doprinosi da se konačan krvavi rasplet doživi snažnije, nego što bi to bio slučaj da je pisanje htjelo fingirati ozbiljnost. Često je slučaj u regionalnoj prozi da se temama ratnog nasilja pristupa iz višeg registra, a da se ta ozbiljnost, ustvari, zasniva samo na klišejima. Mlakićeva se upotreba klišeja stoga može tumačiti i tako da se ukaže na njenu povezanost sa crnohumornim aspektom i sa autorovim više ili manje uspjelim pokušajima stilizovanja groteske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Odnos muških i ženskih likova uglavnom jeste tipiziran, jer su i likovi dati u klišejima. Tako će i Jozica odrasti tek kada figuru nepokretne majke zamijeni Margarita, što je možda i najproblematičniji segment teksta, gledano iz rodnog ugla. Drugi nivo problema jesu mrtve djevojke koje pokreću radnju, i čiju osvetu na kraju iznosi muškarac, ali one barem dobijaju zadovoljenje pravde. To konačno zadovoljenje pravde i to što žene pokreću radnju, odnosno što im je funkcija da motivišu muške likove da djelaju, može se kritikovati sa rodnog aspekta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> S druge strane, centralni odnos u romanu između Jozice i Margarite, i pored toga što je on novinar, a ona samo njegova djevojka, dinamičan je u pozitivnom smislu i zasniva se na međusobnoj podršci, tako da oboje na kraju dobiju ono što žele. Margarita je posebno uspio lik, jer je autonomna u donošenju svojih odluka i nadilazi tipsku ulogu Jozičine motivatorice, ali je ujedno i vrlo duhovita i poigrava se sa svojom rodnom pozicijom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Glavni lik ovog romana podsjeća na sam tekst romana. Jozica je običan mladić, nedozreo, nesiguran, neodgovoran prema bolesnoj majci, koju zanemaruje, ukratko nebitan lik, ali on je taj koji, zahvaljujući odnosu sa Margaritom, postavlja prava pitanja, koji ne odustaje od priče sve dok ne dođe do razrešenja misterije. Nije uvijek jasno da li Jozicu motiviše novinarska želja da juri za pričom, koliko ustvari pronalazi razlog da što više vremena provede sa Margaritom.<br /> <br /> Slično je i sa ovim romanom. Nije jasno koliko je autor svjesno i sa koliko književne predanosti osmislio formu, koliko je radio na promjeni dinamike i koliko na stilizovanju klišeja, a koliko je to samo proizvod njegove književne intuicije. Zbog toga roman <em>Majstorović i Margarita </em>nije bez mane, i gubi na kvalitetu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ali, baš kao što je Jozica zbog svog postepenog razvoja i žara da barem voli Margaritu, ako ne i da bude najbolji istraživački novinar, zaslužio srećan kraj, tako je i njegov stvaralac klišejizirane likove formirao tako da se oni uklapaju u pakleni svijet nacionalističkog 'malog mista', i dinamičnim smjenjivanjem humora sa tragedijom, zla i dobra, nasilja i ljubavi, napisao roman koji na osoben način prikazuje jednu od najčešćih priča u savremenoj regionalnoj prozi, priču o ratu i njegovim posljedicama.</div> Nađa Bobičić Mon, 28 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/zanimljivi-kliseji http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/zanimljivi-kliseji Tko ima Ulaznicu? <p> Objavljeni su pobjednici regionalnog natječaja Ulaznica 2016.&nbsp;</p> <div> Žiri Književnog konkursa <em><strong>Ulaznica 2016</strong></em> (u sastavu: <strong>Srđan Srdić</strong>, književnik iz Kikinde i predsjednik žirija, <strong>Zvonko Karanović</strong>, književnik iz Beograda, i <strong>Vladimir Arsenić</strong>, urednik časopisa <em>Ulaznica</em>) sa zadovoljstvom je objavio da se na konkurs opet odazvao veliki broj autorica i autora koji su poslali preko 2500 radova. Radovi su stigli iz svih država bivše Jugoslavije, a raduje činjenica da su stizali i iz drugih država u kojima ima ljudi koji pišu bhsc jezikom (Danska, Kanada, Njemačka, Austrija).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Žiri je jednoglasno odlučio nagraditi sljedeće radove: &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <u>Poezija&nbsp;</u></div> <div> &nbsp;</div> <div> 1. nagrada: <strong>Snežana Nikolić</strong>, Draginje – <em>Zemlja je površna metafora o realnosti&nbsp;</em></div> <div> 2. nagrada: <strong>Marija Dragnić</strong>, Nikšić – <em>Trka s preponama ili zašto ne nosim bijelo u bijelom gradu&nbsp;</em></div> <div> 3. nagrada: <strong>Maša Seničić</strong>, Beograd – <em>Mogućnost ćutanja &nbsp;&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> <u>Proza&nbsp;</u></div> <div> &nbsp;</div> <div> 1. nagrada: <strong>Mima Juračak</strong>, Sisak – <em>Događaj&nbsp;</em></div> <div> 2. nagrada: <strong>Mira Petrović</strong>, Split – <em>Znaš da ti se sviđa&nbsp;</em></div> <div> 3. nagrada: <strong>Pavle Lazarević</strong>, Beograd – <em>Perineum &nbsp;&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> <u>Esej</u></div> <div> &nbsp;</div> <div> 1. nagrada: <strong>Denis </strong>i <strong>Anita Peričić</strong>, Varaždin – <em>Katedrala&nbsp;</em></div> <div> 2. nagrada: <strong>Aleksandra Bojović</strong>, Gornji Milanovac – <em>Književnost vs Institucije zla&nbsp;</em></div> <div> 3. nagrada: &nbsp;– <strong>Tanja S. Ivanović</strong>, Beograd – <em>Intelektualac Edvarda Saida&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Žiri navodi: "Nagrađeni radovi predstavljaju prilično precizan uvid u stanje književnosti unutar koordinata bhsc jezika, kao i raznovrsnost poetičkih tendencija uočljivih među autorkama i autorima na postjugoslovenskoj sceni. Zanimljivi i različiti po svojim tematskim istraživanjema, a napisani sa upečatljivim književnim umećem i uverljivošću, ovi tekstovi su se iz mnoštva izdvojili ukupnim utiskom i zrelošću izraza."</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dodjela nagrada održat će se 16.12. u 19:00 u Gradskoj narodnoj biblioteci Žarko Zrenjanin.</div> Booksa Booksa Mon, 28 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/tko-ima-ulaznicu http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/tko-ima-ulaznicu Rasknjižje 28.11 - 4.12.2016. <p> Od predblagdanskog duha pobjegnite kroz naše preporuke knjiga i uvijek zanimljiva događanja.</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:</p> <p> 1. <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/sjecanje-sume" target="_blank">Sjećanje šume</a>, Damir Karakaš (Sandorf)<br /> <em>Sjećanje šume</em> <strong>Damira Karakaša</strong> kratki je roman poetskog tempa, knjiga o jednom neobičnom odrastanju pod sjenom misterija koji se krije u samom tijelu. Knjiga u kojoj se natječu strah i volja, dodiruje trauma, humor i poezija.&nbsp;</p> <p> 2. <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/crvena-postanska-kocija" target="_blank">Crvena poštanska kočija</a>, Gyula Krudy (disput)<br /> <em>Crvena poštanska kočija (1913)</em> roman je prepun referenci i aluzija na život u Budimpešti na kraju 19. stoljeća, ispričan posredstvom likova provincijalaca koji stigavši u glavni grad traže svoju sreću i životni smisao.&nbsp;</p> <p> 3.<a href="http://booksa.hr/knjige/proza/u-potrazi-za-pocetkom-kruga" target="_blank">U potrazi za početkom kruga</a>, Marinko Koščec (Sandorf)<br /> 'Ovo je tvoj život.’ Tom rečenicom započinje sedmi roman <strong>Marinka Koščeca</strong> i doista, ono što nam se potom rastvara pred očima jest naš život, ljudi koji nas okružuju, naše doba, naši prostori. Mnogoslojna je to priča puna pronicavih uvida, koja pršti duhovitošću i ironijom te kroz prizmu protagonistove svijesti briljantno secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti.</p> <p> 4.&nbsp;<a href="http://booksa.hr/knjige/proza/hladna-fronta" target="_blank">Hladna fronta</a>, Pavao Pavličić (Mozaik) &nbsp;<br /> Novi kriminalistički roman Pavla Pavličića vrhunski je triler koji ćete pročitati u jednom dahu! Novi roman donosi priču o postarijem filologu s literarnim sklonostima koji proučava povijest zagrebačke obitelji koju su početkom dvadesetoga stoljeća činili sami meteoropati.</p> <p> Publicistika:</p> <p> 1. <a href="http://booksa.hr/knjige/publicistika/sevdah" target="_blank">Sevdah</a>, Damir Imamović (Algoritam)<br /> <em>Sevdah</em> <strong>Damira Imamovića</strong> prva je knjiga o sevdahu koja na jednom mjestu sažima muzičke, poetske, kulturno-historijske i popularne tendencije u razvoju ovog muzučkog žanra tokom tri stoljeća njegove dokumentirane prošlosti.</p> <p> 2. <a href="http://booksa.hr/knjige/publicistika/o-dusi-i-tijelu-teksta-polic-kamov-krleza-marinkovic" target="_blank">O duši i tijelu teksta - Polić Kamov, Krleža, Marinković</a>, Morana Čale (disput)<br /> Knjiga <strong>Morane Čale</strong> <em>O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković</em> bavi se dosezima razmjene između književnosti, znanosti o književnosti i psihoanalize, osobito se usredotočujući na figure metaforičke odnosno metonimijske antropomorfizacije teksta u književnoteorijskom i književnokritičkom diskursu.</p> <p> <strong>Događanja:</strong></p> <p> Ovotjedni program u Booksi počinjemo u utorak 29. studenog u 19 sati, s našom tribinom Strip-tease <strong>Matka Vladanovića</strong>, na kojoj ovaj put gostuje slavni <a href="http://booksa.hr/program/strip-tease-matka-vladanovica-zajebani-lavanderman" target="_blank">Lavanderman</a>. U srijedu u 20 sati ugošćujemo <strong>Zagreb Pride</strong> i njihovu tribinu <a href="http://booksa.hr/program/roza-hipnoza-18-papire-na-sunce" target="_blank">Roza hipnoza: Papire na sunce</a>, dok u četvrtak 1. prisinca dolazi na red naša Škrabica, na kojoj nam ovaj put gostuje <strong>Denis Katanec</strong>, čekamo vas u 20 i 30!!</p> <p> <em>Sudjelovanje u svim Booksinim programima je besplatno i slobodno bez prethodne najave. Informacije o Booksinim i ostalim književnim događanjima u gradu i šire možete pronaći <a href="http://booksa.hr/program" target="_blank">ovdje.</a></em></p> Booksa Booksa Sun, 27 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/rasknjizje-2811-4122016 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/rasknjizje-2811-4122016 Predstavljen 22. Sa(n)jam knjige u Istri <p> U galeriji Velvet predstavljen je bogati program pulskog sajma koji se održava od 1. do 11.12.</p> <p> <br /> Sinoć je u galeriji Velvet u Zagrebu javnosti predstavljeno 22. izdanje pulskog festivala knjiga i autora – poznati <strong>Sa(n)jam knjige u Istri</strong>, koji će se održati od 1. do 11. prosinca.<br /> <br /> Bogat i slojevit program ovogodišnjeg pulskog Sajma zaokružuje glavna tema <strong><em>Transatlantik</em></strong> i veliki regionalni program<em> <strong>Ljubljana bere</strong></em> (Ljubljana čita).