BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Book shelfies <p> Kako organizirati kućnu biblioteku? Točan odgovor je - teško ili nikako!</p> <p> Kako organizirati svoju kućnu biblioteku? Pitanje je to koje muči mnoge knjigoljupce. U slučaju da imate 6 ili čak 12 knjiga na polici – sve su vam na oku i potpuno je svejedno kako ste ih posložili. No što ako imate nešto više knjiga, na primjer 880 ili 3200?</p> <p> Kako pronaći prvi <strong>Houellebecqov</strong> roman u tom kaosu? Nekad, u davna vremena kad je ovaj francuski literat bio IN u Hrvata, sve njegove knjige bijahu vam nasred stola – tako da ih vide oči svakog vašeg gosta.</p> <p> "<strong>Tihomire</strong>, daj prosim te makni <em><strong>Platformu</strong></em>, <em><strong>Širenje područja borbe</strong></em> i <em><strong>Elementarne čestice</strong></em>, tako da mogu poslužiti kavicu i konjak, emh… sto puta sam mu već rekla da knjige ne drži na stolu, ali ne – Houellebecq mora biti nadohvat ruke, a kaj buš."</p> <p> Kako, dakle, organizirati kućnu biblioteku? Točan odgovor je – nikako! Knjige stalno dolaze i odlaze s vaših polica, ponekad ih i čitate, pa moraju van s police i da bi imali koliko toliko zrihtanu knjižnicu morali bi zaposliti kućnu knjižničarku ili knjižničara.</p> <p> Ipak, možete, ako nikaj drugo, <a href="http://www.huffingtonpost.com/2014/07/24/book-shelfie_n_5615093.html?utm_hp_ref=books" target="_blank">baciti oko na <em>book shelfies</em> stilove</a> <strong>Claire Fallon</strong> s <a href="http://www.huffingtonpost.com/books/" target="_blank">Huff Posta</a>. Možete, na koncu, i sami fotkati svoje police s knjigama i nakeljiti ih na facebook. Već ste to učinili? Onda niš.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/eadaoinflynn/" target="_blank">EadaoinFlynn</a></p> Fri, 25 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/book-shelfies http://www.booksa.hr/vijesti/sve/book-shelfies Polemičar Matoš <p> Objavljeno je novo izdanje Matoševih polemika, epigrama i satira.</p> <p> <strong>Matica hrvatska </strong>objavila je novo izdanje knjige<em> Polemički i drugi spisi </em><strong>Antuna Gustava Matoša</strong>. Radi se o zbirci polemika, epigrama i satira koje je sam autor koncipirao već 1912., a knjiga je prvi put tiskana 1940. u Zagrebu.<br /> <br /> U sklopu Matičine edicije <em>'</em>Stoljeća hrvatske književnosti<em>' </em>već su ranije objavljene tri nova izdanja Matoša: <em>Pripovjetke</em>, <em>Putopisi i portreti </em>te <em>Pjesme i ogledi</em>.<br /> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/hikingartist/4625389032/in/photolist-83Jk1L-4XNfV5-bWPqcH-4Eh4aX-7yTiyM-dgNYic-fVRNmy-a31scQ-89cKt6-is6X3r-ieQTUC-7kPcHC-bp7TyA-dTJ2nm-azxPLq-j5nsqk-6NEWCj-6ukMFu-9KyKpy-Ed22H-5AiyJo-7BFKhW-diUfQ-bq39Sx-2sHqPW-aFPeec-bZwned-9fjQ6g-6tnGEa-5q9jux-e8JbcZ-5w3qYh-5w3qBC-Afn9-8NSWpF-6nSe4t-5iXBq-8w3Fgr-7pQHcL-fKg3g-6ctVGZ-dVL5zu-vwcCj-792iXx-4p74LS-j5pHcu-fKhHEV-8Z2Vm8-cyn66J-aCGkiR" target="_blank">Frits Ahlefeldt-Laurvig</a></p> Thu, 24 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/polemicar-matos http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/polemicar-matos Booker 2014 - širi popis <p> Po prvi put u utrci za Bookera pripušteni su i autori iz SAD-a. I već ih je četvero na širem popisu!</p> <p> Od ove godine u knjišku arenu za britansku nagradu <strong>Man Booker </strong>pripušteni su i Ameri. To se odmah, kako smo i predmnijevali, odrazilo i na široj listi gdje se našlo: četvero Američana, šestero Britanaca, dvojica Iraca i jedan Australac.</p> <p> Lista je vrlo zanimljiva, napučena uglavnom dobro nam znanim literarnim teškašima:</p> <p> <strong><em>To Rise Again at a Decent Hour</em></strong><em>, </em><strong>Joshua Ferris</strong></p> <p> <strong><em>The Narrow Road to the Deep North</em></strong><em>, </em><strong>Richard Flanagan</strong></p> <p> <strong><em>We Are All Completely Beside Ourselves</em></strong><em>, </em><strong>Karen Joy Fowler</strong></p> <p> <strong><em>The Blazing World</em></strong><em>, </em><strong>Siri Hustvedt</strong></p> <p> <strong><em>J</em></strong><em>, </em><strong>Howard Jacobson</strong></p> <p> <strong><em>The Wake</em></strong><em>, </em><strong>Paul Kingsnorth</strong></p> <p> <strong><em>The Bone Clocks</em></strong><em>, </em><strong>David Mitchell</strong></p> <p> <strong><em>The Lives of Others</em></strong><em>, </em><strong>Neel Mukherjee</strong></p> <p> <strong><em>Us</em></strong><em>, </em><strong>David Nicholls</strong></p> <p> <strong><em>The Dog</em></strong><em>, </em><strong>Jospeh O'Neill</strong></p> <p> <strong><em>Orfeo</em></strong><em>, </em><strong>Richard Powers</strong></p> <p> <strong><em>How to be Both</em></strong><em>, </em><strong>Ali Smith</strong></p> <p> <em><strong>History of the Rain</strong>, </em><strong>Niall Williams</strong></p> <p> Na neslužbenoj Booksinoj kladionici najviše simpatija dobio je David Mitchell na koga se kladilo čak nas 19, na O'Neilla peneze su stavili <strong>Mateja</strong> i <strong>Čiči</strong>, dočim se <strong>Vanja</strong> kladila na <strong>Franzena</strong>.</p> <p> "Nikaj se vi ni brinite, imam pravo staviti svoje eure na koga god hoću", uzvratila je Vanja na naša upozorenja da Franzen uopće nije među kandidatima.</p> <p> Podsjetimo još da će pobjedniku osim slave pripasti i 50 tisućica funti što nije za baciti. Da nama netko doznači 50 tisuća bilo čega, isti tren bi zaposlili harmonikaša, i to u stalni radni odnos. Pa nek svira!</p> <p> izvor: <a href="http://www.themanbookerprize.com/" target="_blank">The Man Booker Prize</a><br /> foto: David Mitchell (<a href="https://www.flickr.com/photos/imuttoo/" target="_blank">Ian Muttoo</a>)</p> Thu, 24 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/booker-2014-siri-popis http://www.booksa.hr/vijesti/sve/booker-2014-siri-popis Nagrada Anđelko Novaković <p> Raspisuje se nagrada za mlade pjesnike. Rok za prijavu: 1.9.2014.</p> <p> Uz 10. obljetnicu od smrti pjesnika, esejista i književnog kritičara <strong>Anđelka Novakovića</strong>, Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu raspisuje natječaj za dodjelu nagrade <em>'Anđelko Novaković'</em> za neobjavljenu zbirku pjesama.<br /> <br /> Uvjeti natječaja:<br /> - Kandidati za Nagradu obvezni su dostaviti cjelovitu, neobjavljenu zbirku pjesama, napisanu na hrvatskom jeziku i otipkanu na pisaćem stroju ili računalu, kratki životopis i podatke za kontakt.<br /> - Natječaju mogu pristupiti osobe do 35 godina starosti.<br /> <br /> Nagrada se sastoji od objavljivanja zbirke pjesama, priznanja i novčanog iznosa u visini od 10.000,00 kn koji će se dodijeliti na svečanosti proglašenja dobitnika.<br /> <br /> Kandidati dostavljaju svoje radove povjerenstvu Vijeća na adresu: Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, ili e-poštom na zaklada@nsk.hr, najkasnije do 1. rujna 2014.<br /> <br /> Nagrada će biti dodijeljena u Zagrebu 26. rujna 2014.<br /> <br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/National_and_University_Library_in_Zagreb" target="_blank">Wikipedia</a></p> Thu, 24 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/info-pult/nagrada-andjelko-novakovic http://www.booksa.hr/vijesti/info-pult/nagrada-andjelko-novakovic Iz New Yorkerove arhive <p> Danas predlažemo 14 dragulja, 14 vrhunskih kratkih priča koje su objavljene u posljednjih 7 godina na stranicama The New Yorkera.</p> <p> <strong>The New Yorker</strong>. Jedni ga hvale, drugi kažu – e, moj brale, to je samo za snobovske ždrale. Komu god vjerovali, valja ipak ustvrditi da je ova fensi tiskovina eonima znana i kao leglo vrhunske kratke priče, američke prije svega, ali vrata su odškrinuta i drugima.</p> <p> Mnogi su znani literati ostavili traga na stranicama The New Yorkera, a <strong>Isaac Fitzgerald</strong> na stranicama BuzzFeeda upućuje nas na <a href="http://www.buzzfeed.com/isaacfitzgerald/eustace-tilleys-goodreads-account" target="_blank">14 megakul kratkih priča iz The New Yorkerove arhive</a> objavljenih u posljednjih sedam godina.</p> <p> Proučili smo njegov izbor i doista – literarna postava je strahotna! Tu su velikani kao na primjer <strong>Denis Johnson</strong>, <strong>Alice Munro</strong>, <strong>David Foster Wallace</strong>, <strong>Miranda July</strong>, <strong>Salman Rushdie</strong>, <strong>Zadie Smith</strong>, <strong>Junot Diaz</strong>, <strong>Jennifer Egan</strong> ili <strong>Don Delillo</strong>.</p> <p> Priče su pogodne za čitanje na morskim žalima, dok se, primjerice, odmarate između dvije partije picigina.