BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Literati GO - ulovi ih sve! <p> Pisci su vrlo nepredvidljiva, volšebna i osiona bića i nije ih lako uhvatiti. Naročito u ljetnim mjesecima...</p> <div> U Booksi je oduvijek na snazi pravilo: kad mačke nema - miševi kolo vode. Ove godine nekaj baš nije štimalo oko rasporeda odlazaka na godišnje odmore – Nadstojnik <strong>Lućano </strong>odjezdio u Čitluk kod familije. Zaboravio je izvjesiti najnoviji raspored i u jednom trenutku nikoga više nije bilo na šanku, pa su gosti 48 sati sami odlazili za šank, spravljali si svoja makjata i kapućina, izdavali si račune, ostavljali novčiće plus napojnice u napojničarsku kutiju i na kraju radnog vremena – uredno sami radili obračun, zaključavali kombinat i ostavljali ključ ispod otirača.<br /> &nbsp;</div> <div> Srećom, trećeg dana došli su naši softveraši te nazvali <strong>Dunju </strong>i <strong>Anu </strong>iz officea da se hitno vrate s godišnjeg na kojega uopće nemaju pravo ove godine.</div> <div> <br /> Bijesne zbog toga dvije pustolovke pojavile su se reš-pečene u kombinatu i drsko priupitale softveraše kaj oni uopće rade u Booksi.<br /> <br /> "Razvijamo avanturističku igru koja će kombinatu donijeti stotine i stotine kuna. Zove se Literati GO i upravo završavamo beta verziju."<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja i Ana htjele su doznati više o ovom projektu.</div> <div> <br /> Softveraš <strong>Rale</strong>: "Pa ništa – instalirate igru na vaš mobač i krećete u lov na hrvatske pisce. Kad spazite kojeg, brzo ga fotkate i tako skupljate bodove. Osim hrvatskih, možete loviti i sve druge pisce, ali samo ako su u tom trenutku na teritoriju RH."<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Jesen ti gajde, nije li to skoro isto kao i ona stupidarija s <strong>Pokemonima</strong>?"</div> <div> <br /> Softveraš Rale: "Actually ne, ovdje hvatate žive ljude koje možete skužiti golim okom i druga stvar – broj pisaca u Hrvatskoj raste nevjerojatnom brzinom. U prosjeku svaki dan pojavi se po 1,33 nova literata, a cilj igre je – uhvatiti ih sve!"<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja: "Nema tu logike, kako ću ih uhvatiti sve kad niču kao vrganji poslije kiše?"</div> <div> <br /> Softveraš <strong>Čutura</strong>: "Teoretski se može, iako broj literata stalno raste, u jednom trenutku moguće je uhvatiti ih sve. Na zaslonu vašeg mobača pojavit će se obavijest: UHVATIL SI IH SVE, NO PRIČEKAJ. Potom kreće odbrojavanje, ako se u roku od 6 sati ne pojavi novi pisac u bazi – to znači da si došla do kraja!"<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Ali čekaj, dragoviću, koliko ljudi uopće zna kako izgleda većina hrvatskih i drugih pisaca?"</div> <div> <br /> Softveraš Rale: "Baš mi je drago da si postavila ovo pitanje i hvala ti na njemu. Ljepota i jest u tome da se potencijalne igrače potakne na upoznavanje i prepoznavanje književnic(k)a. Kak ne kužite, prema našim izračunima, interes za literate uvećat će se za oko 1650% već u prvom tjednu!"<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Ma tko želi upoznati pisce, k jarcu, pa ni većina njih samih ne žele da ih se upozna."</div> <div> <br /> Dunja: "Ne slažem se, sve više ih želi, stavljaju svoje fotke na društvene mreže, nova generacija literata želi biti prepoznata – mnoge od njih slava privlači kao što grizlija privlači košnica krcata medom. Ima ih koji su se slikali za Gloriju! Takvi su trendovi, Anice."<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Hm… i kaj kad ih možebitno uloviš sve?"<br /> &nbsp;</div> <div> Softveraš Čutura: "Pa… nikaj, drago ti bude što si to zbavil, onak… neko vrijeme osjećaš se fajn."<br /> &nbsp;</div> <div> Softveraš <strong>Zrinko</strong>: "Wait a minute… a zakaj vas dvije ne bi odigrale jednu partiju Literati GO u Deathmatch modu?"<br /> &nbsp;</div> <div> Djevojke su objeručke prihvatile izazov, daunlodale aplikaciju i krenule u lov na glave skribenata. Zbog vrlo ograničenog prostora ovdje ćemo opisati tek finiš ovog epskog deathmatcha.