<br /> <br /> S fokusom na književnosti koje povezuje portugalski jezik, poput portugalske, brazilske i dijela afričke, ovogodišnje izdanje gostovanjem autora s Bliskog Istoka dotaknut će se i 'Istočnog pitanja', a uz brojne premijere knjiga domaćih autora predstavit će i najnoviju hrvatsku književnu produkciju, dok će u sklopu regionalnog programa na sveobuhvatan način upoznati izdavačku, literarnu, znanstvenu, likovnu, ilustratorsku i glazbenu scenu grada Ljubljane.<br /> <br /> Selektorica programa <em>Transatlantik</em>, <strong>Tanja Tarbuk</strong>, objasnila je temu ovogodišnjeg sajma: "Radi se o zemljama s vrlo bogatim književnostima koje počivaju na različitim kulturama no nažalost još uvijek malo poznate našoj široj publici. Prostor je to luzofonog kulturnog identiteta koji bi se mogao smjestiti u trokut Lisabon – Luanda – Recife, odnosno u prostor Atlantika. Tako je u fokusu prvenstveno Portugal, a zatim Brazil i Angola kao dio luzofonog svijeta."<br /> <br /> <strong>Renata Zamida</strong> (<em>Ljubljana bere</em>) je rekla: "Jako nam je drago što smo u Puli uspjeli organizirati zajedničko predstavljanje slovenskih autora u kombinaciji s autorima iz naše regije. Cilj nam je također bio predstaviti kako autore koji su prevedeni na hrvatski, tako i one čija djela još nisu prevedena te autore čija su djela prevedena jako davno. Primjer je <strong>Svetlana Makarovič</strong>, koju nisu prevodili od 1970-ih."<br /> <br /> <strong>Magdalena Vodopija</strong>, direktorica Sajma, zahvalila je svim suradnicima i partnerima na ustrajnosti i predanosti te istaknula: "Usprkos padu budžeta, broj događaja i sudionika je ostao isti, kao i visoka kvaliteta te sadržajnost programa. Priželjkujemo veliki broj publike kao i čar i atmosferu o kojoj se priča izvan granica naše zemlje. S uzbuđenjem očekujemo sve ovogodišnje autore i veseli nas što ćemo imati priliku ugostiti značajna inozemna imena među kojima su<strong> José Edoardo Agualusa</strong>, <strong>Bejan Matur</strong>, <strong>Najwan Darwish</strong>, <strong>Inês Pedrosa</strong>, <strong>Teresa Salema</strong>, <strong>Nuno Júdice</strong>, <strong>Diogo Vaz Pinto</strong>, <strong>José Luís Peixota</strong>, <strong>João Carrascoza</strong> i naravno veliki<strong> Adonis</strong>."<br /> <br /> <strong>Mateja Demšič</strong>, pročelnica za kulturu Grada Ljubljane, istaknula je veliki značaj suradnje Grada Ljubljane i pulskog Sajma knjige te slovenske Javne agencije za knjigu: "Ideja je bila da se ljubljanska književno-kulturna scena predstavi u Puli na sveobuhvatan način, koji objedinjuje književnu, likovnu, ilustratorsku i glazbenu slovensku scenu. Stoga u Pulu dolaze istaknuta imena poput <strong>Laibacha</strong>,<strong> Zorana Predina</strong>, <strong>Gorana Vojnovića</strong>, <strong>Svetlane Slapšak</strong>, Svetlane Makarovič, <strong>Boštjana Videmšeka</strong>, <strong>Mojice Kumerdej</strong>, <strong>Agate Tomažič</strong> i mnogih drugih."&nbsp; &nbsp;<br /> <br /> Svečano otvorenje 22. Sa(n)jam knjige u Istri je u četvrtak, 01. prosinca 2016. u 12 sati u Domu hrvatskih branitelja u Puli, a Sajam će ovoga puta proglasiti otvorenim veliki sirijiski pjesnik <strong>Adonis</strong>.<br /> <br /> Cjelokupni program 22. Sajma može se pronaći na <a href="http://www.sanjamknjige.hr" target="_blank">web stranici Sajma</a>.</p> Booksa Booksa Fri, 25 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/predstavljen-22-sanjam-knjige-u-istri http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/predstavljen-22-sanjam-knjige-u-istri Prokleta tajna agentica <p> Stara filipinska poslovica kaže: 'Kad ti dobra prilika pokuca na vrata, pusti je unutra i natoči joj dva prsta Martela.'</p> <p> Proljeće se vratilo u District. <strong>Ana</strong> je zalila rojžice, petunije i drugo cvijeće u vrtu, onda se zavalila u ligenštul, poštelala suncobran i nastavila čitati roman kojega je konobar <strong>Ivan T.</strong> nahvalio.</p> <p> Da, jednom zgodom skupina huligana rugala nam se dobacujući: "U ovoj Booksi toliki su štreberi da im čak i konobari pišu književne kritike, muahahaha!"</p> <p> To je samo djelomično istina. Naši konobari jesu obrazovani, načitani i spadaju među knjiške červeke nulte kategorije, ali uz to su i majstori nekih borilačkih vještina kao što su, primjerice, realni aikido, capoeira ili reperski dirty talk. Jedno je sigurno - nije pametno izazivati ih bahatim i nepriličnim ponašanjem.</p> <p> U kombinatu je zavladala fjaka karakteristična za ovo doba godine. Nadstojnik <strong>Lućano</strong> sjedio je u svom uredu i prijateljevao s kapljicom. Točio si je Martel i igrao<em> The Amazing Fix</em> na Facebooku srdeći se što mu ne ide glatko kako je očekivao. Onda je netko pokucao na vrata.</p> <p> "Ma tko je to, k jarcu?"</p> <p> "Možete li otvoriti, molim?", začuo se promukao ženski glas s druge strane.</p> <p> "Mogu li otvoriti, kakvo je to glupo pitanje", mrmljao je Nadstojnik tražeći kroksice ispod stola, "naravno da mogu, ali tko ste, dobra ženo, što želite, imam li ja u ovom trenutku vremena na hitanje…"</p> <p> "Dopustite da se predstavim", rekla je ženica u crnom mantilu s dignutom kragnom i šeširom natučenim do obrva, "<strong>Mianna Datulić</strong>, dvostruki tajni literarni agent, specijalizirana za jugoistok Europe, pokrećem agenciju i kako sam svašta čula o vama – odlučih doći na čašicu razgovora."</p> <p> "No, sjednite samo, što ste to lijepoga čuli?"</p> <p> "Vlastodržac ste koji čeličnom rukom vodi ovu ubožnicu kroz koju mora da prolaze na stotine literata dnevno. Mogli bismo surađivati, bilo bi nam to oboma korisno, što velite?"</p> <p> Nadstojnik je otišao do mini-bara, natočio dvije čaše Martela – po dva prsta u svaku, jednu dodao gošći i važno počešao bradu: "Obostrana korist, hm, lijepo zvuči. Kako ste to zamislili, agentice?"</p> <p> "Jednostavno je, na ovaj ili onaj način u vezi ste s tisućama pisaca, <strong>Ferić</strong> vam vodi radionicu kreativnog pisanja, znači, jebote, sami štancate literate, uz to imate sedamdesetak književnih kritičara koji poput horde Uruk-haija danonoćno brste sve što se objavi na ovim prostorima. Na taj način imate zastrašujuće precizan pogled na taj divovski literarni pašnjak, a ja, vidite, samo želim svoj dio kolača. Nabacite mi pokojeg vrijednog autora, plasirat ću ih na inozemno tržište, pa ćemo na njima zaraditi milijune, kaj velite?"</p> <p> "Ma nemojte reći, ta zar po tim inozemstvima već nemaju tušta i tma svojih literata?"</p> <p> "Istina, imaju, ali to je sve luk i voda, predobro žive, dobra književnost se, brale, ne može stvarati u takvim uvjetima. Ovdje je sad zlatna žila, jugoistok Europe…"</p> <p> "Hoćete reći – Balkan?"</p> <p> "Ne, to je politički nekorektan naziv, grdo zvuči. Predajte mi Ferića za početak, pa bumo vidjeli dalje?"</p> <p> "Hahaha… nemojte me nasmijavati, agentice, zagrcnut ću se. Nek vam predam Ferića? Šaljiva ste žena, vidim, ili ste samo drski? Ferića bi vani mogao plasirati svaki nevježa, a ne bi gospodična probala nekaj malo teže?"</p> <p> "Ja sam agentica s licencom, ne smetnite to s uma, dajte mi Ferića i uz njega dodajte koga god hoćete, je li to pošteno?"</p> <p> "Koliki postotak kanite uzimati, 10-20 posto? Koji je moj udio u toj dobiti što sjedi na grani poput depresivna goluba?"</p> <p> "Deset posto? Sad se vi šegačite? S deset posto umrla bih od gladi za mjesec dana, uzimat ću između 50 i 86%, katkad i 120%. Od svakog sklopljenog ugovora nagradit ću vas s 35% od vlastite dobiti?"</p> <p> Nadstojnik Lućano dotočio je još po dva prsta zlaćanog Martela u obje čaše: "Simpatična ženo, mislio sam da ste nekakva literarna agentica, a vi ste zapravo stand-up komičarka i traćite moje dragocjeno vrijeme grubim šalama. Nek vam dam Ferića, a vi bute meni gurnuli 35%... hahahaha, <strong>Louis C.K.</strong> bi vam platio u zlatu za ovakve šale. Dat ću vam broj <strong>Marka Dejanovića</strong>, on vam može srediti nastup u Studiju smijeha."</p> <p> "Kakve su onda vama brojke na pameti, počujmo."</p> <p> "Evo kako ćemo: tih 35% možete si zadjenuti za uho, Booksa želi udio u vlasništvu nad tom vašom agencijom, jasno, bit ćemo tihi partner, dobit dijelimo <em>fifty-fifty</em> i to za svaki posao koji sklopite. Ferića možete dobiti samo u paketu s našim redarom <strong>Damjanom</strong>, koji je, istina, imao određenih problema u životu – ali to je sad iza njega, zanimljiv je i osebujan autor, no plah i nesiguran, morat ćete uložiti izvjestan napor u radu s njim. Zauzvrat – nudimo vam zaštitu na cijelom teritoriju grada, pa i malo šire."</p> <p> "Što to znači – kakvu zaštitu? Zar ste mafijaš?"</p> <p> "Heh, ne nahitavajmo se etiketama, poslovan sam čovjek. Vidite, ako vam krene s tom agencijom, znate kakav je naš narod – sutra se bu nakotilo tih vražjih agenata na sve strane. U Booksi raspolažemo cijelim spektrom vještina, a jedna od njih je, kako bih to rekao, 'prijateljsko uvjeravanje'. U stanju smo nagovoriti ljude na svakaj i isto tako ih odgovoriti od različitih nauma."</p> <p> "Ma nemojte, a kako to uspijevate? Mafijašenjem?"</p> <p> "Opet vi s tim etiketama, imamo svoje načine, uistinu djelotvorne načine. Šampioni smo diplomacije… vidite, djelujete mi kao razborita žena. Plus, danas sam, slučajno, dobre volje. Ova ponuda, uvidjet ćete to, vrlo je primamljiva i neće dugo stajati na stolu – možete je prihvatiti i izaći odavde s osmijehom ili se pak naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Na vama je… draga moja, sve je na vama."</p> <p> "Prijetite li vi to meni?", skočila je agentica Mianna.</p> <p> "Ne, darling, samo nagađam o različitim scenarijima – po jednome od njih sam ću registrirati vlastitu literarnu agenciju prije nego dođete do klupica. Budite sami sebi od koristi, ovo još uvijek može završiti povoljno po vas."</p> <p align="center"> ***</p> <p> Literarna agentica Mianna izjurila je van i zapalila cigaretu. Redar Damjan sjedio je na klupici i čitao knjigu pisama <strong>Gustava Flauberta</strong>.</p> <p> "Ti si taj Damjan?", agentica mu otpuhnu oblak dima u lice.</p> <p> "Eh, ja sam, kako mogu pomoći, milostiva?"</p> <p> "Ja sam Mianna Datulić, dvostruki tajni literarni agent, od danas si pod mojom paskom. Načinit ću tu od tebe prevođenog pisca."</p> <p> "Kako mislite dvostruki literarni agent?"</p> <p> "Tako lijepo, radim za tebe – tražim ti izdavače vani, u isto vrijeme pratim što radiš, gdje izlaziš, s kim se družiš, što piskaraš i najvažnije od svega – što čitaš. Što ti je to, <em>Flaubertova pisma</em>, to ćeš lijepo odložiti i uzeti <em><strong>Ubojice fazana</strong></em> <strong>Jussi Adler-Olsen</strong>, te <strong><em>Umijeće zdravog promišljanja za neznalice</em></strong>. Evo ti ugovor, potpiši tu, i tu, Isuse, ne moraš čitati – to ti je standardan ugovor, i još ovdje, tako. I pusti nekakvu bradu, pobogu."