</p> <p> foto: Miranda July (<a href="https://www.flickr.com/photos/41311239@N00/" target="_blank">marcoabaroz</a>)</p> Wed, 23 Jul 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/iz-new-yorkerove-arhive http://www.booksa.hr/vijesti/sve/iz-new-yorkerove-arhive Fantastična povijest <p> Calvinovo djelo 'Raspolovljeni viskont' u našim bi se krajevima moglo zvati 'Iz našeg Mire dva vraga vire'.</p> <p> Italo Calvino: <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/raspolovljeni-viskont" target="_blank"><em>Raspolovljeni viskont</em></a> (Šareni dućan, Koprivnica, 2014.; S talijanskog preveo <strong>Mladen Machiedo</strong>)<br /> <br /> <br /> Tada gotovo nepoznat talijanski pripovjedač <strong>Italo Calvino </strong>objavio je 1952. pripovijetku <em>Raspolovljeni viskont </em>o dvije polovice čovjeka koje samostalno funkcioniraju. Kroz nekoliko godina napisat će još dva slična djela, <em>Baruna penjača </em>i <em>Viteza koji ne postoji</em>, koji će činiti trilogiju <em>Naši preci</em>, i bit će prvo ključno djelo kasnije slavnog postmodernističkog pisca.<br /> <br /> Koprivnički <strong>Šareni dućan </strong>nedavno je objavio <em>Raspolovljenog viskonta </em>kao samostalnu knjigu, koju je preveo i novi joj pogovor dodao Mladen Machiedo. Taj potez koprivničkih izdavača svesrdno pozdravljamo, jer se radi o doista iznimnom djelu u čitavoj povijesti književnosti.<br /> <br /> Viskont iz naslova, Medardo de Terralba, glavni je dvostruki lik ovog djela. Priča počinje u 17. stoljeću, kada se za vrijeme ratova s Turcima neiskusni Medardo već u svojoj prvoj bitci nađe ravno ispred topa čije ga tane doslovno raspolovi. Uspijevaju ga spasiti, ali se kući vraća samo – polovica viskonta. Medardo tako ima desnu nogu, ruku, oko i desnu polovicu glave, a ostalo nedostaje.<br /> <br /> No, promjena koja doista zgrozi njegove sumještane promjena je u viskontovu karakteru: gdje god se pojavi, ostaje užas. Vratila se, naime, zla polovica. Pravo iznenađenje, međutim, tek slijedi: nakon nekog vremena vraća se i – dobra polovica viskonta. A onda se obje polovice fatalno zaljube u istu djevojku, seljanku Pamelu…<br /> <br /> Iako bi zbirni naslov <em>Naši preci </em>mogao ukazivati na djelo s povijesnom građom, <em>Raspolovljeni viskont </em>sugerira pomak u fantastiku. Povijesni se romani i pripovijetke, s obzirom da pokušavaju opisati stvarna prošla vremena, načelno uvijek služe nekom varijantom realističkog pripovijedanja.<br /> <br /> Ako se u njima javlja fantastika, to obično znači i 'snižavanje', odnosno, recimo, prelazak u trivijalne žanrove gotskih romana strave ili suvremenog fantasyja. Calvinovo djelo posve je drugačije: fantastika zbivanja tamo se koristi da bi se otkrilo ono što se realističkom tehnikom ne može.<br /> <br /> Calvina, naime, u <em>Raspolovljenom viskontu </em>ne zanima nekakav opis života i ratovanja u 17. stoljeću – što bi se moglo očekivati od tradicionalnog povijesnog romana – nego ga prvenstveno zanima veza prošlih vremena i nas danas. Zato je Medardo 'naš predak': da bi nam se ukazalo na neke karakteristike suvremenog čovjeka, mora se poći u prošlost, koliko god to možda zvuči paradoksalno.<br /> <br /> Tako je zapravo u središtu <em>Viskonta </em>upravo suvremeni čovjek koji, međutim, vrlo rijetko razmišlja sam o sebi. I zato mu je potrebno ispričati posve neobičnu priču: fantastika služi dosezanju 'dublje' istine o nama samima, pa priča gotovo da prelazi u parabolu.<br /> <br /> Fantastika ovdje nije rezultat samo bujne mašte, već prvenstveno proizlazi iz jezika, to jest iz jednog sasvim dosljedno provedenog pripovjednog postupka: realizacije metafore. Ta se metafora odnosi na karakter čovjeka uopće, pa se često čuje kako je netko 'napola dobar, a napola zao' ili da u nekome postoje 'dva čovjeka: dobar i zao'. Calvino tako doista prepolovi Medarada na Zlog i Dobrog.<br /> <br /> A kako Calvino ne želi moralizirati, nego nam kroz niz duhovitih zgoda ukazati na pravu prirodu čovjeka, dolazi se do posve neobične spoznaje. Iako pojavu dobre polovice najprije svi prihvaćaju s oduševljenjem, nakon nekog vremena ona postaje posve nepodnošljiva zbog stalnih prodika i etičkih 'naputaka'. Svi onda zaključuju da je 'dobra polovica gora od zle', pa se čitava stvar mora riješiti vrlo radikalno.<br /> <br /> Sve je to ispričano s distance lagane ironije, a s puno humora, pa <em>Raspolovljeni viskont </em>dokazuje kako 'visoka književnost' – pa i ona 'najviša' – može biti i beskrajno zabavna. A usput nas i može natjerati da kriomice pogledamo zamišljenu crtu koja dijeli naše tijelo napola i da se zapitamo koliko smo zapravo cjeloviti.<br /> <br /> Vesna Solar<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/frodrig/4335801806/in/photolist-7B97Py-2StEAB-4CU6kW-WNoqr-4CPpTz-6ANcL1-6Hgitm-9GJs1b-48zC55-3j3r4L-7XFoTb-8TM4Cx-7FmSLW-iczJB8-5LrVMr-6s1aBX-aApBKL-6yuKZL-7h7EZx-6rsA7f-6oQv3m-7yWgAk-bmuU89-5m2MF4-4CUfPE-bmuZfb-DaxmW-4CU3TL-DaxEw-61KUnm-5R7KG4-eYs1cx-6nkoUG-eWb6qy-f4BSDg-f4BMEX-7zjn3V-7MXMt8-5F3ud-7bcr5g-7zaZSr-guTu6V-fiA2v1-LV2TD-aAVraL-9xr3e9-aASJTg-aSQqGP-9BHJQg-7594W9" target="_blank">Fernando Rodríguez</a></p> Wed, 23 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/fantasticna-povijest http://www.booksa.hr/kolumne/fantasticna-povijest Klub boraca 2 <p> Chuck Palahniuk najavio je nastavak popularnog djela, i to u formi stripa.</p> <p> Skoro dvadeset godina nakon što je objavljen <em>Klub boraca</em>,<strong> Chuck Palahniuk</strong> najavio je nastavak popularnog romana. <em>Klub boraca 2 </em>izlazi 2015. u formi stripa. Radnja se odvija deset godina nakon završetka prvog dijela. Crtač stripa je <strong>Cameron Stewart</strong>, a izdavač <strong>Dark Horse</strong>.<br /> <br /> izvor: <a href="http://sploid.gizmodo.com/fight-club-2-is-coming-in-2015-1608619346" target="_blank">Sploid</a><br /> foto: <a href="http://ballpointperson.deviantart.com/art/In-Tyler-We-Trust-74253709" target="_blank">ballpointperson</a></p> Wed, 23 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/klub-boraca-2 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/klub-boraca-2 Četrnaesti (sic!) <p> Nije šega, nije vic, niti fotoaparata blic - dostupan je novi broj književnog nam časopisa (sic!)</p> <p> Izašao je, ukazao se kao pdf anđeo, novi broj časopisa <a href="http://www.sic.ba/" target="_blank"><strong>(sic!)</strong></a> za kojega su vaše uši posve sigurno načule, a ako nisu, onda se mi u čudu pitamo – k jarcu, je li moguće?</p> <p> Ovo je, naime, već 14. broj!</p> <p> No dobro, čuli ne čuli, na nama je da vas ukratko upoznamo sa sadržajem ovog najfriškijeg broja. <strong>Damir Šabotić</strong> piše o vjerojatno najiscrpnijoj biografiji <strong>G. G. Marqueza</strong>, a koju potpisuje <strong>Gerlad Martin</strong> (Sandorf, 2009.), <strong>Neven Ušumović</strong> raspisao se o <strong>Krasznahorkaiju</strong> i skorom prijevodu njegova romana <em><strong>Melankolija otpora</strong></em> na hrvatski, pred nama se dalje prostire poezija <strong>Tomislava Markovića</strong>, <strong>Moni de Buli</strong>, proza <strong>Bojana Babića</strong>, <strong>Edina Salčinovića</strong>, <strong>Harisa Imamovića</strong>, dočim u kritičarskom kutku možete čitati o djelima Bojana Babića, Damira Šabotića i <strong>Mirnesa Sokolovića</strong>. Namjerno nismo pobrojali sva blaga, već samo jedan mali dio što bi kod iskusna knjigoljupca moralo probuditi znatiželju.</p> <p> Skini novi (sic!) <a href="http://www.sic.ba/rubrike/stav-esej/cetrnaesti-broj-casopisa-sic/" target="_blank">u pdf-u</a> i pristupi čitanju!</p> <p> foto: <a href="https://www.facebook.com/casopis.sic/photos_stream" target="_blank">(sic!)</a></p> Tue, 22 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/cetrnaesti-sic http://www.booksa.hr/vijesti/sve/cetrnaesti-sic Rasknjižje, 21. – 27.7.2014. <p> Bilo koji od noviteta u ovotjednom ‘Rasknjižju’ bi vam mogao praviti društvo na plaži. Pogledajte pa odlučite.</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/srce-od-gume"><em>Srce od gume</em></a>, Vlado Vava Simcich (V.B.Z.)