</div> <div> &nbsp;</div> <div> LITERATI GO: DUNJA – ANA IZ OFFICEA, <em>epski Deathmatch</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Pisci su vrlo nepredvidljiva, volšebna i osiona bića i nije ih lako uhvatiti. Naročito u ljetnim mjesecima – osjetljivi su na sunce, pa klamzaju po gradu držeći se hladovine, mračnih i vlažnih mjesta.<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je imala supersreće, faktički u prvim minutama deathmatcha naletjela je na <strong>Damira Karakaša </strong>i <strong>Zorana Žmirića</strong>. Gostili su se kolačima u obližnjoj slastičarnici – uletjela je unutra, poklikala ih i povela 2:0! Ana je na zaslonu vidjela rezultat i ljutito potrčala na Jelačića plac. U Nami je skužila <strong>Ružicu Gašperov</strong>, a odmah potom, na terasi Kod Krole, <strong>Koranu Serdarević</strong>, <strong>Ivanu Rogar </strong>i <strong>Zrinku Pavlić</strong>. Klik, klik, klik, klik i semafor je sad pokazivao 4:2 za nju!<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja nije sjedila prekriženih ruku. U Branimir centru naletjela je prvo na <strong>Noru Verde </strong>i <strong>Zorana Malkoča</strong>, a u VBZ-u je na vrijeme spazila <strong>Ivanu Šojat</strong>. Rafalno ih je sve poklikala i povela 5:4! Tek što je izašla iz centra, u trafici na Branimirovoj skužila je <strong>Faruka Šehića </strong>koji je baš kupovao sličice EURO 2016. Klik – 6:4.<br /> &nbsp;</div> <div> Sreća je u nesreći kaj je većina literata siromašna, pa ih je, ako ste vješt igrač, tijekom srpnja i kolovoza lako uočiti na opustjelim zagrebačkim ulicama.<br /> &nbsp;</div> <div> Enivej, Ana nije mogla hebeno vjerovat kaj se događa. Pa tu zvihru Dunju sreća ide naveliko! Zaletjela se na Cvjetni, obišla sve živo, ali uspjela je uhvatiti tek dvoje pisaca: <strong>Sibilu Petlevski </strong>i <strong>Roberta Perišića </strong>koji su stajali u hladovini i čekali da zađe sunce. Tek što je poravnala rezultat na 6:6 greškom je ulovila i <strong>Jagnu Pogačnik</strong>, te izgubila bod. Naime, ako neoprezno uloviš književnog kritičara – gubiš bod. Usput je srela bračni par <strong>Serdarević </strong>iz Frakture, pozdravila ih ljutito i produžila dalje. Pa baš danas da ne budu u društvu kakvih pisaca, baš danas?<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je vodila 6:5 i hitala dalje kao osica. Pročešljala je birtije oko Ciboninog tornja – ništa. Tek u blizini trešnjevačkog placa, na terasi jedne malešne birtije skužila je <strong>Romana Simića</strong>, pio je čaj – 7:5!<br /> &nbsp;</div> <div> Za to vrijeme Ana je na Britancu. Predosjeća da bi joj se baš tu moglo posrećiti. I fakat – <strong>Selvedin Avdić </strong>kupovao je kod jednog čiče stare ploče skupine The Who. Malo dalje, u dvorištu pizzerije Mamma mia, poklikala je <strong>Kristiana Novaka </strong>i <strong>Edu Popovića</strong>. Još jednom okrenula je rezultat i povela 8:7! Ali gdje naći još dva literata, pitanje je sad?<br /> &nbsp;</div> <div> U znoju lica svog Dunja je doklamzala na Trg, pa na terasi Kod Krole poklikala Koranu Serdarević, Ivanu Rogar i Zrinku Pavlić. Na zaslonu se pojavila poruka – OVE ŽENE VEĆ SU UHVAĆENE! Dunja je opsovala i krenula na Gornji grad.</div> <div> <br /> Korana je načinila rolajz: "Koji kuki se događa? Čovjek više nemre ni pivo popit na miru."</div> <div> Zrinka je odmahnula rukom: "Ma turisti, ne obraćaj pažnju…"</div> <div> <br /> Dunja je na cijelom Gornjem gradu uspjela uloviti samo <strong>Marka Dejanovića</strong>, sjedio je u hladovini ispred Sabora, klik – 8:8. Onda se sjetila – Jarun! Na obalama zagrebačkog mora okončat će ovo u svoju korist.&nbsp;</div> <div> <br /> Dva sata poslije Dunja s mobačem na gotovs klipše po Jarunu. Je li moguće da nema nikoga, ma ovo, k vrapcu, nisu istine! Mnogo svijeta frigalo se na suncu i brćkalo u vodi, ali pisca ni jednog među njima. Nešto je bljesnulo među vrbama. Netko je nosio luftmadrac – bila je to <strong>Milena Benini</strong>. Klik – 9:8 i korak do pobjede. Dunja je živnula, unajmila bajk i krenula na drugu stranu okrećući pedale kao bez duše.