</p> <p> Tajna agentica već je žurila niz Martićevu. <strong>Dunja Draguljče</strong> koja je sve promatrala iz prikrajka pristupila je redaru: "Mislila sam da si se ostavio pisanja."</p> <p> "I ja sam mislio, ali evo, uzelo me u agenciju, taman kad pomisliš da si se izvukao – oni te opet uvuku u igru…"</p> <p> "Prokleta tajna agentica", promrsila je Dunja.</p> <p> ***</p> <p> F.B., 25. studeni 2016., Zagreb</p> F. B. Fri, 25 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/prokleta-tajna-agentica http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/prokleta-tajna-agentica 'Fundraiser' za FictionPlayGrounds <div> FictionPlayGrounds, intermedijalna platforma za kreativnu suradnju, u subotu 26.11. skupljat će sredstava za osnivanje udruge.</div> <div> <strong><a href="http://fictionplaygrounds.com/tag/hr/" target="_blank">FictionPlayGrounds</a></strong>, neprofitna organizacija za povezivanje autora i autorica iz različitih grana umjetnosti i polja djelovanja, održat će prvi <strong><em>Fundraiser </em></strong>kojim će prikupiti sredstva za osnivanje udruge.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Fundraiser </em>se održava u subotu 26.11. u klubu istarskih studenata Mate Balota (Ilica 13, Zagreb). Program počinje u 18, a završava u 22 sata. Devetero autora doniralo je svoje grafike koje će se prodavati na aukciji. <strong>Filip Berlengi </strong>iz sastava <strong>Jeboton </strong>zadužen je za glazbu, a večer će se završiti igrom <em>drunken drawing</em>, koja podrazumijeva crtanje u opuštenijem raspoloženju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> FictionPlayGrounds osnivanjem udruge želi okupiti ljude iz različih polja kreativnog izražavanja u svrhu njihova povezivanja, prezentacije njihovih radova te stvaranja zajedničkih umjetničkih projekata.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sve dodatne informacije mogu se dobiti na <a href="http://fictionplaygrounds.com/tag/hr/" target="_blank">web stranici FictionPlayGrounds</a>.</div> Booksa Booksa Thu, 24 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/fundraiser-za-fictionplaygrounds http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/fundraiser-za-fictionplaygrounds 'Slovenia publishes the most books per capita' <p> Martina Fekonja from Slovene Writers' Association talks about Slovene literary events.&nbsp;</p> <p> <em>The talk with&nbsp;<strong>Martina Fekonja</strong>&nbsp;from <a href="http://www.drustvo-dsp.si/" target="_blank"><strong>Slovene Writers' Association </strong></a>is a part of the project&nbsp;<a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live</strong></a>.<br /> <br /> ***</em><br /> <br /> <strong>Could you briefly describe the events that Slovene Writers' Association is organising?&nbsp;</strong></p> <div> &nbsp;</div> <div> The Slovene Writers’ Association organizes two activities within the LEuL project. One is part of the <strong><em>Writers Stage</em></strong> programme at the <strong>Slovene Book Fair </strong>in November and the other one is the residential stays before and during <strong>Slovene Book Days </strong>in April.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> The Slovene Book Fair is the largest book-related event in Slovenia. The 32nd edition of the Slovene Book Fair will be in 2016. Over one hundred exhibitors participate in the fair and, in addition to the exhibiting of books, there are over two hundred different events, including artistic performances, lectures, promotional presentations, critical discussions, and similar events. On average, more than thirty thousand people attend the Slovene Book Fair.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Each day of the fair, the Writers’ Stage in the main foyer of Cankar Hall (Cankarjev dom) hosts a carefully selected, communicative programme – there are presentations of new works from individual publishing houses, a programme for children and youth, awards presentations, and, most significantly, in-depth interviews with authors from Slovenia and abroad.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Slovene Book Days is a five-day open-air book fair that involves the majority of Slovene publishers. The event takes place in Ljubljana and in other Slovene towns. This is an important open-air book fair, with a 22-year tradition, where there is outstanding media coverage of the opening ceremony, during which books, their significance and status, are highlighted by prominent speakers; there are also readings. It is also an occasion for presenting the annual awards for the best short story and essay of the year (both contests are organised by Sodobnost magazine).</div> <div> &nbsp;</div> <div> The Slovene Book Days quicken the pulse of life both in the capital and at other venues in Slovenia and beyond. In addition to the abundance of reading material and the publishing houses presenting themselves, a full and diverse programme is carried out in the centre of the city. There are literary readings, new book presentations, concerts, dialogues with children, and discussions between authors and readers, including prominent public personages whose life is books.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Forging links between generations of book lovers, authors and publishers, the festival is a popular meeting point.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How do you cooperate with your local writers and publishers?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> The Slovene Writers’ Association (DSP) has 315 members, among them the best-known Slovene literary names. As a professional organization, the association aims to place its members in the best possible position in both the domestic and international spaces. We include them in our programs and projects, among them: performances at a number of literary events within the "Let’s Invite the Word” programme (under which schools hosts authors; there are also other encounters with children and young people), and international exchanges.<br /> <br /> As well, DSP is committed to integrating its representatives and skilled workers into public life and the economy (management of copyrights, taxes on book, the position of publishers...) The local writing scene is specific due to the fact that Slovenia is a small nation with a language spoken by only about 2.5 million people.</div> <div> &nbsp;</div> <div> In Slovenia there are more than one hundred publishing houses and we lead the world in the number of published titles per capita. We are "good readers” and "bad buyers of books.” In 2013, we borrowed more than 26.4 million books from libraries. Last year 5554 books were published in Slovenia, of which 1542 works of fiction, including 841 works of original Slovene literature and 176 poetry collections.<br /> <br /> DSP is closely linked with Slovene publishing houses and their translation activities.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Do you also work with international institutions?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> The Slovene Writers’ Association strives to establish and maintain contacts with writers’ associations and cultural institutions from around the world. The society also organizes an annual international exchange of writers, presentations of foreign writers in Slovenia, and the presentation of Slovene writers at important literary events, conferences and festivals abroad. Also falling within the scope of international cooperation is the writer residency managed by the Slovene Writers’ Association. Throughout the year, international guests stay at the Dane Zajc writer’s atelier in Ljubljana. The residence offers guests the possibility for collective creativity and inspiration in learning about the Slovene capital.</div> <div> &nbsp;</div> <div> We often include foreign guests in the programme of the Slovene Book Days, which is a festival that takes place every spring in Ljubljana and in the partner cities, as well as in the "Writers Stage” programme that the association organizes each November during the Slovene Book Fair.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foreign writers present themselves to the Slovene public by means of literary discussions and readings. To inform the public about international cooperation projects we use press releases and send e-mails to our database of contacts. Other important points of communication and promotion for events are the Slovene Writers’ Association website and its Facebook page. For foreign authors we organize interviews with Slovene media outlets and we also organize meetings for them with Slovene publishing houses.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Why do you find the project <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/activities-and-projects/project/new-voices-from-europe/" target="_blank"><em>New Voices from Europe</em></a> important, both locally for you and internationally?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> The project <em>New Voices from Europe</em> is certainly important for the Slovene literary space, since it ensures solid promotion of literature throughout Europe. Good literature should not remain only within the limits of its home country; it must move beyond. Each mode of promotion is thus very welcome.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Through the "New Voices” project we draw attention to fine and current Slovene literature (like Slovene 'New Voice', poet <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/profiles/anja-golob/" target="_blank"><strong>Anja Golob</strong></a>), but we especially help the authors find their way to international recognition and, not least, to translations. The other direction is also important: bringing authors from other countries into the Slovene space is a significant and important contribution to the Slovene literature market.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Do you work on literary translations?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Literary translations are very important for the Slovene Writers’ Association because they allow for the visibility of our members’ literary creativity in the international space, for greater mobility and networking, and for the exchange of artistic concepts and creative experiences. Within the framework of its publishing activities, international cooperation and the Vilenica International Literary Festival, the association makes sure that many of our authors are translated into foreign languages.