<br /> Prvi samostalno uknjiženi roman Vlade Simcicha Vave, gitarista neprežaljenog Laufera i sjajnog glazbenika koji se u posljednje vrijeme sve intenzivnije posvećuje književnom radu, autentična je urbana priča o ljubavi, prijateljstvu, rock'n'rollu – ukratko, svemu što odrastanje nosi u jednom vrlo konkretnom gradu i jednom vrlo konkretnom vremenu. Godina je 1985., Londonom upravo drma Live Aid, a na riječkom se asfaltu odvijaju neke druge, male i velike, u sve to uronjene priče…</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/potres-1405438766"><em>Potres</em></a>, Neda Miranda Blažević-Krietzman (Fraktura)<br /> Bezazleno dječačko dodavanje bejzbolskom lopticom, mali potres, kakvi su u Kaliforniji česti, pad i udarac glavom o branik netom parkiranog automobila događaji su koji su u dvije obitelji pokrenuli lavinu. Hoće li mali Adam Podolsky preživjeti, je li Timova majka Lora kriva za nesreću ili je krivnja na njegovoj sestri Daryl, tek su prve reakcije na nezgodu, koja postaje okidač za mnoštvo potisnutih osjećaja glavnih junaka.</p> <p> Publicistika:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/gost-iz-galaksije"><em>Gost iz galaksije</em></a>, Teofil Pančić (Hena com)<br /> 'Sve je u ovoj knjizi 'gosta iz galaksije' Teofila Pančića napisano u obranu inteligentnih oblika života na kakve se još uvijek može naići i u ovoj zemlji i na ovoj Zemlji, ma koliko se oni što se prave pametnijim od svega živog trudili da ih zatruju i zatru. Pišući jezikom opojnim i oporim, jezikom koji se poput terana opire nasilnoj administrativnoj kodifikaciji, 'gost iz galaksije' na nasilje raznoraznih i koječijih zemljaka nad zemaljskim životom ne gleda svisoka, već kao zeman među zemnima.’ (Predrag Lucić)</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/put-prema-jednostavnosti"><em>Put prema jednostavnosti</em></a>, Milena Jesenská (Šareni dućan)<br /> Prevodila je Brocha, Werfela, Franka, Kafku... a iz njezina prvotnog interesa za Kafkino djelo rodio se prisan odnos. Od Kafkinih družica bila mu je intelektualno najbliža, intenzivno su se dopisivali, a u ovoj knjizi ga opisuje kao 'najboljeg i najneobičnijeg čovjeka kojega je ikada upoznala... koji je bio previše dobar za ovaj svijet'. Iako je ostala u Kafkinoj sjeni, Milena Jesenská ostat će upamćena jer je 'širila oko sebe neizrecivo 'nešto'; bila je emancipirana žena, osobnost, intelektualka čije su smjele ideje i angažirani tekstovi kreirali i artikulirali lice i gledišta, i ne samo ondašnjega društva.</p> <p> 3. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/idoli-i-barabe"><em>Idoli i barabe</em></a>, Irena Lukšić (Disput)<br /> Struktura ove knjige pomalo je neobična, sastavljena je od raznorodnih fragmenata, kratkih eseja, stručnih članaka, leksikografskih shema, crtica, anketa, dnevničkih bilježaka i rang-lista. Autoričine nakane nisu bile samo ludičke, na tragu avangardnih eksperimenata iz prošloga stoljeća, nego ponajprije usmjerene prema novim žanrovima, novim tehnologijama i novim načinima gledanja stvarnosti u kojoj postojimo ili možda više ne postojimo.</p> <p> 4. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/ustrajnost"><em>Ustrajnost</em></a>, Sheryl Sandberg (Algoritam)<br /> Već trideset godina žene čine više od pedeset posto diplomanata studija u SAD-u, no muškarci i dalje drže većinu vodećih položaja u državnoj upravi i industriji. To znači da se ženski glasovi i dalje ne čuju ravnopravno u odlukama koje najviše utječu na naše živote. U ovoj knjizi Sheryl Sandberg razmatra suštinske razloge zastajanja napretka žena u stjecanju vodećih uloga i nudi uvjerljiva, zdravorazumska rješenja koja mogu ženama dati snagu za ostvarivanje svog punog potencijala.</p> <p> <strong>Književna događanja:</strong></p> <p> Autor hita <em><strong>Koliba</strong></em>, <strong>William Paul Young</strong>, početkom tjedna <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/autor-kolibe-u-hrvatskoj"><strong>gostuje u Zagrebu i Dubrovniku</strong></a>. Ostala književna događanja, ako ih bude, pronaći ćete <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje"><strong>ovdje</strong></a>.<br /> &nbsp;</p> Mon, 21 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-21-2772014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-21-2772014 U tami knjiškog kluba <p> Već po tradiciji, na najsparniji dan u godini, KK Booksa zatvara svoja vrata i odlazi na ferije.</p> <p> Po drevnom kalendaru KK Booksa, koji je načinjen još u doba kad smo imali četiri godišnja doba, jučer u 20.00 ljeto je ušlo u svoju najstrašniju fazu kad noge propadaju u mekani zagrebački asfalt, a na haubi <strong>Matejine</strong> Škode Favorit možete ispeći ne samo jaje na oko, već i pola odojka ili cijelu kokoš.</p> <p> Posljednji par hipstera ispio je kave sa sojinim mlijekom, sav led iz ledomata je potrošen, šalice su oprane, opušci ispred klupica pometeni su i gurnuti malo dalje niz ulicu, napravljen je obračun i napokon – stavljen ključ u bravu.</p> <p> Gotovo je, ne radimo više. Do 19. kolovoza naša vrata bit će nemilosrdno zakračunata, u tami kluba ostat će samo uredski miš <strong>Silvestar</strong>, te obitelj vrlo sićušnih crvenih meksičkih pauka koji su sagradili svoj dom između zbirke <strong>Franzenovih</strong> eseja, <em><strong>Kako biti sam</strong></em> i <em><strong>Francuske suite</strong></em> <strong>Sibile Petlevski</strong>. U stakalcima disko kugle zrcalit će se tek ništavilo i sveopći muk. &nbsp;&nbsp;</p> <p> Kasno sinoć, <strong>Damjan</strong>, članovi <strong>D. kolektiva</strong> i <strong>A. Perković</strong> sjeli su na klupice ispred Martićeve 14d i zapjevali <a href="http://www.youtube.com/watch?v=KfvRR-fYv2c" target="_blank">onu pomalo sjetnu i prkosnu pjesmu</a>. Onda je nekoliko susjeda izašlo na balkone i pridružilo se orkestru:</p> <p> <em>Ja, ja, sjećam se</em><br /> <em>se</em><br /> <em>ja, ja, i ja, sjećam se</em><br /> <em>se</em><br /> <em>ja, ja, ja, i ja, sjećam se</em><br /> <em>se</em><br /> <em>ja, ja, ja, ja, i ja, sjećam se</em><br /> <em>se</em></p> <p> <em>ma šta mi uradili</em><br /> <em>ma šta mi govorili</em><br /> <em>ojojojojojoj</em><br /> <em>ma šta mi uradili</em><br /> <em>ja sjećam se…</em></p> <p> Vidimo se 19. kolovoza u Booksi ili na portalu koji radi i dalje!</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/pictalogue/" target="_blank">Alain</a></p> Mon, 21 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/u-tami-knjiskog-kluba http://www.booksa.hr/vijesti/sve/u-tami-knjiskog-kluba Polupuna čaša alkemijske vode <p> Oprez, čitatelji! Pitka je voda zagađena Coelhovim, Marquezovim i Hobbesovim citatima.</p> <p> <strong>PITANJE</strong><br /> <br /> Poštovani doktore,<br /> <br /> Ja sam Bojan iz Vrbana i cijela moja obitelj ima problema zbog književno zagađene vode. Imali smo mi već frku sa smeđom vodom koja je išla iz pipe, ono kad je gradonačelnik teatralno pio vodu i govorio da je zdrava. Mislio sam da je ta gadna tekućina došla sa samog dna, ali ispostavilo se da je dno još dublje. Naime, radije bih da su mi u vodi blato i zemlja, nego – <strong>Paolo Coelho</strong>!<br /> <br /> Posljednih mjeseci pijem samo kupovnu vodu i primijetio sam promjenu u svom raspoloženju. Postao sam opušten, optimističan, veseo, pun pozitivne energije i povjerenja prema bližnjima. Ne moram vam ni govoriti grozne posljedice takvog stanja: tri puta sam završio u bolnici kao žrtva prometne nesreće, izgubio sam svu ušteđevinu na pogrešna ulaganja, skoro izgubio posao jer sam živcirao direktora, skoro se razveo jer sam živcirao ženu.<br /> <br /> Tek mi je nedavna reklamna kampanja jednog proizvođača, koja navodi citate spornog Coelha na bočici vode, otvorila oči. Pa Coelhova alkemija ne nalazi se samo na boci, nego i u boci! Sva voda koju pijemo – iz pipe, bunara ili boce – prepuna je književnog otpada. Dok postoje filteri protiv kemijskih supstanci, ne postoje pročišćivaći za citate, fragmente i cijele odlomke koji kolaju našim vodovodom.<br /> <br /> Nakon kratkog istraživanja otkrio sam da će i drugi proizvođači krenuti u slične kampanje: recimo, konkurentske firme će u vodu ubaciti citate iz <em>Ljubavi u doba kolere</em> i <em>Igara gladi</em>.&nbsp; Doktore, ako ne spriječimo ovaj trend i ako ne otkrijete lijek, u opasnosti nismo samo ja i moja obitelj, nego cijela nacija.<br /> <br /> Ja sam u tako lošem stanju da zapravo vjerujem da će sve biti u savršenom redu i da vam ne trebam ni slati ovo pismo. Srećom, moja žena svaki dan pije šumećeg <strong>Krležu </strong>s vodom pa mi pomaže u pisanju ovog pisma. Iako mislim da će se cijeli svijet urotiti da mi pomogne riješiti brige, ipak bi bilo najbolje da me vi kao stručna osoba izliječite.<br /> <br /> <strong>ODGOVOR</strong><br /> <br /> Poštovani Bojane,<br /> <br /> Locirali ste jedan od najvećih tekućih problema današnjice. Radi se o izlijevanju književnosti iz tekstualnog medija u sve druge pore društvenog života. Prošli tjedan bavili smo se <a href="http://booksa.hr/kolumne/nema-boga-ali-ima-lijeka" target="_blank">sličnim slučajem književne bakterije</a>, a ovaj put govorimo o slučaju književnog trovanja putem vode uslijed nezdravog marketinga.