<br /> &nbsp;</div> <div> Iz suprotnog pravca, također na bajku, jezdila je Ana. U prolazu je kliknula <strong>Zorana Lazića </strong>koji je tu dolazio u ribolov – 9:9! Kod Ledo škrinje Dunja je još izdaleka uočila <strong>Gordana Nuhanovića</strong>. Kupovao si je sladoled. Nagazila je još jače i već isturila mobač. U tom nevjerojatnom trenutku Ana je izronila kao iz zemlje, bacila se s bajka i uletjela Dunji u kadar. Nuhanović se okrenuo da vidi kakva je to gužva i Ana je iz duboke trave kliknula za pobjedu u prvom epskom Literati GO deathmatchu!<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je sjela na obližnju klupicu i zacendrala. Onda je bacila mobač u jezero. Ana je došepesala do nje i stala je tješiti: "No, no… kaj sad, dok nekom ne smrkne, drugom ne svane. Ne žalosti se, nisi trebala bacat mobitel u vodu…"</div> <div> <br /> "Znaaam… ponijeli me osjećaji…", zacendrala je Dunja na najjače. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***<br /> <br /> F.B., 21. srpnja 2016., Zagreb</div> F. B. Thu, 21 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/literati-go-ulovi-ih-sve http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/literati-go-ulovi-ih-sve Potpore za rukopise <p> Ministarstvo kulture objavilo je 'Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2017. godini'. Rok: 2.9.2016.</p> <div> <strong>Ministarstvo kulture</strong> objavilo je <strong><em>Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2017. godini.</em></strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Ministarstvo kulture dodjeljivat će potpore autorima za književno-umjetnički rad, prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća, te književnopovijesni rad na pripremi sabranih, odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih autora. Potpora se neće dodjeljivati autorima za publicistička i stručna djela te za pripremu znanstvenih radova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dodjeljivat će se godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 84.000 kn, polugodišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 42.000 kn te tromjesečne potpore u iznosu od 21.000 kn.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi detalji o prijavi mogu se pronaći na <a href="http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=15793" target="_blank">stranici Ministarstva</a>.<br /> <br /> Ponude na ovaj javni poziv mogu se podnositi do 2. rujna 2016. godine.</div> Booksa Booksa Mon, 18 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/potpore-za-rukopise http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/potpore-za-rukopise Stimulacija za djela iz 2015. godine <p> Ministarstvo kulture objavilo je 'Javni poziv za stimulaciju autora (...) na području književnog stvaralaštva u 2015. godini.' Rok: 20.7.2016.</p> <div> <strong>Ministarstvo kulture</strong> objavilo je <strong><em>Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2015. godini</em></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na ovaj Poziv mogu se prijaviti autori, izdavači te druge fizičke i pravne osobe s prijedlogom djela, čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja &nbsp;do 31. prosinca 2015. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dodijelit će se ukupno 20 stimulacija u sljedećim kategorijama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> - knjiga proze (roman, knjiga priča, esej)&nbsp;</div> <div> - zbirka poezije&nbsp;</div> <div> - knjiga za djecu i mlade&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 15.000,00 kn neto koji se dodjeljuje autoru odabranog djela. Jednom autoru može se putem ovog Javnog poziva dodijeliti samo jedna stimulacija godišnje.<br /> <br /> Detalji o prijavi mogu se pronaći na <a href="http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=15791" target="_blank">stranici Ministarstva</a>.<br /> <br /> Rok za podnošenje prijava je od dana objave Javnoga poziva do 20. srpnja 2016. godine.</div> Booksa Booksa Mon, 18 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/stimulacija-za-djela-iz-2015-godine http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/stimulacija-za-djela-iz-2015-godine Prekomjernost pustinje <p> Zbirka poezije 'Pustinja' Milka Valenta uvodi nas u apsurdnu i napaćenu suvremenu stvarnost, no teško nalazimo vrata za izlaz.