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Since 1963 DSP has been publishing <a href="http://www.culture.si/en/Litterae_slovenicae" target="_blank"><strong><em>Litterae Slovenicae</em></strong></a>, a series of contemporary Slovene authors in translation. The series is important for international recognition and for promotion of Slovene literature at major book fairs and literary festivals, as well as for academic purposes. Through the first conversion of books from this series into e-books and through their subsequent placement in Biblos and e-book portals abroad, <em>Litterae Slovenicae </em>will soon have a broader reach and an increased international visibility.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Since 1991 DSP, in conjunction with partners, has been leading the <a href="http://www.culture.si/en/Trubar_Foundation" target="_blank"><strong>Trubar Foundation</strong></a>, which provides financial support for foreign publishers for translating Slovene authors into other languages. In 2015 the Trubar Foundation helped 44 works by 26 authors be published as books in more than 20 countries.</div> <div> &nbsp;</div> <div> DSP also hosts members from abroad, and their participation often leads to translation editions or bilingual anthologies, for example, <em>Le fleuve les regarde dans les yeux: sept poètes slovènes contemporains </em>and <em>Pordenonelegge 2011: Bolj resnično kot življenje / Piu vero della vita</em>. Two extensive anthologies of Slovene poetry are in preparation – one in India (in English) and one in Israel (in Hebrew).</div> <div> &nbsp;</div> <div> DSP follows international literary production in order to select foreign authors for translation into Slovene but also to be guests at our festivals (<a href="http://www.culture.si/en/Vilenica_International_Literary_Festival" target="_blank"><strong>Vilenica International Literary Festival</strong></a>, Slovene Book Days). This monitoring is important, additionally, in terms of bilateral exchanges and other forms of international cooperation (preparation of handouts, projections of literary performances of our foreign guests...).</div> <div> &nbsp;</div> <div> The main Vilenica publication is an extensive volume presenting authors hosted by the festival. The texts are published in the original as well as in Slovene and English translation. A special section is dedicated to the Vilenica laureate.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Since 2006, DSP has also been publishing the <em>Vilenica Anthology </em>collection, presenting lesser-known literature to the Slovene public. Publication of the Anthology is supported annually by leading authors from the literature presented in the anthology who, as guests of the Vilenica International Literary Festival, have country-specific literary readings and round tables; in 2015 we published a 30th-anniversary anthology for the Vilenica International Literary Festival.</div> Luka Ostojić Thu, 24 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/english/slovenia-publishes-the-most-books-per-capita http://www.booksa.hr/vijesti/english/slovenia-publishes-the-most-books-per-capita 'Slovenija objavljuje najviše knjiga po stanovniku' <p> Razgovarali smo s Martinom Fekonjom iz 'Društva slovenskih pisateljev' o njihovim književnim manifestacijama.</p> <div> <em>Razgovor s <strong>Martinom Fekonjom </strong>iz <a href="http://www.drustvo-dsp.si/" target="_blank"><strong>Društva slovenskih pisateljev</strong></a> nastao je u sklopu projekta <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live</strong></a> u kojem sudjeluje 16 europskih književnih organizacija.</em><br /> <br /> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kojim se većim aktivnostima bavi Društvo slovenskih pisateljev?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Slovensko društvo pisaca (DSP) organizira dvije aktivnosti u sklopu europske platforme <em>Literary Europe Live</em>. Jedan je dio programa <strong><em>Scena za pisce</em></strong> na slovenskom <strong>Sajmu knjiga </strong>(<em>Slovenski knjižni sejem</em>)<strong>&nbsp;</strong>u listopadu, a drugi su rezidencijalni boravci prije i za vrijeme <strong>Slovenskih dana knjige </strong>(<em>Dnevi knjige</em>)<strong>&nbsp;</strong>u travnju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.knjiznisejem.si/index.php/slv/domov/za-obiskovalce/program" target="_blank">Sajam knjiga</a> je najveće književno događanje u Sloveniji. U 2016. godini održat će se 32. izdanje sajma. Sudjeluje preko 100 izdavača, a uz izlaganje knjiga održava se preko 200 različitih događanja uključujući i umjetničke performanse, predavanja, promocije, kritičke razgovore i slično. U prosjeku, više od 30.000 ljudi posjeti sajam.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svakog dana sajma, <em>Scena za pisce </em>u glavnom foajeu Cankarevog doma održava pažljivo odabrani program – predstavljanja knjiga različitih izdavača, program za djecu i mlade, dodjele nagrada i najvažnije intervjue s autorima iz Slovenije i inozemstva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://dneviknjige.si/" target="_blank">Slovenski dani knjige</a> su petodnevni sajam knjiga na otvorenom na kojem sudjeluje većina slovenskih izdavača. Manifestacija se održava u Ljubljani i drugim slovenskim gradovima. Ovo je važan sajam s 22-godišnjom tradicijom čije je otvaranje izuzetno dobro medijski popraćeno. Ovo je i prilika za dodjelu godišnjih nagrada za najbolju kratku priču i esej godine (obje dodjele organizira časopis <a href="http://www.sodobnost.com/" target="_blank"><em>Sodobnost</em></a>).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Slovenski dani knjige ubrzaju puls glavnog grada, ali i drugih mjesta u Sloveniji i izvan nje. Pored bogatog materijala za čitanje te predstavljanja nakladničkih kuća, u centru grada održava se raznolik program, čitanja, prezentacije novih izdanja, koncerti, razgovori s djecom te između autora i čitatelja, uključujući i poznate javne osobe čiji su život obilježile knjige.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kako Društvo surađuje s lokalnim autorima?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Društvo ima 315 članova među kojima su najpoznatija slovenska književna imena. Kao strukovno udruženje, Društvo nastoji svojim članovima osigurati najbolji položaj kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Uključujemo ih u naše programe i projekte, između ostalog u nastupe na brojnim književnim događanjima u sklopu projekta <em>Pozovimo svijet </em>(u kojem se održavaju susreti autora s djecom i mladima u školama) i međunarodnih razmjena.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Također, Društvo je posvećeno integraciji svojih predstavnika i stručnjaka u javni život i gospodarstvo (upravljanje autorskim pravima, porez na knjigu, položaj izdavača...) Lokalna književna scena je specifična i jer je Slovenija mala zemlja čiji jezik govori samo oko 2,5 milijuna ljudi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U Sloveniji djeluje preko 100 nakladničkih kuća i vodeća smo zemlja u svijetu po broju naslova po stanovniku. Mi smo 'dobri čitatelji' i 'loši kupci knjiga'. U 2013. posudili smo više od 26,4 milijuna knjiga u knjižnicama. U Sloveniji su 2015. godine objavljene 5554 knjige od kojih su 1542 književna djela, uključujući 841 naslov slovenske književnosti te 176 pjesničkih zbirki.&nbsp;Društvo je tijesno povezano sa slovenskim izdavačima i njihovim prijevodnim aktivnostima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Radite li s inozemnim piscima i institucijama?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Društvo nastoji ustanoviti i održati kontakte s udruženjima pisaca i kulturnim ustanovama u cijelom svijetu. Društvo također organizira godišnju međunarodnu razmjenu pisaca, predstavljanja stranih pisaca u Sloveniji, predstavljanja slovenskih pisaca na važnim književnim manifestacijama, konferencijama i festivalima u inozemstvu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U opseg međunarodne suradnje spada i naš rezidencijalni program za pisce. Kroz cijelu godinu međunarodni gosti borave u ateljeu Dane Zajca u Ljubljani. Rezidencija nudi mogućnost kolektivnog stvaralaštva i inspiracije kroz upoznavanje sa slovenskim glavnim gradom. Često uključujemo strane pisce u program Slovenskih dana knjige i u program Scena za pisce.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Strani pisci predstavljaju se slovenskoj publici kroz književne razgovore i čitanja. Za informiranje javnosti o međunarodnim projektima suradnje šaljemo obavijesti novinarima. Drugi važni načini komunikacije i promocije događanja su <a href="http://www.drustvo-dsp.si/" target="_blank">web stranica Društva slovenskih pisaca</a> i <a href="https://www.facebook.com/drustvoslovenskihpisateljev.si/?fref=ts" target="_blank">Facebook stranica</a>. Stranim piscima organiziramo intervjue za slovenske medije i susrete sa slovenskim izdavačima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Koliko vam je zanimljiv i važan projekt <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/novi-glasovi-europe" target="_blank"><em>New Voices from Europe</em></a>, koji predstavlja i promovira deset najzanimljivijih europskih autora?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt <em>New Voices from Europe </em>je uistinu važan za slovensku književnu scenu jer osigurava solidnu promociju književnosti u cijeloj Europi. Dobra književnost ne bi trebala ostati unutar granica vlastite zemlje, mora izaći van. Svaki način promocije je stoga dobrodošao.&nbsp;Slovenska autorica uvrštena među 'nove glasove' je nagrađivana pjesnikinja <strong>Anja Golob</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projektom <em>New Voices from Europe </em>privlačimo pažnju na dobru i suvremenu slovensku književnost, ali i posebno pomažemo autorima put do međunarodnog prepoznavanja i, ne manje važno, do prijevoda. Drugi smjer je također važan – dovođenje autora iz drugih zemalja u slovenski prostor važan je doprinos slovenskom književnom tržištu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Bavi li se Društvo književnim prijevodima slovenskih djela na strane jezike?