<br /> <br /> Korištenje književnosti u marketinške svrhe postoji otkad je književnog izražavanja. Crteži u Altamiri navodno su služili regrutaciji mladih lovaca, a grčke tragedije su se obično izvodile pod pokroviteljstvom proizvođača maramica od papirusa.<br /> <br /> I danas možemo opaziti sublimne reklamne poruke koje nas potiču da čitamo ruske klasike ili suvremenu poeziju. Reklame istovremeno koriste i promoviraju književnost. Međutim, jedno je apelirati na građane putem reklamnih poruka, a drugo je ubacivati takve sadržaje u hranu i vodu.<br /> <br /> Nažalost, i ta manje poznata, ali daleko opasnija praksa odvija se već dvadesetak godina: književne se stranice natapaju u tekućinu ili radnik deklamira poglavlja nad kotlovima i tvorničkim trakama. Cilj je, dakako, proizvesti želju i potaknuti kupnju proizvoda.<br /> <br /> Tako su se citati <strong>Jane Austen </strong>našli u crnom čaju, filozofske opaske egzistencijalista nalaze se u crnoj čokoladi, u kupovnoj vodi nalaze se cijeli odlomci iz djela <em>Kroz pustinju i prašumu</em>, a u javni vodovod uvrštavaju se <strong>Hobbesove </strong>ideje o društvenom ugovoru.<br /> <br /> Vaš primjer, nažalost, pokazuje koliko je ova praksa opasna. Ipak, iako se infekcija književnim djelom danas više ne može spriječiti, ona se uvijek može liječiti.<br /> <br /> Za vas i vama slične slučajeve rješenje leži u svakodnevnom ispijanju velike žlice Ricinusovog ulja te čaše dobro prokuhanog čaja od medvjetke. Takve tekućine rastapaju književne supstance, okupiraju um, stabiliziraju tijelo koje se nalazi pod utjecajem pozitivnih vibracija te služe kao odlična antitijela za svaki oblik optimizma.<br /> <br /> Dvotjednim tretmanom iz organizma ćete posve izbaciti coelhovski višak, a korištenjem <strong>Bloomovog </strong>kućnog književnog filtera izbjeći ćete buduće infekcije.<br /> <br /> dr.med. dr.med. Ostojić<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/healthserviceglasses/3252543895" target="_blank">John Bell</a></p> Fri, 18 Jul 2014 07:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/polupuna-casa-alkemijske-vode http://www.booksa.hr/kolumne/polupuna-casa-alkemijske-vode USA: Nonfiction Tour <p> Upoznajte svaku od pedeset američkih država kroz jednako toliko knjiga.</p> <p> Lako je zavoljeti Sjedinjene Države, a jednako je lako i ne voljeti ih. Sve ovisi na što gledaš i odakle gledaš to što gledaš. Kaj se tiče književnosti, glazbe, filma, sporta ili prirodnih ljepota, moglo bi se reći da smo u Booksi prilično proamerički nastrojeni, iako, jasno, ima i onih koji će vam reći nešto <a href="http://www.youtube.com/watch?v=kyes3spwh3s" target="_blank"><em>u ovom stilu</em></a>.</p> <p> Za sve one kojima je Amerika pri srcu i duši, pronašli smo ne super, nego super-duper vodič kroz svih 50 američkih država! Nekaj baš za sladokusce. <strong>Elisabeth Donelly</strong> i njeni suradnici s Flavorwirea prekopali su more knjiga ne bi li iskopali za svaku američku državu po jednu odgovarajuću knjigu. Riječ je o svojevrsnom Nonfiction Touru po Sjedinjenim Američkim Državama.</p> <p> Po slučajnom odabiru ostavljamo ovdje pet mamaca:</p> <p> Alaska: <strong><em>Into the Wild</em></strong>, <strong>Jon Krakauer</strong></p> <p> Oklahoma: <strong><em>Tulsa</em></strong>,&nbsp; <strong>Larry Clark</strong></p> <p> Oregon: <em><strong>Hole in the Sky</strong>,</em> <strong>William Kittredge</strong></p> <p> Texas:&nbsp;<strong><em>Borderlands/La Frontera: The New Mestiza</em></strong>, <strong>Gloria E. Anzaldúa</strong></p> <p> Wyoming: <strong><em>Where Rivers Change Direction</em></strong>, <strong>Mark Spragg</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> O preostalih 45 naslova informirajte se <a href="http://flavorwire.com/466570/a-nonfiction-tour-of-america-50-books-for-50-states/view-all" target="_blank">na stranicama Flavorwirea</a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/expressmonorail/" target="_blank">Joe Penniston</a></p> Fri, 18 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/usa-nonfiction-tour http://www.booksa.hr/vijesti/sve/usa-nonfiction-tour Groteska i koža <p> Koričenje knjige u ljudsku kožu nije tek morbidna fantazija, nego stara tradicija koju su naročito obožavali nadrealisti.</p> <div> <strong>James Ivory</strong>, autor popularnih filmskih limunada o engleskom visokom društvu i grozotama klasnih razlika što priječe put pravoj i istinskoj ljubavi, rekao je kako ne podnosi filmove <strong>Petera Greenawaya</strong> i<strong> Dereka Jarmana</strong>, na čelu s poznatim Greenawayevim djelom <em><strong>The Pillow Book</strong></em>. Ako se mnogi i neće složiti s Ivoryjevom ocjenom kako su u pitanju naporna, pretenciozna i savršeno nebitna filmska ostvarenja, činjenica je da <em>The Pillow Book</em> (hrv. <em>Tijelo kao knjiga</em>) pati od brojnih mana (među koje čak nećemo uvrstiti ni lošeg <strong>Ewana McGregora</strong>).<br /> <br /> Usprkos tome, riječ je o zanimljivom djelu gdje Greenawayev fascinantni vizualni prosede uspijeva prikriti velike nedostatke filma kao cjeline. Nekim je kritičarima smetala pretjerana grotesknost filma, koja je samo pospješena potpunim prepuštanjem esteticističkom zanosu, kao i ritmom filma koji ide protiv stogodišnje tradicije narativnog filma. I činjenica je da Greenaway u filmu <em>Tijelo kao knjiga </em>odista neprestano korača po nevidljivoj žici iznad ponora grotesknosti.<br /> <br /> Nekima je, recimo, bio odvratan prikaz antropodermne bibliopegije: u jednoj je sekvenci ekshumirano tijelo muškarca na čijoj je koži njegova ljubavnica upisala prekrasna kaligrafska slova; koža je zatim oderana i od nje su napravljene predivne korice za knjigu. Takvi groteskni elementi mnogima nisu odgovarali u filmu, iako film diše jedino preko njih.</div> <div> &nbsp;</div> <div> No, ionako je propovijedanje i kvocanje kritičarsko o grotesknosti samo po sebi groteskno. Jer, i to Greenaway očito dobro razumije, što je vidljivo iz njegovih drugih filmova, upravo je ta takozvana groteska lađa koja prenosi u sferu čistog estetskog iskustva.<br /> <br /> Uostalom, nužno je prvo utvrditi što znači sama riječ 'groteska'. Ona se doista može shvatiti na način na koji većina shvaća tu riječ, a odnosi se na prikaz predmeta u njegovom nakaznom obliku. No, groteska se u svom primarnom značenju prije svega odnosi na ornamente (u rimskoj i helenističkoj umjetnosti, a zatim i u renesansi i kasnije), slikane ili pokatkad u plastici, koji se sastoje od svojevrsnih pletenica, savijenih grančica u koje su upleteni stilizirani antropomorfni oblici, gdjekad uz prikaze životinja, cvijeća ili voća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Groteskni pad drevnih groteski</strong><br /> <br /> Spajanje danas konvencionalnog i izvornog značenja groteske ne čini se mogućim, no, kako sam sam imao prilike uvidjeti, ono je tek malo vjerojatno.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Svjedočio sam sudaru grotesknih svjetova u Rimu, u <strong>Palazzo Doria Pamphilij</strong>. Nakon šetnje divnim sobama na kojima vise remek djela eklektika kasnog manirizma poput <strong>Il Guercina</strong> i <strong>braće Caracci</strong>, posljednja soba, enfiladni zaključak fascinantnog hoda kroz povijest vrhunca klasičnog europskog slikarstva, prostorija je u kojoj se nalazi samo jedna slika – vanserijski portret<strong> Inocenta X</strong>, djelo genijalnog <strong>Velázqueza</strong>.<br /> <br /> U prostoriji nema drugih slika, što ne znači da je lišena vizualnih podražaja, s obzirom da ona, baš kao i sve prostorije od vestibula pa do Velázquezove sobe, pršti fantastičnim groteskama načinjenim upravo negdje u vrijeme samog Inocenta X.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Imao sam sreću da toga dana u galeriji nije bilo mnogo ljudi, tek pokoji turist. Zakoračio sam u Velázquezovu sobu u kojoj začudo nije bilo nikoga. Tek što sam počeo promatrati portret pape, u sobu je najednom utrčala neobična spodoba. Bila je to malena žena s maramom na glavi koja joj je zaklanjala lice. Žena je brzim pokretom iz džepa izvadila veliki presavijeni komad papira, ispravila ga te ga na brzinu nakeljila ispod velike Velasquezove slike. Zatim se počela neobično glasati, kao da krešti od nekog nepoznatog zadovoljstva.<br /> <br /> Presavijeni papir je zapravo bila fotokopija slike <strong>Francisa Bacona</strong>, njegova varijacija na Velázquezovog Inocenta X, svojevrsni slikarski palimpsest, jedno od remek djela britanskog majstora nastalo početkom 50-ih kada ga je držala fascinacija Velázquezom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img src="" style="height: 412px; width: 310px;" /></div> <div> &nbsp;</div> <div> Dok sam s čuđenjem promatrao taj neobičan čin, učinilo mi se kao da me netko tapša po glavi. U trenutku kad sam se naglo okrenuo i pogledao gore, na mene su počele padati stoljetne groteske sa svoda.<br /> <br /> Našao sam se usred groteskne mećave kao epicentar florealnog urušavanja, potpuno ukočen, šokiran i lišen mogućnosti da reagiram na bilo koji način. Nisam se ni snašao, a čudne žene u marami više nije bilo u prostoriji, u koju je međutim urličući uletio naoružani čuvar te se izderao na mene da ostanem stajati na mjestu. Potom su zapomažući ušli i njegovi kolege. Nervozni je čuvar pincetom skupljao komadiće s poda, a pored njega sam ja ukočen stajao kao nekakav prestravljeni model, dok su njegovi kolege s moje kose, ramena i cipela pažljivo skidali minijaturne djeliće drevnih grotesaka što su popucale i sručile se pravo na moju tintaru. &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Duša i tijelo</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije nekoliko tjedana američki i britanski mediji su objavili kako su stručnjaci s Harvarda otkrili da je knjiga iz 19. stoljeća u vlasništvu harvardske knjižnice Houghton, <strong><em>Des destinees de l'ame</em></strong> <strong>Arsènea Houssayea</strong>, zapravo uvezena u ljudsku kožu. Iz knjižnice s Harvarda kažu kako je Houssaye, koji je svoje djelo opisao kao "meditaciju o duši i životu nakon smrti", poklonio knjigu negdje 1880-ih svom prijatelju bibliofilu, liječniku <strong>Ludovicu Boulandu</strong>. On je, pak, knjigu uvezao u kožu preminule pacijentice iz umobolnice koja je umrla od infarkta. Bouland je ostavio i poruku na kojoj je pisalo "Knjiga o duši čovjeka zaslužuje imati i korice od čovjeka."<br /> <br /> <img src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/FC8.H8177.879dc_-_Des_destinées_de_l'ame_-_Harvard.jpg/339px-FC8.H8177.879dc_-_Des_destinées_de_l'ame_-_Harvard.jpg?uselang=hr" style="height: 479px; width: 339px;" /><br /> <br /> Uz to, Bouland aludira u još jednoj poruci na knjigu iz svoje kolekcije koja je također bila uvezena u ljudsku kožu, izdanje iz 17. stoljeća <strong>Séverina Pineaua</strong>,&nbsp;<strong><em>De integritatis &amp; corruptionis virginum notis</em></strong>. &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Antropodermna bibliopegija</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Koliko se god praksa koričenja knjiga u ljudsku kožu činila morbidnom i grotesknom, zapravo je riječ o ne tako rijetkoj tradiciji koja potječe još s početka 16. stoljeća, vremena na rubu srednjevjekovne provalije. Doduše, navodno je prvi poznati slučaj antropodermne bibliopegije zabilježen još u 13. stoljeću, kada je u ljudsku kožu u Francuskoj uvezena <em><strong>Biblija</strong></em>. Od 16. stoljeća nisu rijetki primjeri koričenja u ljudsku kožu; često su u pitanju bili upravo anatomski tekstovi, ali i sudski zapisi i svjedočenja pogubljenja kriminalaca.<br /> <br /> Možda i najslavniji primjer ove prakse danas se nalazi u u Boston Athenaeumu; riječ je o djelu <em><strong>The Highwayman: Narrative of the Life of James Allen alias George Walton</strong></em>. Djelo je to <strong>Jamesa Allena</strong>, koji je zatražio da se njegovi memoari uvežu u njegovu vlastitu kožu te poklone čovjeku kojeg je jednom pokušao orobiti, i kojem se divio zbog iskazane hrabrosti.<br /> <br /> Praksa antropodermne bibliopegije opstala je i u 19. stoljeću, a navodno su takve knjige bile posebno cijenjene u krugu nadrealista 20-ih u Parizu, sa Svetim Gralom koji je bio <em><strong>Justine et Juliette</strong></em> <strong>Markiza de Sadea</strong>, slavnim primjerkom koji je navodno bio uvezen u grudi djevice.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Neven Svilar<br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Pope_Innocent_X#mediaviewer/File:Retrato_del_Papa_Inocencio_X._Roma,_by_Diego_Vel%C3%A1zquez.jpg" target="_blank">Diego Velázquez,&nbsp;Portret pape Inocenta X.</a><em><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Pope_Innocent_X#mediaviewer/File:Retrato_del_Papa_Inocencio_X._Roma,_by_Diego_Vel%C3%A1zquez.jpg" target="_blank"><em> </em></a></em></div> Thu, 17 Jul 2014 08:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/groteska-i-koza http://www.booksa.hr/kolumne/groteska-i-koza Debitantske knjige <p> Provjerite koliko ste prvijenaca pročitali sa zanimljivog popisa od osamdesetak poznatih književnika.</p> <p> Pratite li razvojne, zakučaste pute omiljenih literata? Mnogi veliki pisci proslavili su se ili barem privukli pažnju pučanstva već svojim prvim knjigama. Drugi su pak sazrijevali sporije poput osjetljivih sorti grožđa, pa ste za njihovim prvim knjigama posegnuli tek godinama poslije, ako su iste uopće bivale prevedene.</p> <p> U prvu skupinu svakako ubrajamo <strong>Kena Keseya</strong> čija je prva knjiga, čuveni <em><strong>Let iznad kukavičjeg gnijezda</strong></em>, ujedno i najpoznatije njegovo djelo. Napisao je poslije još tri-četiri romana, pokoju zbirku eseja i priča, no jeste li bilo što od toga pročitali? Priznajemo skrušeno – mi nismo.</p> <p> <strong>Chuck Palahniuk</strong> također je u svijet književnosti ušao poput uragana. Bilo je to davne 1996. kad nam se predstavio romanom <em><strong>Klub boraca</strong></em> kojega smo i čitali i gledali. Od tad je objavio oko 15 knjiga (otprilike po jedan naslov godišnje) i neke od njih smo čitali, ali <em>Klub boraca</em> do danas je ostalo njegovo daleko najpoznatije djelo. Valjda i sam svjestan te činjenice, Chuck nam je za 2015. najavio i <em><strong>Fight Club 2</strong></em>.</p> <p> S druge strane, <strong>Cormaca McCarthyija</strong> sigurno nećemo pamtiti po dvije knjige priča iz 1959. i 1960., a niti po prvom romanu – <em><strong>The Orchard Keeper</strong></em> (1965). Njegovi najpoznatiji romani doći će godinama kasnije. Slično je i s velikim <strong>Hermanom Melvilleom</strong> čiju prvu knjigu <em><strong>Typee: A Peep at Polynesian Life</strong></em> (1846) ne da nismo čitali – do prije par sati nismo ni čuli za nju. Zato je za <em><strong>Moby Dicka</strong></em> (1851) čuo cijeli svijet.</p> <p> Pohitajte <a href="http://www.buzzfeed.com/kristinchirico/how-many-of-these-authors-first-novels-have-you-read" target="_blank">na stranice BuzzFeeda</a> i provjerite koliko ste od navedenih 80 i nekaj prvijenaca pročitali.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/yoavlerman/" target="_blank">Yoav Lerman</a></p> Thu, 17 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/debitantske-knjige http://www.booksa.hr/vijesti/sve/debitantske-knjige Odrastanje u iščašenim uvjetima <p> Iako se bavi teškom temom izbjeglištva, roman 'Ukulele jam' dansko-bosanskog pisca Alena Meškovića čita se u jednom do dva daha.</p> <div> Alen Mešković: <em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/ukulele-jam" target="_blank">Ukulele Jam</a></em> (Algoritam, Zagreb, 2014.; S danskog prevela&nbsp;<strong>Đurđica Žlebačić Sørensen</strong>; Prijevod obradio Alen Mešković)<br /> <br /> &nbsp;</div> <div> Bila jednom jedna zemlja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovako bi mogla započeti svaka od nebrojenih priča ljudi koji su pred ratnim kaosom 1990-ih iz svojih gradova otišli u bijeli svijet, u neke druge, daleke gradove kojima ponekad ni ime ne znamo izgovoriti. Postali su dijelom tih australskih, kanadskih, američkih, švedskih, danskih, njemačkih gradova, nakon kompliciranih procedura, prije ili kasnije, dio njih je i službeno dobio državljanstvo. Ovladali su jezikom nove zemlje, zaposlili se ili nastavili prekinuto školovanje, osnovali obitelji, i danas, dvadesetak godina poslije, navrate ljeti ili za praznike u svoju staru domovinu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovo je sve nekad bila jedna zemlja, pričaju svojoj djeci koja su rođena u dalekom svijetu i jasno, sve što znaju o toj nesretnoj zemlji čuli su iz priča svojih roditelja. Kasnije, kad malo odrastu, iz različitih izvora doznat će možda i malo drugačije verzije jedne te iste tragične priče, ali čak će i u tim drugačijim verzijama stajati ono – bila jednom jedna zemlja, bila, pa je više nema. &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Netko plah, paranoičan ili samo narogušen pomislit će da se ovdje spremamo šmrcati i tugovati nad pepelom te bivše zemlje koja se raspala po zacrtanim šavovima <strong>Badinterove </strong>komisije, ali ne. Pred sobom imamo knjigu koja se, među ostalim, bavi posljedicama raspada SFRJ, a one, kao i uvijek, postaju jasnije kad ih sagledamo iz perspektive pojedinca.