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Književni prijevodi su nam vrlo važni jer omogućuju vidljivost književnog stvaralaštva naših članova u međunarodnom prostoru, veću mobilnost i umrežavanje, te razmjenu umjetničkih koncepata i stvaralačkog iskustva. U sklopu svoje izdavačke djelatnosti, međunarodne suradnje i književnog festivala <a href="http://vilenica.si/" target="_blank"><strong>Vilenica</strong></a>, Društvo mnogim našim autorima osigurava prijevod na strane jezike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od 1963. Društvo izdaje <a href="http://www.culture.si/en/Litterae_slovenicae" target="_blank"><strong><em>Litterae Slovenicae</em></strong></a>, seriju suvremenih slovenskih autora u prijevodu. Serija je važna za međunarodnu prepoznatljivost i promociju slovenske književnosti na najvećim sajmovima knjiga i književnim festivalima, kao i za akademske svrhe. Konverzijom prvih knjiga iz ove serije u e-izdanja te njihovim naknadnim stavljanjem na <em>Biblos </em>i <em>e-book </em>portale u inozemstvu, <em>Litterae Slovenicae </em>dobiva širi doseg i veću međunarodnu vidljivost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od 1991. Društvo u suradnji s partnerima vodi <strong>Trubar Fond</strong>, koji daje financijsku podršku stranim izdavačima za prijevode slovenskih autora na druge jezike. Trubar Fond je u 2015. pomogao objavljivanje 44 djela 26 autora u više od 20 zemalja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Društvo također dovodi članove iz inozemstva, a njihovo gostovanje često vodi do objavljivanja prijevodnih izdanja ili dvojezičnih antologija, na primjer <em>Le fleuve les regarde dans les yeux: sept poètes slovènes contemporains </em>ili&nbsp;<em>Pordenonelegge 2011: Bolj resnično kot življenje / Piu vero della vita</em>. Dvije ekstenzivne antologije slovenskog pjesništva su u pripremi – jedna u Indiji (na engleskom), a druga u Izraelu (na hebrejskom).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Društvo također prati međunarodnu književnu produkciju kako bi odabralo strane pisce za prijevode na slovenski, ali i kako bi ih pozvalo na naše festivale. To je važno i zbog bilateralnih razmjena i drugih međunarodnih suradnji (priprema tiskanih materijala, projekcije književnih performansa naših stranih gostiju...)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Glava publikacija Vilenice je ekstenzivno izdanje koje predstavlja autore festivala. Tekstovi se objavljuju na originalu te na slovenskom i engleskom. Poseban dio posvećen je laureatu Vilenice. Od 2006. Društvo izdaje i <em>Antologiju Vilenica </em>koja slovenskoj publici predstavlja manje poznate književnosti. Za vrijeme festivala, <em>Antologiju </em>svake godine zastupaju autori koji pripadaju predstavljenoj književnosti. Prošle godine smo objavili 30. jubilarnu antologiju za festival Vilenica.<br /> <br /> ***<br /> <br /> <em>S engleskog je prevela <strong>Miljenka Buljević</strong>.</em></div> Luka Ostojić Thu, 24 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/slovenija-objavljuje-najvise-knjiga-po-stanovniku http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/slovenija-objavljuje-najvise-knjiga-po-stanovniku Radionica kreativnog pisanja #12 <p> Otvorene su prijave za Booksinu radionicu koju od samog njenog početka vodi Zoran Ferić. Rok za prijavu: 2.12.2016.</p> <div> Radionica kreativnog pisanja, koju u Booksi od samog njenog početka vodi <strong>Zoran Ferić</strong>, ove će godine doživjeti svoje dvanaesto izdanje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cilj je radionice osobama koje pišu pomoći da drugačije sagledaju što rade, da izbruse svoje spisateljske vještine, 'popeglaju' gdje su slabi te da se nauče kritički odnositi kako prema vlastitom, tako i prema tekstovima koje će napisati i s drugima podijeliti ostale polaznice i polaznici radionice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Radionica traje najmanje dva mjeseca (najčešće dva i pol) te podrazumijeva suradnju mentora s polaznicima/ama (jednom tjedno, srijedom u večernjim satima), pisanje domaćih zadaća, susrete i razgovore s književnicima i/ili urednicima koji će im otkriti pokoju tajnu zanata, i <a href="http://booksa.hr/zadacnica/fericeva-radionica-kratke-price" target="_blank">objavu kratkih priča polaznika na portalu booksa.hr</a>. Proces će završiti javnim čitanjem u klubu Booksa gdje će polaznici/e publici predstaviti priče na kojima su radili.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cijena radionice je 700 kuna za zaposlene osobe, odnosno 500 kuna za studente, nezaposlene i umirovljenike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Budući da je broj mjesta ograničen jer se ne može kvalitetno raditi s velikim brojem osoba, <strong>potrebno je poslati prijavu (kratku biografiju i vlastiti prozni tekst ne duži od pet kartica) na adresu booksa[at]booksa.hr</strong> najkasnije do petka, <strong>2. prosinca</strong> s naznakom "Za radionicu kreativnog pisanja". Na istu adresu se možete obratiti ako imate pitanja vezanih uz radionicu.</div> <div> &nbsp;</div> Booksa Booksa Wed, 23 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/radionica-kreativnog-pisanja-12 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/radionica-kreativnog-pisanja-12 Besplatne 'Maksime' <p> Čuveno djelo francuskog autora de la Rochefoucaulda dostupne su na web stranici 'Besplatnih elektroničkih knjiga'.</p> <div> <strong>Društvo za promicanje književnosti na novim medijima </strong>objavilo je u okviru projekta <a href="http://www.elektronickeknjige.com" target="_blank"><em><strong>Besplatne elektroničke knjige</strong></em></a> svjetski književni klasik – <strong><em>Maksime</em></strong> <strong>Françoisa Duc de la Rochefoucaulda</strong>, u vrhunskom (opsežno revidiranom u odnosu na prvo izdanje iz 2001. godine) prijevodu <strong>Marka Gregorića</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Djelo <em>Razmišljanja, ili sentencije i moralne maksime </em>(<em>Réflexions ou sentences et maximes morales</em>), poznatije kao <em>Maksime </em>(<em>Maximes</em>), objavljeno prvi put u Nizozemskoj 1664., a sljedeće godine i u Francuskoj, najpoznatije je i najčitanije djelo francuskoga plemića Françoisa VI, vojvode od La Rochefoucaulda, kneza od Marcillaca, poznatijega kao Duc de la Rochefoucauld.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Maksime </em>su ne samo jedno od najzanimljivijih, nego i najutjecajnijih i najtrajnijih djela svjetske književnosti. One predstavljaju vrhunac francuskoga moralizma 17. stoljeća, kako po neponovljivo izbrušenu i jezgrovitu stilu, tako i po pronicavosti i dubini uvida. <em>Maksime </em>su djelo napisano o čovjeku u svim njegovim aspektima, a osobito u onima najskrivenijima i koje on najviše teži prikriti kako od drugih tako i od sebe sama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> François Duc de la Rochefoucauld, knez od Marcillaca, rodio se u Parizu 1613. Potjecao je iz vrlo stare aristokratske obitelji. Oženio se u četrnaestoj godini, a već je od petnaeste počeo aktivno sudjelovati u dvorskom životu te političkim i vojnim zbivanjima. Bio je veliki protivnik <strong>Richelieua</strong>, a poslije njega i <strong>Mazarina</strong>. Tijekom građanskog rata Fronde (1649.-1653.) bio je teško ranjen i gotovo je oslijepio, te se ubrzo poslije povukao iz političkog života. Tada se i posvetio pisanju te pohođenju književnih salona, u kojima je, osim prijateljstava, uglavnom nalazio i građu za svoje pisanje. Prijateljevao je osobito s najuglednijim obrazovanim ženama svoga doba, među kojima se ističu <strong>Mme de La Fayette </strong>i <strong>Mme de Sévigné</strong>. Umro je 1680. u Parizu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rochefoucauldove <em>Maksime </em><a href="http://elektronickeknjige.com/novi-naslovi/maksime-2/" target="_blank">dostupne su u četiri najraširenija formata za e-knjige</a> (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba. Trenutno je od 188 objavljenih naslova čitateljima dostupno njih 164.</div> Booksa Booksa Tue, 22 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/besplatne-maksime http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/besplatne-maksime Iza zrcala <p> KGZ-ov natječaj metaFORA posvećen je bajci i fantastičnoj priči. Rok za prijavu: 15.3.2017.</p> <div> Ovogodišnji, peti natječaj za kratku priču <strong>metaFORA </strong>posvećen je bajci i fantastičnoj priči koja u našoj književnosti ima duboke korijene počevši od usmene i srednjovjekovne književnosti s obilježjima čudesnosti preko umjetničke bajke Ivane Brlić Mažuranić i erudicijske fantastike hrvatskih borgesovaca pa do suvremenog fantasyja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Propozicije natječaja <strong><em>metaFORA 2017. Iza zrcala </em></strong>su:</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> priča treba biti bajkovitog, fantastičnog sadržaja<br /> &nbsp;</li> <li> treba biti napisana na hrvatskom jeziku<br /> &nbsp;</li> <li> treba obuhvaćati maksimalno 5.400 znakova s razmacima<br /> &nbsp;</li> <li> ne smije biti prethodno objavljivana<br /> &nbsp;</li> <li> autor može sudjelovati samo s jednom pričom<br /> &nbsp;</li> <li> priče se šalju na e-mail: metafora2017@gmail.com<br /> &nbsp;</li> <li> ukoliko autor/ica nema e-mail, može poslati priču klasičnom poštom na adresu: Knjižnica Vladimira Nazora, metaFORA 2017., Vodovodna 13, 10 000 Zagreb<br /> &nbsp;</li> <li> uz priču je potrebno navesti ime i prezime autora, godinu rođenja, adresu stanovanja, adresu elektronske pošte i broj telefona (podaci neće biti dostupni žiriju)<br /> &nbsp;</li> <li> natječaj je otvoren od 15. studenog 2016. do 15. ožujka 2017. godine<br /> &nbsp;</li> </ul> <div> Popis pristiglih priča objavit će se na <a href="http://www.kgz.hr/hr" target="_blank">web stranici Knjižnica grada Zagreba</a>, a najbolje će biti objavljene u cijelosti. Proglašenje najboljih priča i javno čitanje održat će se u travnju 2017. u <strong>Noći knjige</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorima najboljih priča zajamčene su fantastične nagrade. Odluku o najboljima donijet će žiri u sastavu: <strong>Ivan Sršen </strong>(pisac i urednik izdavačke kuće Sandorf), <strong>Milena Benini </strong>(spisateljica), <strong>Tihomir Mraović </strong>(pisac), <strong>Marin Pelaić&nbsp;</strong>(pobjednik metaFORE 2016.) i <strong>Tanja Radović </strong>(knjižničarka i spisateljica).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Natječaj organizira <strong>KGZ Knjižnica Vladimira Nazora</strong>. Ove godine metaFORA se održava i u Sloveniji. <strong>Mestna knjižnica Ljubljana </strong>pridružuje se projektu i raspisuje za slovensko govorno područje <em>metaFORU 2017. – Izza zrcala – natečaj za najbolšo kratko zgodbo</em>.&nbsp;</div> Booksa Booksa Tue, 22 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/iza-zrcala http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/iza-zrcala Simptomi psihičkog dna <p> Zbirka priča 'Tumačenje snova' Ivane Rogar preuzima Freudovu polaznu točku, ali iz potpuno ženske perspektive.