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Roman <em><strong>Ukulele jam </strong></em><strong>Alena Meškovića</strong>&nbsp;jedna je od priča u kojima se nepogrešivo zrcali kaos devedesetih. U proljeće '92. pred Mikijem se prostiralo obećavajuće ljeto, možda i najbolje u njegovom životu – tako se barem činilo. U svega par nevjerojatnih tjedana sve se okrenulo, cijeli život se pretumbao i on se našao s majkom i ocem u autobusu koji je žurio prema Majbulama na Jadranu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mister No, Mikijev stariji brat, nije bio s njima i nitko nije znao gdje je. Po najpovoljnijoj verziji – završio je u jednom konclogoru blizu Banja Luke, po najgoroj – ubijen je odmah nakon što su ga odvojili od njih. &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stotine tisuća ljudi iselilo je devedesetih iz Bosne i Hercegovine. Raselili su se po cijelom svijetu i mnogima od njih Hrvatska je bila prva stanica na putu. Da ironija bude veća, naselje Majbule, gdje su u Crvenom križu našli smještaj Mikiju i njegovim roditeljima, onih davnih godina bilo je namijenjeno oficirima JNA i njihovim obiteljima – istoj onoj JNA zahvaljujući kojoj su morali napustiti svoj grad. Soba 210, zgrada D1, postao je tako njihov privremeni dom smješten gotovo na samoj morskoj obali. Cijeli centar bio je napučen prognanicima i izbjeglicama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> "Kada bi radio zatreštao o 'izbjeglicama' i 'prognanicima', mrštili bi se i stari i ja. Tim pojmovima su uloge bile jasno podijeljene: Bosanci iz Bosne su bježali, a Hrvati iz Hrvatske bili protjerivani. Stalno su nas na to podsjećali. O Hrvatima iz Bosne se daleko ljepše govorilo nego o nama i Srbima, ali ni oni nisu uživali iste blagodati kao Hrvati iz Hrvatske. Iako su bili Hrvati, i njih se nazivalo izbjeglicama."</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao i u <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-77-ivana-simic-bodrozic" target="_blank"><em>Hotelu Zagorje </em></a><strong>Ivane Simić Bodrožić</strong>, i u Meškovićevom romanu jasno vidimo tragikomičnu, šizofrenu hijerarhiju među onima koje je zadesila ista nesreća.&nbsp;<em>Hotel Zagorje </em>i <em>Ukulele jam </em>dvije su bliske priče o odrastanju u potpuno nenormalnim, iščašenim, pa i ekstremnim uvjetima.<br /> <br /> Vrijeme o kojem nam pripovijedaju Ivana i Alen, devedesete godine prošlog stoljeća počevši od jeseni '91., odnosno proljeća '92., sad se već čini prilično dalekim, ali je zauvijek ostavilo neizbrisiv trag na svima. Naročito na onima koji su još kao klinci bili prisiljeni živjeti po skučenim sobičcima hotela, kampova ili turističkih naselja smještenih usred naoko idiličnog krajolika.&nbsp;U tkiva oba romana duboko su urezani i oni kojih nema: otac i stariji brat za koje se ne zna ni gdje su, ni da li su uopće živi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Usprkos svemu – nenormalnim uvjetima, poniženjima, strahu i neizvjesnosti - život se nastavlja i djeca odrastaju. Miki stječe prijatelje u novoj sredini, a kako to i inače biva, glazba je uvijek tu negdje kao poveznica, čvrsta točka u kojoj se mogu pronaći i oni naoko potpuno različiti i nespojivi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ključno mjesto za Mikija i njegove prijatelje predstavlja noćni klub Ukulele. To je ta oaza u kojoj može privremeno zaboraviti na sve nevolje. Između škole i roditelja koji po cijele dane slušaju vijesti od kojih ti ne može biti bolje, već samo još gore, Miki instinktivno stvara paralelni svijet prijatelja, <em>heavy metala </em>i prvih ljubavi, svijet koji barem podsjeća na normalan život.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Ukulele jam </em>Alena Meškovića u Danskoj je dočekan hvalospjevima i dobrodošlicom. Danas, tri godine poslije, Mešković se vraća na Ove Naše Prostore i mi mu također želimo dobrodošlicu, ne zato što je Alen naš, a Ukulele naša priča, već zato što to kao pisac zaslužuje svojim prvim romanom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Ukulele jam </em>čita se u jednom ili najviše dva daha što je, po mojem skromnom sudu, jedna od najboljih osobina koje roman može imati. Tomu je svakako pripomogla i Meškovićeva autorska obrada prijevoda. Ono oko čega je po vlastitom priznanju najviše strahovao, u potpunosti je uspjelo. Jezik kojim govori je stvaran i živ, razgovijetan i jasan.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Priča je teška ili, kako autor (citirajući <strong>Gileta</strong>) kaže – <em>teška kao konj</em>. Roman se, međutim, čita s lakoćom, a čitatelja će i nasmijati i rastužiti jer svaka naša priča iz devedesetih nosi onaj prepoznatljivi okus gorčine koji ne slabi ni nakon više od dvadeset godina.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U jednom trenutku postavljeno je pitanje gdje su te mučne devedesete u našoj literaturi. Sazrijevale su i sad su napokon tu: <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/crnac" target="_blank">Crnac</a> <strong>Tatjane Gromače</strong> (2004.), <em>Hotel Zagorje </em>Ivane Simić Bodrožić (2010.), <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje-kako-vojnik-popravlja-gramofon" target="_blank"><em>Kako vojnik popravlja gramofon</em></a> <strong>Saše Stanišića </strong>(2006.), <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-211-goran-vojnovic" target="_blank"><em>Jugoslavija, moja domovina</em></a> <strong>Gorana Vojnovića </strong>(2013.),&nbsp;<em>Ukulele jam </em>Alena Meškovića (2011.) itd.<br /> <br /> Nekadašnja djeca prognanici i izbjeglice danas su odrasli ljudi. Neke od njih objeručke su prigrlile njemačka, danska, američka književnost. Respektiramo činjenicu da su oni sad fakat njemački, danski, američki pisci, ali su i naši. Ono o čemu pišu nepogrešivo je naše.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Velika i topla preporuka za <em>Ukulele jam</em>, čitaj dobro – čitaj domaće!</div> <div> <br /> F.B.<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/95213174@N08/12267343846/in/photolist-jG2kWo-gUGwf2-nHLe6Z-nVWLXi-obnY9S-nVVvRS-nVVQEH-nVVL35-obnXyo-nVVyUW-ofciCX-odmjJC-odg94b-odqoKP-nVWPAe-odqdZr-obnYmA-od88iM-obo37m-odmk5s-nVVRui-ofcjwF-odg9E1-odqgki-ofcnnv-od88CV-nVVR5u-nVVVgB-ofcmw2-odmpwo-obo1g7-odmkmQ-odgc9Q-ofchYa-nVVzVo-nVVBsw-obo2Aw-nVVSgN-nVVLVC-ofcnNk-odqfHM-obnYZQ-nVVVsP-od89E4-od8d1x-jFZpjB-9aWecz-nboLLk-kwyqu-h62kDq" target="_blank">blu-news</a></div> Wed, 16 Jul 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/odrastanje-u-iscasenim-uvjetima http://www.booksa.hr/kolumne/odrastanje-u-iscasenim-uvjetima Pisci na Igrama <p> Dubrovačke ljetne igre ove godine ugostit će Alessandra Baricca, Arsena Dedića, Ivu Brešana i Ivana Vidića.</p> <p> Svaki vrabac u regiji čuo je za Dubrovačke ljetne igre i zna ponešto o ovoj manifestaciji. Barem to da se održavaju u Dubrovniku u ljetno doba.</p> <p> No jeste li znali da ćemo u sklopu priredbe <strong>Pisci na Igrama</strong> ove godine imati vrlo cijenjene goste? Ako niste, znajte da je tomu tako. Autorica projekta&nbsp;<strong>Mani Gotovac</strong> ovog ljeta program je nazvala <em>Pijesak dokle ti oko seže</em> – prema prvoj rečenici romana <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/ocean-more" target="_blank"><em><strong>Ocean more</strong></em></a> glasovitog <strong>Alessandra Baricca</strong> koji je i počasni gost Igara ove godine. Evo i programa:</p> <p> 29. i 30. srpnja, u uvali Šuljić biti će izvedena scenska prilagodba njegova djela pod naslovom <em>Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca – Ocean more</em> u koprodukciji Igara, HNK-a Varaždin, Hrvatskog društva pisaca i Talijanskog Instituta za kulturu.<br /> <br /> 31. srpnja u atriju palače Sponza, Baricco će održati književnu večer na temu - pisanje. Uvodnu riječ održat će predsjednik Hrvatskog društva pisaca <strong>Nikola Petković</strong>.<br /> <br /> 13. kolovoza, u atriju Kneževa dvora <strong>Arsen Dedić</strong> održava recital <em>Pjesnik opće prakse</em>.<br /> <br /> 17. kolovoza, u atriju palače Sponza prikazat će se scenska prilagodba novele <em>Naplatna stanica</em> iz najnovije knjige <em>Južna država</em> <strong>Ivana Vidića</strong>. U izvedbi sudjeluje i sam autor.<br /> <br /> 19. kolovoza, u atriju palače Sponza prikazat će se scenska prilagodba novele <em>Bez odraza</em> iz netom objavljene knjige <strong>Ive Brešana</strong> <em>Mrtvima ništa ne treba</em>. U izvedbi se pojavljuje sam autor, i to u ulozi Vraga.</p> <p> Pa sve i da ste namćorast svat koji ne ljubi ljeto, ovakva kulturna fešta zasigurno će vas namamiti u Dubrovnik!</p> <p> izvor: <a href="http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/" target="_blank">HDP</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/vgonpa/" target="_blank">Victor Gonzalez</a></p> Wed, 16 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/pisci-na-igrama http://www.booksa.hr/vijesti/sve/pisci-na-igrama Nadine Gordimer (1923. - 2014.) <p> Napustila nas je velika nobelovka i jedan od najsnažnijih književnih glasova protiv politike aparthejda.</p> <p> <strong>Nadine Gordimer</strong>, južnoafrička književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1991., te nagrade Booker 1974., preminula je 13. srpnja nakon kraće bolesti u svojoj kući u Johannesburgu.</p> <p> Prvu priču objavila je još kao 15-godišnjakinja, a iza sebe je ostavila 15 romana, dvadesetak zbirki kratkih priča, nekoliko zbirki eseja. Spomenimo barem nekoliko naslova:</p> <p> <em><strong>The Lying Days</strong></em> (1953. – prvi roman)</p> <p> <em><strong>The Conservationist</strong></em> (1974. – Booker)</p> <p> <em><strong>Priča mog sina</strong></em> (1990.)</p> <p> <em><strong>Kućni pištolj</strong></em> (1998. – Algoritam, 2000.)</p> <p> Veći dio svog opusa Gordimer je posvetila temama kao što su aparthejd i njegove posljedice, rasna diskriminacija, egzil. Bila je jedan od najjačih književnih glasova protiv politike rasne segregacije koja je u Južnoafričkoj Republici bila na vlasti od 1948. pa sve do devedesetih godina prošlog stoljeća.</p> <p> Preporuka:</p> <p> Godine 1994. <strong>Školska knjiga</strong> u biblioteci <em>'Nobelovci'</em> <a href="http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?item=060640&amp;act=add2basket" target="_blank">predstavlja Nadine Gordimer</a>: u ovoj knjizi,&nbsp;osim romana <em><strong>Priča mog sina</strong></em>, možete pronaći njen govor na primanju Nobelove nagrade, te <em><strong>Nadine Gordimer - stvaranje vlastitog poretka u kaosu</strong></em> <strong>Sibile Petlevski</strong> koja je i priredila izdanje o velikoj južnoafričkoj književnici.</p> <p> izvor: <a href="http://www.seecult.org/" target="_blank">SEEcult</a><br /> foto: Nadine Gordimer (<a href="https://www.flickr.com/photos/lararnasnyheter/" target="_blank">Lärarnas Nyheter</a>)</p> Tue, 15 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/nadine-gordimer-1923-2014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/nadine-gordimer-1923-2014 Zbogom, Baniću! <p> Tribusonov 'Susjed u nevolji' uzbudljivo je štivo, ali i autorov rastanak s krimi žanrom koji nema više što reći o društvenoj stvarnosti.</p> <div> Goran Tribuson: <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/susjed-u-nevolji" target="_blank"><em>Susjed u nevolji</em></a>&nbsp;(Mozaik knjiga, Zagreb, 2014.)</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***<br /> <br /> Kad sam nedavno pisao <a href="http://booksa.hr/kolumne/svjetovi-u-opreci" target="_blank">o novom romanu <strong>Pavla Pavličića</strong></a>, svoje razmatranje pokušao sam 'podebljati' paralelom između Pavličićeve kriminalističke proze i one njegovog generacijskog parnjaka i žanrovskog kolege <strong>Gorana Tribusona</strong>. Pred objavu teksta doznao sam da je i Tribuson, u isto vrijeme i kod istog izdavača, objavio novi krimić.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim što ova činjenica predstavlja dobar marketinški potez, ona je posebno vrijedna pažnje iz barem dva razloga. Prvo, od vrlo dobre Tribusonove <em>Gorke čokolade</em>, šestog dijela serijala o istražitelju Nikoli Baniću, prošlo je cijelih deset godina. Drugo, novi roman predstavlja zaključni dio ovoga serijala. No prije nego što pređemo na novi Tribusonov roman <em>Susjed u nevolji</em>, malo retrospektive.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dosadašnjih šest epizoda serijala o Baniću, objavljenih između 1985. i 2004., tvori poprilično jedinstven opus u postjugoslavenskim okvirima. Radi se o nekoj vrsti literarne kronike 'tranzicije' uživo: svi potresi kroz koje je društvo prošlo (i još uvijek prolazi) u tih dvadesetak godina bezostatno su se širili na Banićev svijet. Od ekonomske krize osamdesetih, preko obnove kapitalizma, rata, do razvučene bajke o 'tranziciji' – u sva ova turbulentna događanja Tribuson je zahvatao dok su još bila 'vruća', ne čekajući na poslovičnu povijesnu distancu, niti na očitovanje 'odozgo'.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kad iz današnje perspektive uzmemo redom čitati o Banićevim pustolovinama, pod dojmom smo da autor žuri da sustigne povijesna događanja, eksploatirajući konvencije krimi i noir žanrova na originalne, ponekad i doista začudne načine. Vrlo je značajna i promjena statusa njegovog protagonista: isprva policijski inspektor, Banić u <em>Dubljoj strani zaljeva </em>iz 1991. napušta policijsku službu i u duhu vremena prelazi u privatnike (<em>Detektivska agencija? Kaj to ima kod nas?</em>, pitanje je koje će od tada pa nadalje Banić čuti na svakom koraku).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao Banićeva motivacija da postane privatni istražitelj navode se njegovi napori da se izbori s alkoholizmom i prevaziđe nedavno okončani razvod. Na drugom nivou, međutim, Tribuson je očigledno imao potrebu izmjestiti svog protagonista iz žarišta društveno-političkih previranja, sa strane države, zakona i prava, i skloniti ga od nadolazeće katastrofe. Umjesto na posebnom zadatku u Istočnoj Slavoniji ili dalmatinskom zaleđu, Banić je tako završio u malom uredu na zagrebačkom Britanskom trgu, gdje se zadržao sve do danas.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pritom, za razliku od Pavličićevog istražitelja Ive Remetina koji je u recentnijim naslovima pomlađen za desetak godina (<a href="http://tvtropes.org/pmwiki/pmwiki.php/Main/Retcon" target="_blank">postupkom poznatim kao '<em>retconning'</em></a>), Banić je stario u stvarnom vremenu. Na početku <em>Susjeda u nevolji </em>zatječemo ga u sedmoj deceniji života, lošega zdravlja, loše volje i spremnog za mirovinu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ipak, tu je 'one last job'. Banića kontaktira tajanstveni Žak Janković i predstavlja se kao ratni veteran u potrazi za nekadašnjim suborcem – koji je poginuo 1991. Naime, Janković se zaklinje da je pokojnog kolegu vlastitim očima ugledao na ulici više od dvadeset godina kasnije, i spreman je na sve da ga pronađe. Na Jankovićevo navaljivanje, ali i uz izdašnu materijalnu stimulaciju, Banić nevoljko prihvaća. Dakako, vrlo brzo će postati jasno da ništa nije onako kako se isprva činilo, a detektiv će se naći u središtu intrige koja se protegla na nekoliko gradova i na gotovo četvrt stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Usput susrećemo i plejadu poznatih likova: Banićevu bivšu suprugu Lidiju, njegovu sad već odraslu kći i samohranu majku Niku, ostarjelu ekipu kvartovskih pijanaca te nekadašnje kolege iz policije Komara i Dogana. Na planu izgradnje zapleta posrijedi je jedan od najuspjelijih Tribusonovih krimića. Radnja je vođena i napetost građena s puno iskustva i osjećaja za ritam, te se roman već od prvih stranica pokazuje kao pravi <em>'page turner'</em>. Ipak, fabula <em>Susjeda u nevolji </em>ostaje gotovo u drugom planu u odnosu na druge specifičnosti ove knjige.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Najprije, u završnici romana kriminalistički rasplet zasjenjen je događanjima na privatnom planu junaka. U pomalo isforsiranom događajnom slijedu, Banić i Lidija priznaju jedno drugome da im je ipak najljepše bilo zajedno, te da žele provesti penzionerske dane u zajedničkom životu. Tako se krug zatvara: prvi naslov u seriji, <em>Zavirivanje </em>iz 1985., bacio nas je pravo u žarište njihove bračne krize. Obitelj se, u konačnici, pojavljuje kao instanca koja pruža utočište, ili barem utjehu, pred nepredvidivim društvenim previranjima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovakvo zaključenje serijala nesumnjivo je konzervativno, pa i razočaravajuće banalno. Ono bi se moglo shvatiti i kao ustupak konzervativnoj ideologiji koja u vrijeme objavljivanja romana dobija na medijskom prostoru u Hrvatskoj: 'u ime obitelji' Banić se povlači iz sfere javnih intriga u malograđansku idilu, napušta društvo da bi uplovio u bračne vode. Međutim, fokusirati se samo na Tribusonov konzervativizam značilo bi zadržati se na razini sadržaja – dok se puno značajniji zahvat događa na razini forme.