</p> <div> Koliko je naslov bitan za knjigu, možda najbolje govore slučajevi citata, odnosno preuzimanja veoma poznatih naslova iz istorije, književnosti, umetnosti u punom ili donekle izmenjenom obliku. <strong>Danilo Kiš </strong>je svoj nadaleko čuveni i nagrađeni <strong><em>Čas anatomije</em></strong> nazvao po <strong>Rembrandtovoj </strong>slici. <strong>Zvonko Karanović</strong>, poznati srbijanski pesnik, uzima naslov <strong>Buñuelovog </strong>filma <em><strong>Zlatno doba</strong></em> i daje ga svojoj poslednjoj zbirci poezije otvarajući je tako ka filmu i nadrealizmu, istovremeno rekontekstualizujući Buñuela u savremenoj književnosti na ovim prostorima. Šta reći tek za <strong>Basaru </strong>i njegov <strong><em>Mein Kampf</em></strong>, naslov više nego jasno asocira na najmračnije stranice evropske istorije, koji međutim u delu poznatog pisca dobija sasvim ovo značenje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovogodišnja zbirka pripovedaka <strong>Ivane Rogar</strong>, mlađe hrvatske pripovedačice, nosi naziv <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/tumacenje-snova" target="_blank"><strong><em>Tumačenje snova</em></strong></a> i tako povlači direktnu vezu s verovatno najznačajnijom knjigom dvadesetovekovne kulture objavljenom pred sam kraj devetnaestog veka (1899.) Nije <strong>Freudovo </strong>remek delo bitno toliko po njegovom uvidu u svet snova, niti po preciznosti u tumačenju, međutim u ovoj su knjizi revolucionarne njena egzegetska hrabrost i inovativnost.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bez ove knjige, koja je temelj psihoanalize, današnje razumevanje i promišljanje sveta, a posebno društvenih i kulturnih fenomena, ne bi ni izbliza izgledalo ovako. Freudova hrabrost da zakorači iza pojavnog i da ga tumači prema edipalnom modelu, koji je prvi put zamišljen u <em>Tumačenju snova</em>, možda deluje naivno, možda starinski, ali ne smemo zaboraviti da mi danas neke stvari, posebno metode koje je Freud definisao, jednostavno podrazumevamo. Oni su nam dati i predati, ali u istorijskoj perspektivi oni predstavljaju itekakvu novost. Međutim, ono što je suštinska novost u njegovom <em>magnum opusu </em>jeste način povezivanja pojava i njihovog tumačenja, njegova spremnost da zađe iza onoga što se vidi. U mnogočemu je u tom polju Freud ostao neprikosnoven i dalje beskrajno aktuelan.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakle, Ivana Rogar dajući svojoj zbirci naziv <em>Tumačenje snova</em>&nbsp;uvlači priče u složenu intertekstualnu igru. Ona, u skladu s Freudovim predloškom, svojim čitateljkama i čitaocima unapred sugeriše najmanje dve stvari: u ovim pričama ništa nije onako kao što izgleda i, ako sledimo uzor, one su ispunjenje želje. Kao što je Freud u svakom snu navedenom u svom <em>Tumačenju snova </em>pokušao da nađe skrivenu želju i nije prezao ni od kakvih teorijskih, značenjskih i egzegetskih vratolomija kako bi svoju tezu potvrdio, tako i čitateljke i čitaoci sedam priča ovogodišnje zbirke treba da rastegnu svoju imaginaciju i da utvrde šta je teza iza ovih tekstova, a ona svakako nije model Edipovog kompleksa. I više od toga, ako su ovi tekstovi snovi istog snevača (ili možda sedam različitih), onda bi oni trebalo da predstavljaju samo neke od simptoma za utvrđivanje psihičkog stanja i profila osobe/a koja/e ih snuje/u.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> I tu dolazimo verovatno do najdirektnije veze između onoga što ove priče jesu i onoga što se sugeriše naslovom zbirke – simptomi koji navešćuju i pozivaju na tumačenje položaja pojedinki u savremenom društvu. <em>Tumačenje snova </em>Ivane Rogar na taj način uzima Freuda kao svoju polaznu tačku i odnosi se prema njemu s poštovanjem, ali ga istovremeno i ironizuje i opovrgava jer mu podvaljuje nešto na šta on nikad ne bi pristao: to je potpuno ženska perspektiva, lišena muškog principa, a s obzirom da se mahom radi o mlađim ženama koje nemaju dece, onda u najvećoj meri lišena čak i konteksta Edipovog kompleksa.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sedam priča Ivane Rogar govore o ozbiljnim problemima s kojima se njene junakinje suočavaju, ali su sve koncipirane tako da postoji simptom koji je fizički: curenje krvi iz usta, opsesivna potreba za čistoćom, gojaznost i opsesivno jedenje, krvarenje desni, drhtavica u rukama. Kao fenomeni, pojavnosti, oni su jasni znaci da postoje mnogo ozbiljniji problemi s kojim će se one dalje suočavati, ali i ne samo to. Oni su svedočanstvo da postoji represivni aparat koji utiče na to da se fizički simptom pojavi, da izbije na površinu. I sad nastupa frojdovska egzegeza, naime, represija nije samo stvar potisnutih želja i njihovog neispunjenja (iako ima i toga), međutim trebalo bi da se ode i korak dalje, bio ili ne bio to pravac kojim sama spisateljica želi da se stupa – ove su represije društveno uslovljene po vrlo jasnom, gotovo determinističkom principu: društvo vrši represiju nad pojedinkom, a zatim ona vrši represiju nad sopstvenim telom, najčešće nesvesno.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Drugim rečima, represija društva na pojedinku u ovom slučaju ima za posledicu vrlo opipljive dokaze, a oni nastaju iz jednostavnog razloga što se radi upravo i jedino o ženama, te je stoga <em>Tumačenje snova </em>Ivane Rogar izrazito feministička knjiga, u onom smislu da precizno detektuje agresivnost društvene sredine koja je izrazito heteroseksualna, muška i katolička, čak i kada nema eksplicitnih dokaza za to, odnosno kada to nije u fokusu. Žena, naprosto, mora da trpi samo zato što je žena i to je usud njenog postojanja ovde i sada.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova jasna ideološka matrica koja se da iščitati iz priča svoje najupečatljivije simboličko ostvarenje dobija u načinu na koji se priče završavaju, odnosno na koji se ne završavaju. Nije samo u pitanju otvoreni kraj, koji je svoju književnu afirmaciju doživeo u modernizmu, već je u pitanju jedna, nazovimo je tako, loša beskonačnost, činjenica da se priče ne završavaju nikako, one su, kako jedna od njih govori svojim naslovom, 'Repetitio ad absurdum'.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ili u prvoj priči, kada Karla konačno ostane bez posla i bez muža, vreme pripovedanja polako klizi u takozvani pripovedački prezent, onaj koji traje i dan danas, a krv naprosto ne prestaje da curi. Drugim rečima, pripovedanje u jednom trenutku prestaje, a moglo bi da traje još. Ono se prekida gotovo proizvoljno, iako se naravno to samo čini jer je u pitanju promišljena narativna strategija. Stanja u kojoj se nalaze glavne junakinje ovih pripovedaka nisu završena, događaji koji su ispričani nisu okončani, oni traju, tako da priče gube svoju tradicionalnu formu koja se bazira na ekspoziciji, zapletu, kulminaciji, raspletu i epilogu, odnosno onom što nazivamo narativni luk. U pričama Ivane Rogar neki od ovih elemenata su neprekidno prisutni, a nekih naprosto nema. Pre bi se reklo da su njene priče obeležene neprekidnim pogoršavanjem situacije, odnosno da ukoliko i postoji nekakav narativni luk, on je okrenut naglavce.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom smislu, zbirka je mučna i teška za čitanje, te pripada onome krugu književnih dela koji krasi negativna estetika. Ona svoju književnu vrednost, koja nije mala, nalazi u mučnom, u prizorima prežderavanja i povraćanja kojima sebe izlaže glavna junakinja najduže pripovetke u zbirci "Kronika obične mladosti” u kojem je represivni aparat kojem je izložena junakinja priče doveden do gotovo savršene perfidnosti, tolike čak da se, u ironijskom obrtu, naposletku ona u potpunosti uklapa u njega, postaje njegov deo, šrafčić koji besprekorno funkcioniše u mašini za tlačenje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U odnosu na prethodnu zbirku <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/dva-bisera-u-tami" target="_blank"><strong><em>Tamno ogledalo</em></strong></a> koja je bila intimnija i okrenutija individualnom, <em>Tumačenje snova </em>je iskorak u drugačijem, možda neočekivanom pravcu. Pripovetke kao što su Sućut simetrije' ili 'Stanica na cesti' prikazuju nemogućnost da se okolnosti u kojima su se našle junakinje promene. To nije samo stoga što su one nesposobne to da učine, nego i zato što su im te mogućnosti unapred onemogućene, one su im ukinute. Budući žene, one to naprosto nikada neće učiniti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zbirka odista ne obiluje optimističkim tonovima, dapače. Ali time se ne dokida njen revolucionarni potencijal. Ona od svojih čitalaca zahteva saučestvovanje, a svojom formom koja predstavlja novinu pokazuje put kojim se može ići dalje, uprkos tome što prosvjetljenja nema, kako u parafrazi glasi kraj priče 'Stanica na cesti'. U tom smislu, <em>Tumačenje snova </em>Ivane Rogar može da se čita kao poziv na promenu, kao nulta tačka ispod koje više ne bi smelo da se pada, da se ide. Ona je slika dna. Možda ne socijalnog, ali psihičkog svakako da, a bogami ni fizičko nije daleko.<br /> <br /> Njene junakinje ne mogu više da propadnu, one su došle do kraja i sad mogu samo da traju, da životare, ili da nešto učine. Šta će se od ovoga zaista dogoditi, kakvu će odluku doneti, ostaje da se vidi.</div> Vladimir Arsenić Mon, 21 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/simptomi-psihickog-dna http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/simptomi-psihickog-dna Ivana Rogar dobila 'Kamova' <p> Nagradu za najbolja inovativna djela dobila je zbirka priča 'Tumačenje snova'.</p> <div> <strong><em>Nagradu Janko Polić Kamov </em></strong>dobila je spisateljica <strong>Ivana Rogar </strong>za zbirku priča <strong><em>Tumačenje snova</em></strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Članica prosudbenoga povjerenstva <strong>Jadranka Pintarić</strong> istaknula je kako Rogar piše "o djevojkama i ženama koje se vrte u začaranom krugu vlastitih opsesija i strahova koje njihov život čine neugodnim i neudobnim" o čemu "Rogar pripovijeda s velikom dozom sućuti, bez razbacivanja emocijama, ponekad čak i sa stanovitom dozom crnog humora". Naglasila je da priče "posjeduju odličnu unutarnju dinamiku i glatko se i lijepo čitaju. Obrati zaokružuju priče tako da ih ne opterećuju nečim konačnim, već ih ostavljaju da idu dalje, skupa s njihovim čitateljima."</div> <div> <br /> Drugi članovi prosudbenog povjerenstva su <strong>Boris Postnikov </strong>i <strong>Nikola Petković</strong>.<br /> &nbsp;</div> <div> Uz Rogar, u finalu za nagradu bili su <strong>Zoran Ferić </strong>(<em>Na osami blizu mora</em>), <strong>Drago Glamuzina </strong>(<em>Everest</em>), <strong>Olja Savičević Ivančević </strong>(<em>Pjevač u noći)</em> i <strong>Slobodan Šnajder </strong>(<em>Doba mjedi</em>).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nagradu Kamov dodjeljuje <strong>Hrvatsko društvo pisaca </strong>za najbolja i najinovativnija književna djela. Nagrada se dodjeljuje na rođendan Janka Polića Kamova i iznosi 10.000 kuna.