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Završnica <em>Susjeda u nevolji </em>označava autorov rastanak sa žanrom. Autor nam poručuje da su, kad je posrijedi govor o našoj stvarnosti, potencijali noir i krimi žanrova iskorišteni do maksimuma. Naime, ako je u dosadašnjim Banićevim slučajevima Tribuson testirao granice žanra pokušavajući zahvatiti u izvanredno stanje koje vlada u izvanknjiževnom svijetu – u ovom finalnom djelu on istupa iz žanra. Kao da je, na koncu, u fiktivni svijet prodro višak društvene stvarnosti, u toj mjeri da se čitateljski ugovor (<em>pacte de lecture</em>) između autora i publike koji kodira tekst kao 'krimić' ili kao 'noir' raskida pred očima čitatelja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Recimo, u planetarno popularnom skandinavskom noiru, uz sve njegove crne i sive tonove, još uvijek postoje stanoviti moralni orijentiri; u <em>Susjedu u nevolji </em>rastače se pak i sama kategorija 'zločina'. Tribusonovi junaci implicitno i eksplicitno propituju polarizacije na dobre i loše dečke, postajući svjesni da nije moguće kriviti samo pljačkaše, švercere i prevarante za stanje u kojem se nalazimo – postoje i krupnije ribe!&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom smislu indikativan je lik bivšeg inspektora Vinka Dogana, koji je u prethodnim nastavcima utjelovljivao stereotip 'gorštaka' brzog na jeziku i pesnicama. Monolozi u koje Dogan često upada variraju onu slavnu <strong>Brechtovu</strong>: "Kakav je zločin pljačka banke naspram osnivanja banke?" Recimo, u jednom trenutku Dogan savjetuje Banića da ne prijavljuje profesionalnog pljačkaša – jer da je znao s kakvom će mirovinom završiti, i sam bi umjesto policijske bio izabrao pljačkašku karijeru. Naoko usputna replika i štos s obzirom na cjelinu ima gotovo funkciju manifesta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Susjed u nevolji</em>, dakle, dvostruko je zanimljiva knjiga: kako na neposrednoj razini, kao uzbudljivo štivo, tako i u širem kontekstu. Lako ga možemo čitati bez poznavanja dosadašnjeg razvoja Tribusonovog krimi pisma, no u tom slučaju izmiče nam šire značenje romana. Ono je simptomatsko u odnosu na aktualnu društvenu klimu – u kojoj krimić kao da teško više može podariti formu – ali, kako smo vidjeli, i u odnosu na ostatak autorova opusa. Zbog toga bi <em>Susjed u nevolji </em>mogao biti vrlo dobar povod za ponovni prolazak kroz serijal o Baniću, to literarno pretresanje recentne burne prošlosti i neizvjesne sadašnjosti. &nbsp;</div> <div> <br /> Dinko Kreho<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/emiliano-iko/10308589243" target="_blank">i k o</a><br /> <br /> ***<br /> <br /> <strong>Dinko Kreho </strong>(Sarajevo, 1986.), publicist, književni kritičar i kritičar medija. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Član je uredništva zagrebačkog dvotjednika za kulturu i društvena zbivanja <em>Zarez</em>. Živi u Sarajevu i Zagrebu.</div> Mon, 14 Jul 2014 05:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/zbogom-banicu http://www.booksa.hr/kolumne/zbogom-banicu Ne plači, Argentino <p> Tugu zbog poraza Argentine zaliječili smo sačinivši listu od deset njemačko-argentinskih naslova za svako godišnje doba.</p> <p> Srca su nam slomljena kao da su od marcipana. KK Booksa otvoreno je sinoć navijala za Argentinu. Svi osim <strong>Saše</strong> koji je na organizirano gledanje finala došao u <strong>Schürrleovom</strong> dresu, od početka se otvoreno podsmjehujući našim nadanjima.</p> <p> Priznajemo, svi mi fanovi Gaučosa iz Bookse ne znamo puno o nogometu. Ponijela nas je atmosfera, pa smo tijekom prvenstva navijali za mnoge reprezentacije naivno misleći da bi svaka od njih mogla osvojiti onaj zlatni pobjednički trofej.</p> <p> Podržavali smo redom: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Alžir, Ganu, Kostariku, USA, Čile, Švicarsku, Kolumbiju, Francusku i Argentinu u finalu. Plus je <strong>Dunja</strong> žestoko navijala za Brazil u polufinalu. Za prve dvije repke ne treba objašnjenje, baš kao ni za Švicu – to su sve naši, Alžir smo voljeli zbog <strong>Vahe</strong>, Ganu zbog nadimka – Black Stars, za Kostaričane jer su kao autsajderi osvojili prvo mjesto u skupini s tri bivša svjetska prvaka, za USA zbog srčanosti, golmana <strong>Howarda</strong> i mnogih dragih nam književnika, za Čile zbog <strong>Bolaña</strong>, za Kolumbiju smo bili radi <strong>Marqueza</strong>, za Francuze opet iz književnih razloga i zbog <a href="http://www.booksa.hr/program/booksa/francuska-srijeda-mercredi-franais-druzenje-1391014969" target="_blank"><em>Francuske srijede</em></a>, te za Argentinu zbog <strong>Maradone</strong>, <strong>Batistute</strong> i <strong>Caniggiae</strong> koji, nažalost, sinoć nisu igrali u finalu. Jer su prestari.</p> <p> Saša kao veliki poznavatelj nogometa i stari mundijaldžija od početka je predmnijevao da bu Elf poput bagera prokrčil put do četvrtog naslova. Također, Sale nam je tijekom prvenstva pojašnjavao mnoga nogoloptačka pravila. Na pitanja zašto se suci najčešće ne drže tih pravila, davao je nemušte odgovore ili bi psovao na šibenskom narječju.</p> <p> U ranim jutarnjim satima tugu smo zaliječili načinivši listu od deset velikih književnih naslova koji su dobri u svako godišnje doba, pa tako i za ljeto. Pet njemačkih plus pet argentinskih:</p> <p> <em><strong>Rad na duši</strong></em>, <strong>Martin Walser</strong></p> <p> <em><strong>Berlin Alexanderplatz</strong></em>, <strong>Alfred Döblin</strong></p> <p> <strong><em>Buddenbrookovi</em>, Thomas Mann</strong></p> <p> <strong><em>Limeni bubanj</em>, Günter Grass</strong></p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/stepski-vuk" target="_blank"><em>Stepski vuk</em></a>, Herman Hesse</strong></p> <p> <strong><em>O junacima i grobovima</em>, Ernesto Sábato</strong></p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/kolumne/zacitavanje-skolice" target="_blank"><em>Školice</em></a>, Julio Cortázar</strong></p> <p> <strong><em>Poljubac žene pauka</em>, Manuel Puig</strong></p> <p> <strong><em>Opća povijest gadosti</em>, Jorge Luis Borges</strong></p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/duhovi-1391783785" target="_blank"><em>Duhovi</em></a>, César Aira</strong></p> <p> Napomena: europsko prvenstvo u vaterpolu koje počinje danas ne bumo pratili. Dosta nam je sporta za neko vrijeme.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/seedingchaos/178821847/" target="_blank">Moazzam Brohi</a></p> Mon, 14 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/ne-placi-argentino http://www.booksa.hr/vijesti/sve/ne-placi-argentino Natječaj za SFeraKonsku zbirku <p> Društvo za znanstvenu fantastiku SFera objavljuje natječaj za godišnju zbirku priča. Rok za prijavu: 20.10.2014.</p> <div> <strong>Društvo za znanstvenu fantastiku SFera </strong>raspisuje natječaj za neobjavljene domaće radove na temu spekulativne fikcije u svim podžanrovima (znanstvena fantastika, fantasy, nadnaravni horor, steampunk, alternativna povijest...).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pravila natječaja:</div> <div> &nbsp;</div> <div> - pripovijetke moraju biti dužine okvirno 2000 do 8000 riječi</div> <div> &nbsp;</div> <div> - moraju biti pisane fontom Times New Roman veličine 12, s proredom 1.5 i biti numeriranih stranica</div> <div> &nbsp;</div> <div> - radove treba slati na kao RTF dokument u privitku na e-mail adresu: natjecaj@sfera.hr</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rok za slanje je 20.10.2014.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izabrane najbolje priče objavit će se u zbirci koja izlazi za SFeraKon 2015. Autore odabranih pripovijetki izravno će kontaktirati urednici zbirke. Zato, molimo, ne zaboravite poslati i svoje kontakt-podatke (telefon, e-mail, adresu)!</div> <div> &nbsp;</div> <div> izvor: <a href="http://www.sfera.hr" target="_blank">SFera</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/jonny2love/4196430391" target="_blank">Jonny Hughes</a></div> Mon, 14 Jul 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/info-pult/natjecaj-za-sferakonsku-zbirku http://www.booksa.hr/vijesti/info-pult/natjecaj-za-sferakonsku-zbirku