</div> Booksa Booksa Fri, 18 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/ivana-rogar-dobila-kamova http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/ivana-rogar-dobila-kamova Silentium s'il vous plaît <p> Razgovori velikih pisaca oduvijek su predmet velikog zanimanja. No, autoru ovog eseja mnogo zanimljiviji su dijalozi tišinom velikih umjetnika&nbsp;</p> <p> Ljudi govore, to je utvrđeno. No ljudi isto tako i ne govore, bilo na javi ili u snu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p> Ne postoji <em>ipso facto</em> tišina, prostor tišine mora se pronaći i osvojiti. Pronaći tišinu ne znači isto što i ovladati njome. Pjesnik nije instrument jezika, već tišine. Divna impotencija francuske poezije kraja 19. stoljeća bila je maksimalno kalibrirana da hvata rezonancu imenovanja objekata uz pomoć jezika tišine. Pjesnički šišmiši utorkaši razletjeli su se iz salonske spilje poezije na sve strane svijeta, no ljudi šišmiše ne vole. Ružni su, zli i trapavo hodaju. A dobro su poznata i njihova vampirska nahođenja.</p> <p> Je li moguće prevesti tišinu? Može li tišina s obala Crnog mora biti prevedena u tišinu Petrograda, ili farmakon grada soli i glazbe, ili petrificirani pariški sumrak ili muk skrivena gnijezda u Veneciji?... Također, poći od tišine prema tišini može imati čak i borbeni karakter, a u neoprezu je moguć čak i sudar s brbljavom tišinom. Poput slikarske tišine američke gotike ili pompozne njemačke spiljske tišine.</p> <p> ***</p> <p> Istraživanje tišine u razgovorima velikih umjetnika nije tek hir ili puka afektacija. Ili uopće 'istraživanje'. Tišina dolazi iz predjela jezika. Zaokupljala me mnogo prije velike književnosti, iako ta opsjednutost nikada nije bila artikulirana, ni nužno uočena. Kada sam kao klinac čitao u nekom časopisu da&nbsp;<strong>Dave Grohl</strong> govori o svom dolasku u Nirvanu, jedino što sam zaista upamtio i o čemu sam intenzivno razmišljao jest dio u kojem opisuje šutnju <strong>Kurta Cobaina </strong>s kojom je bio suočen, šutnju u stanu koji su dijelili, šutnju u odlasku na probe benda, tišinu u povratku s probe…<br /> <br /> Maštanje o tišini mladi pjesnik prelio bi u impresionističku pjesmu naziva "Meditacije o… " ili "Clair de Lune", ili "Lamentacija". Ja je, međutim, nisam ulio nigdje, ona je bila tek poput nagovještaja, sna o neostvarenom snu, o mističnom akordu velikog Misterija pod obroncima Himalaje. Maštanje o pretakanju iz šupljeg u prazno bilo je tek tlapnja. Pa ipak bih svako malo bubnuo u zid tišine i postalo mi je jasno da nikada neću proći kroz nju kao kroz čistoću neopaženih staklenih vrata.&nbsp;</p> <p> ****</p> <p> Tišina u razgovoru, pa i ona koja obavija cijeli razgovor, nije nikakva stavka napetosti, upravo suprotno, maleni prozori tišine prozračuju razgovor, uzemljuju ga i on tek tada može dobiti strukturu i ritam. Tišina je ključ skandiranja. Iako, da parafraziramo jednog pjesnika, ne trebamo je gledati kao metronom već kao muzičku frazu. Pjesnik brodolomac njom može izbaciti nadmenu vodu nadmoći, uspraviti brod dijaloga i razriješiti ga buke. Ona dolazi kao nad-figura, mjehur ničega u libeli komunikacije. Tiha tišina je fini instrument opomene, šamarčina taštini. Gnuša se prepucavanja i virtuoznosti. Što neće reći da tišina ne može biti virtuozna. Kao i da ne može biti neiskrena. Nije neistina jedino što iskrivljava usta.</p> <p> ***</p> <p> Obožavao sam kada sudac na teniskim mečevima u Roland Garrosu opomene gledatelje riječima <em>Silence,&nbsp;s'il vous plaît.</em> Oduvijek sam te riječi pripisivao nekom anonimnom pjesniku iz šireg kruga&nbsp;<strong>Théophilea</strong>&nbsp;<strong>Gautiera</strong>, stihu što bi ga ovaj rado deklamirao na večernjim pjesničkim kružocima u nekoj zgradi kod Les Invalidesa, na kojima je sudjelovao i stanoviti pjesnik amater <strong>Jean Ponty</strong>, inače teniski sudac na prvom Roland Garrosu 1881. godine. Ponty je odlučio oprobati stih kao alat upozorenja i na njegovo čuđenje, žamor tribina je u hipu nestao.&nbsp;</p> <p> ***</p> <p> Posve nesvjesno tokom godina postao sam arheolog razgovaranja tišinom znamenitih autora. Istražio sam cjelonoćnu šutnju <strong>Briana Wilsona</strong> i <strong>Thomasa Pynchona</strong> na pijesku američke zapadne obale koja se u mom duhu pretvorila u tišinu u nekom izbjegličkom šatoru na Zapadnoj obali.</p> <p> Tišina <strong>Baudelairea </strong>i&nbsp;obijesna tišina <strong>Verlainea</strong> spuštale su se kao mistična koprena na moj simbolistički ukus. No ipak bih najveću ugodu pronašao u tišini dijaloga. Volio sam čitati o blokovima tišine u razgovorima slikara i pisaca, o šutljivim dijelovima razgovora koji su dobivali antropomorfna herojska obilježja u mome duhu jer su podupirali dijalog poput karijatida otvarajući jeziku prostor slobode. No posebno sam volio svjedočenja o razgovorima potpune tišine, razgovorima bez razgovora.<br /> <br /> Sjećam se da sam čitao priču <strong>Charlesa Bukowskog</strong> u kojem govori o svom posjetu nekom sveučilištu gdje je imao držati govor. U sobi pored njegove bio je smješten <strong>William Burroughs</strong>, pisac kojeg sam volio i koji je u mojoj uobrazilji imao status gospodara tišine, čije su jezične izvedbe odnosno 'routines' zapravo jezični pandan orgonskom akumulatoru&nbsp;<strong>Wilhelma Reicha</strong>. One su&nbsp;zapravo naelektrificirana tišina zaogrnuta plaštem jezika, istovremeno i satirička bomba i izigravanje konvencije maksimalnom konvencijom. Smatrao sam ih nekom vrstom replikatora, klopke koja je hvatala jezik i prerušavala ga u priču, u imitaciju naracije – krajnja subverzija oponašanja.</p> <p> Bukowski u toj priči govori o Burroughsu koji bulji satima kroz prozor u potpunoj tišini. Ni tišina, baš kao ni izraz lica pisca ne mijenjaju se nimalo ni kada pisac shvaća da je promatran. Okreće se prema pripovjedaču i gleda u njega bez riječi. Dugo. Bez riječi.<br /> <br /> Burroughsove rutine su uperene prema rutini jezika, one su kao i njegova šutnja meditativnog tipa. U carstvu tišine, Burroughsove knjige bile su poput carevog novog ruha. Burroughs je rekao da tišina zastrašuje samo ljude koji kompulzivno verbaliziraju.<br /> <br /> Ja sam pak kompulzivno hvatao tišinu.</p> <p> ***</p> <p> Duet tišine za duetom tišine kapali su gotovo muzičkom frazom u trajanju više godina. Izučio sam brojne noći potpune šutnje velikih umjetnika koji su bili spareni ili nasilno ili igrom slučaja. &nbsp;</p> <p> Upoznao sam dobro tišinu koja je vladala između <strong>Samuela Becketta</strong> i <strong>Francisa Bacona</strong> kada je netko odlučio upoznati velikog slikara s velikim piscem. Samuel Beckett je već bio iskusni šutljivac, a znao sam da ni Bacon nije nikakav gušter kad su u pitanju tajne velikog tajca. Večer provedena u potpunoj tišini dodatno me zabavljala imajući u vidu činjenicu da je nekoliko godina ranije Bacon u Maroku imao običaj svaku noć govoriti o iskustvu slikanja Williamu Burroughsu. Što je posebno zanimljivo jer Bacon nije nikada volio govoriti o slikarstvu.</p> <p> ***</p> <p> Upoznao sam tišinu <strong>Kafke</strong> i <strong>Musila</strong>, Kafke i <strong>Ehrensteina</strong>, Kafke i mnogih. &nbsp;</p> <p> ***</p> <p> Manje sam poznavao domaću tradiciju šutnje kada je riječ o susretima umjetnika. Svaki pronalazak ispunio bi me dubokim zadovoljstvom, čak i kada večeri šutnje nisu u potpunosti bile ispunjene tišinom, već bi divna tišina poput sadističkog metronoma bičevala protagoniste.<br /> <br /> Jedna od najzanimljivijih šutnji, koja je došla kao prisilni ali opojni <em>fade out</em>,<em>&nbsp;</em>dogodila se negdje oko 1915. u Mađarskoj, na samom izdisaju K&amp;K monarhije, kada je <strong>Krleža</strong> posjetio <strong>Kosztolányija</strong>. Nakon svađe dvojice pisaca oko rata i gluposti nacionalizma, kada je mađarski meštar izjavio "da bi ipak kad se već ratuje htio da pobijedi njegova zemlja", a Krleža ga opomenuo da je idiot, šutnja je upuzala u razgovor. Pssssssst, rekao je Dezső Kosztolányi, tiho. Nakon trenutka iznenađenja Krleža je pogledao prema dolje, gdje je puzao Kosztolányijev sin Adam. "Ne pred djetetom." Nakon toga više nisu razgovarali. &nbsp;</p> <p> Nepravedno zaboravljeni autor Aleksandrijskog kvarteta <strong>Lawrence Durrell</strong>, i sam majstor diplomatske tišine, pita se "Zar ne ovisi sve o našoj interpretaciji tišine oko nas?</p> <p> ***</p> <p> Ljudi su zaraženi virusom jezika odvajkada, i tišina, šutnja, muk smetaju. S druge strane, mistificiranje tišine oduvijek je bilo na vrhu<em> to-do</em> liste loših pjesnika. Doduše, valja istaknuti da su i najbolji pjesnici često pjesnici tišine. Ne treba zanemariti ni potrebu osrednjih za valjanjem u primamljivoj egzaltaciji zelene tišine.</p> <p> Neke pjesnike zovu pjesnicima tišine. Nakon <strong>Mallarméa</strong>, koji je bio <em>musicien du silence</em>, i vjesnik pjesnika tišine, period inkubacije i zrenja ne estetizacije riječi već tišine, nije dugo trajao. Pjesnikom tišine zvali su i <strong>Georga Trakla</strong>. Njegova je tišina prekrasan odsjaj blokova, marš muka klasičan i velik poput <strong>Schuberta</strong>. <strong>Rilke</strong> je govoreći o Traklovom <strong><em>Helianu </em></strong>rekao kako se "čini da je pjesma izgrađena oko njezinih pauza, nekoliko krugova oko beskrajne tišine: tako se uspostavljaju njezini redci."&nbsp;<br /> <br /> Pjesnikom tišine zovu i <strong>Paula Celana </strong>koji je obožavao Rilkea i neuspješno ga pokušavao prevesti na francuski. Celanova tišina je tišina prevladavanja i preživljavanja. Celan je prevodio još jednog velikog pjesnika kojeg bismo mogli nazvati i pjesnikom tišine, <strong>Osipa Mandeljštama,&nbsp;</strong>koji je tada na Zapadu bio još posve nepoznat. Preveo je i njegov <strong><em>Silentium;</em></strong> Mandeljštam je postao njegov pjesnički alter ego, <strong>Dante</strong> njegovog pjesničkog progonstva. Celan ga je opsesivno&nbsp;prevodio i uvodio u njemačku književnost otkad ga je otkrio krajem '50-ih pa sve do svog samoubojstva. Mandeljštam-pjesnik tišine nije bio čovjek tišine, i nju nije bilo potrebno tražiti u njegovim razgovorima. Štoviše, <strong>Ana Ahmatova</strong> kaže kako je "bio jedan od najblistavijih sugovornika: on nije slušao samoga sebe i odgovarao samome sebi, kao što danas gotovo svi čine."</p> <p> Neki pjesnici nisu pjesnici tišine, no imaju razdoblja tišine. <strong>Ezra Pound</strong>, uz Mandeljštama najveći moderni Danteov učenik,<strong>&nbsp;</strong>imao je dug period tišine. Posljednjih jedanaest godina jedva da je bilo što govorio. Jednom je i sam rekao da je za prolongirani tajac krivo razdoblje pretjeranog radijskog brbljanja.<br /> <br /> No Pound je često i u razgovoru bio pjesnik tišine. Kada ga je posjetio Samuel Beckett u njegovom talijanskom domu, negdje tamo krajem '50-ih, večer je protekla ugodno, iako uglavnom u tišini jer je Beckett bio bolestan. Međutim, za njihova sljedećeg susreta 1970. "cijela večer bila je obavijena potpunom tišinom." Nakon što satima nisu prozborili ni riječ, Pound je ustao i zagrlio svog kolegu kojeg je upoznao u Parizu '20-ih, kad je Beckett još uvijek bio tajnik<strong> Jamesa Joycea</strong>. Jednom je na pitanje o šutljivosti izjavio: "Nisam ušao u tišinu, tišina je mene obuhvatila." Ezra i muk.</p> <p> ***</p> <p> Kad je negdje tamo sredinom '60-ih<strong>&nbsp;Allen Ginsberg</strong>&nbsp;prvi put posjetio Pounda u vrijeme njegovih godina šutnje, njihov razgovor protekao je u potpunoj tišini. Ginsberg, koji je posjetio pjesnika u nekoliko navrata, nije bio nimalo uznemiren činjenicom da se riječi koje je uputio svom pjesničkom uzoru (iako se njihovo pjesništvo na prvi pogled gleda preko nišana) ne odbijaju natrag u vidu odgovora. Štoviše, odlučio se prepustiti magiji pjesnikove šutnje. Poundovo specifično nizanje slojeva tišine kasnije je doveo u vezu s budističkim načelom. Ili, kako bi rekao sonični pustinjak&nbsp;<strong>Basil Bunting</strong>, "Poundova tišina se referira, ona ne prezentira".</p> <p> ***</p> <p> Razgovori velikih mislilaca i umjetnika privlačni su ljudima: oni su poput kružnice, elegičnog vala koji se širi i dotiče naše malene brbljive sfere. Magnetska privlačnost je tolika da se svi preobražavamo u <em>paparazze</em>, u <em>peeping tomove</em>, u fragmente što tvore organizam gužve nakon saobraćajke. O razgovorima velikana pišu se knjige koje imaju ulogu čaše koja nam pripomaže da bolje uhvatimo jedva čujni razgovor u drugoj sobi, od kojeg nas odvaja zid debelog nerazumijevanja. <strong><em>Razgovori s Borgesom</em></strong>. <strong><em>Razgovori s Krležom.</em></strong> Razgovori s...</p> <p> Dio razgovora koji dijalogu daje lirsku boju (iako notni zapis za liru počinje ključem tišine) nikada nije predmet općeg interesa, osim katkad u anegdotalnom smislu. Možda i bolje, iako je posao tim veći. Istraživanje tajaca, muka, grobnih tišina, zamišljenih šutnji, dugih perioda tišine... O tome se mora progovoriti. Ili se mora šutjeti, ali elegantno. No, postoji problem. Jer, kao što kaže&nbsp;<strong>Victor Hugo</strong>, <em>nije lako šutjeti kad je sama tišina laž</em>.<br /> <br /> ***<br /> <br /> <em>Tekst je objavljen u sklopu projekta "Uvjeti suvremenog književnog polja" koji je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).</em></p> Neven Svilar Fri, 18 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/knjizevne-svilarije/silentium-sil-vous-plat http://www.booksa.hr/kolumne/knjizevne-svilarije/silentium-sil-vous-plat VIDEO: Mark Anthony Jarman u Booksi <p> Kanadski pisac je 9.11. gostovao u Booksinom programu 'Književni budoar' i razgovarao s Dinkom Krehom.</p> <p> <strong>Mark Anthony Jarman </strong>po mnogočemu nije tipičan gost tribine <em>Od riječi do riječi</em>. Ne samo da se radi o autoru s više od tri desetljeća književnog staža, nego taj autor također piše na engleskom jeziku i objavljuje u Kanadi – daleko od naše literarne periferije, kojom se inače bavimo na ovoj tribini.<br /> <br /> Međutim, Jarman nije slučajni prolaznik ni u Booksi niti u Hrvatskoj: stari je Booksin simpatizer i prijatelj, a uz ove prostore veže ga ne samo osobna radoznalost, nego i literarni potencijal koji je tu pronašao. Na prilici da se ponovno družimo sa Jarmanom moramo zahvaliti i <a href="http://hkad.hr/?lang=hr" target="_blank">Hrvatsko-kanadskom akademskom društvu</a> koje je sudjelovalo u organizaciji gostovanja.<br /> <br /> Snimku Jarmanovog razgovora s <strong>Dinkom Krehom </strong>u Booksi možete pogledati niže. Razgovor s Jarmanom dio je Booksinog programa <strong>Književni budoar</strong>.<br /> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="450" src="https://www.youtube.com/embed/GSJb4ny5zRw" width="600"></iframe></p> Dinko Kreho Thu, 17 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/video/video-mark-anthony-jarman-u-booksi http://www.booksa.hr/kolumne/video/video-mark-anthony-jarman-u-booksi VIDEO: Mark Jarman in Booksa <p> An award-winning Canadian writer discussed his work.</p> <p> <strong>Mark Anthony Jarman</strong>, the award-winning Canadian writer and teacher of creative writing, came to Zagreb and discussed his work.&nbsp;The programme took place in the literary book club <strong>Booksa </strong>and was hosted by the Croatian critic&nbsp;<strong>Dinko Kreho</strong>.<br /> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="450" src="https://www.youtube.com/embed/GSJb4ny5zRw" width="600"></iframe></p> Dinko Kreho Thu, 17 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/english/video-mark-jarman-in-booksa http://www.booksa.hr/vijesti/english/video-mark-jarman-in-booksa Dan pisaca u zatvorima <p> Međunarodni PEN centar na današnji dan podsjeća javnost na autore koji su suočeni s nepravednim zatvaranjem, nasiljem i torturom.</p> <div> Od 1981. godine, na dan 15. studenog <strong>Međunarodni PEN centar </strong>i članovi <strong>PEN centara </strong>iz cijelog svijeta obilježavaju <strong><em>Dan pisaca u zatvorima </em></strong>kako bi podsjetili javnost i založili se za autore koji su suočeni s nepravednim zatvaranjem, napadima, torturom i nasiljem protiv slobode izražavanja.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Svaki od izabranih pisaca u fokusu dolazi iz različitog dijela svijeta, i svaki slučaj prikazuje pojedinosti represije koja se događa kada se vlade ili pojedine skupine pri vlasti ili na poziciji moći osjećaju ugrožene onime što su pisci napisali ili što imaju za reći. Na ovaj dan PEN potiče javnost na akciju u obliku donacija i pisama podrške ili peticija za oslobađanje zatočenih pisaca. Datum se isto koristi i kao komemoracija za pisce ubijene unutar prošle godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Slučajevi u fokusu 2015. godine su:<br /> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Juan Carlos Argeñal Medina </strong>(Honduras), TV novinar</li> <li> <strong>Patiwat Saraiyaem</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Pornthip Munkong </strong>(Thailand), studentski aktivist. Saraiyaem i Munkong su pušteni iz zatvora u rujnu 2016.</li> <li> <strong>Khadija Ismayilova </strong>(Azerbejdžan), istraživačka novinarka. Ismayilova je oslobođena u svibnju 2016.</li> <li> <strong>Raif Badawi </strong>(Saudijska Arabija), bloger i urednik. Badawi je i dalje u zatvoru u Saudijskoj Arabiji.</li> </ul> <div> <br /> O ovim i drugim slučajevima progonjenih pisaca i novinara možete više pročitati na <a href="http://www.pen-international.org/newsitems/pen-marks-the-34th-anniversary-of-the-annual-day-of-the-imprisoned-writer/" target="_blank">web stranici PEN-a</a>.</div> Booksa Booksa Tue, 15 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/dan-pisaca-u-zatvorima http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/dan-pisaca-u-zatvorima Tportalova nagrada odlazi Šnajderu <p> Roman 'Doba mjedi' dobio je nagradu jer je "dojmljivo jezično napisan roman, gotovo roman-freska, koji govori o zaboravu i sjećanju."</p> <div> Nagradu <strong>roman@tportal.hr </strong>dobio je&nbsp;<strong>Slobodan Šnajder </strong>za <a href="http://booksa.hr/kolumne/umjetnost-kritike/kako-biti-covjek-u-vremenima-bijesa" target="_blank"><strong><em>Doba mjedi</em></strong></a>.</div> <div> <br /> <div> Odluku o ovogodišnjem dobitniku nagrade roman@tportal.hr, birajući među 56 prijavljenih naslova izdanih u prošloj godini, donio je žiri koji su činili književna kritičarka i publicistica <strong>Katarina Luketić</strong>&nbsp;(kao predsjednica), prevoditeljica <strong>Ursula Burger</strong>, kazališni redatelj <strong>Ivica Buljan</strong> i pisci i kritičari <strong>Jadranka Pintarić </strong>i <strong>Miroslav Mićanović</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Žiri se u donošenju konačnog suda vodio kriterijima autentičnosti i koherentnosti te se odlučio za Šnajderov "dojmljivo jezično napisan roman, gotovo roman-fresku, koji govori o zaboravu i sjećanju, odnosu između male, intimne i velike, službene povijesti, u kojemu je autor uspio iskazati punoću vremena i prostora", kazala je Luketić.</div> <div> <br /> U <a href="http://booksa.hr/kolumne/umjetnost-kritike/kako-biti-covjek-u-vremenima-bijesa" target="_blank">kritici objavljenoj na Booksinom portalu</a>, <strong>Andrea Zlatar Violić </strong>navela je da je Šnajderov roman "spisateljsko svjedočanstvo kako je moguće pisati nakon Auschwitza. Teško i neizvjesno. Ali neizbježno i uvijek osobno."</div> </div> <div> <br /> U finalu su, osim nagrađenog romana, bili <em>Na osami blizu mora</em>&nbsp;<strong>Zorana Ferića</strong>,&nbsp;<em>Područje bez signala</em> <strong>Roberta Perišića</strong>, <em>Oblak boje kože</em> <strong>Nebojše Lujanovića </strong>i <em>Tvoj sin Huckleberry Finn</em>&nbsp;<strong>Bekima Sejranovića</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pobjedniku Slobodanu Šnajderu pripala je novčana nagrada u vrijednosti od 50 tisuća kuna te skulptura tipkovnice, dok je ostalih četvero finalista dobilo Lenovo tablet Yoga Tab 3.</div> Booksa Booksa Tue, 15 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/tportalova-nagrada-odlazi-snajderu http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/tportalova-nagrada-odlazi-snajderu Dan hrvatskih knjižnica u Rijeci <p> Akciju Gradske knjižnice Rijeka iskoristilo je 1849 građana koji su se učlanili u knjižnicu za 25 kuna.&nbsp;</p> <div> U petak 11.11.2016. <a href="http://gkr.hr/" target="_blank"><strong>Gradska knjižnica Rijeka </strong></a>je u prigodi nacionalnog <strong>Dana hrvatskih knjižnica </strong>snizila članarinu s 50 na 25 kuna.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Akcija se odvijala u svim odjelima i ograncima Gradske knjižnice Rijeka. Unatoč kiši, u knjižnicu se učlanilo čak 1849 građana što je značajno više nego 2013. godine kada je istu akciju iskoristilo 733 građana.&nbsp;</div> <div> <br /> Godišnja članarina u Gradskoj knjižnici Rijeka inače iznosi 50 kuna te se pozivaju svi građani da iskoriste svakodnevnu i cjelodnevnu dostupnost knjižnice kroz mrežu odjela i ogranaka (Središnji odjel Palača Modello, Središnji odjel Filodrammatica, Narodna čitaonica, Dječji odjel Stribor, Ogranak Trsat, Ogranak Drenova, Ogranak Turnić, Ogranak Zamet), učlane se u knjižnicu i tako doprinesu razvoju Rijeke kao najnačitanijeg hrvatskog grada.</div> Booksa Booksa Tue, 15 Nov 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/dan-hrvatskih-knjiznica-u-rijeci http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/dan-hrvatskih-knjiznica-u-rijeci