</p> <div> U jednoj od najnadahnutijih književnopovijesnih knjiga, koja nosi naslov <strong><em>Manirizam u književnosti </em></strong>(1959), <strong>G.R. Hocke </strong>književnu povijest promatra kao smjenu dvaju osnovnih duhovnopovijesnih, odnosno stilskopovijesnih fenomena: manirističkoga i klasičnoga.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Maniristička konstanta europskoga duha, koju Hocke opisuje kao onu koja uvijek izranja kada se kultura nađe u krizi, u književne tekstove donosi prekomjernost, mnogoznačnost, subjektivnost, izvještačeno započinjanje nebitnim te prijetvorno prikazivanje, kao suprotnost konzervativnomu, klasičnom stilu. Uz opasna, prijelazna vremena, navodi Hocke dalje, dolazi i snažna potreba za metaforičnošću, potreba da se nadvlada banalno, jednostavno i uobičajeno. Zbog toga stilski modus manirizma, u svojoj proturječnosti, proizvodi preobilje metafora, s jedne strane, ili hladnu redukciju izraza, s druge strane, supostavljajući zagonetnost i pretjeranu razgovjetnost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naime, takvomu povezivanju duhovnoga krajolika i kraljice figura riječi vratilo me čitanje jedanaeste zbirke pjesama <strong>Milka Valenta</strong>, 'zločestoga dečka hrvatske književnosti'. Na poleđini <a href="http://www.booksa.hr/knjige/poezija/pustinja" target="_blank"><strong><em>Pustinje</em></strong></a> (2015) čitamo kako Valent "nastoji revitalizirati u svakom mogućem smislu poticajan prostor već pomalo zanemarenog područja metafore u suvremenom hrvatskom pjesništvu", a već u drugoj pjesmi zbirke nailazimo na stihove <em>Stvarnost je slomljena. Nedostatak metafore slomio je stvarnost.&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako se ne bih složila s takvim opisom Valentove zbirke, s obzirom na to da u heteronomiji suvremenoga pjesništva postoje pjesnički glasovi koji ustrajno njeguju metaforičnost, a i zato što u Valentovoj starijoj zbirci <strong><em>Jazz, afrička vuna</em></strong> manirizacija lirskoga govora daleko više dolazi do izražaja, smatram da je veoma značajno to što se metafora spominje u ovome kontekstu. Kao prvo, <em>Pustinja </em>je prije svega intelektualna i pripovjedna poezija, u kojoj erupcija iskaza oblikuje pjesnički svijet, a drugo, taj pjesnički svijet trebao bi predstavljati našu suvremenu stvarnost, epohu izgubljenu u apsurdu i banalnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakle, Valentova knjiga nastoji biti dijagnoza suvremenoga zapadnog društva i, bilo da nam se detekcija različitih, pomalo patoloških trendova, koji pojačavaju otuđenje, nazadovanje i autističnost suvremenoga čovjeka, donosi deskriptivno, kroz dijalog, izravno ili kroz metaforu, ta je dijagnoza bolno točna. Riječ je o poeziji u prozi (uz nekoliko pjesama u stihovima, koje grafički izgled, ponavljanje ili, primjerice, anafora udaljuju od proze), u kojoj pratimo protagonista, koji nam se eksplicitno predstavlja kao Milko, kako putuje europskim gradovima, sakupljajući građu koju će pretvoriti u svoju 'urbanu pustinju'.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pet ciklusa knjige, <em>Asfaltirani strah</em>, <em>Urbano meso</em>, <em>Fluidni gradovi</em>, <em>Močvara </em>te <em>Spektakl i oskudica </em>najavljuju šetnju europskim gradovima (Zagreb, Amsterdam, London, Edinburgh, Venecija, Split, Dubrovnik i drugi), a podnaslovi u kojima se skrivaju scene, boje i kadrovi proglašavaju prevladavanje vizualnoga doživljaja. Protagonist motri, bilježi i komentira -. kulturu, i to kulturu kao sveobuhvatnu cjelinu koja uključuje znanje, običaje, vjerovanje, moral i prakse određene skupine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz cioranovski pesimizam i cinizam, ali i njemu svojstven šarm, Valent se obrušava na problematičnu banalnost i individualnost te naglašeni egocentrizam našega doba, odnosno na razapetost suvremenoga čovjeka između praznine univerzalnosti i slijepoga partikularizma: <em>cjelina je nedostižna u mirisu antologije oblaka</em>, nalazimo se <em>u epohi licemjerja / i brzih kameleonskih boja hipokrita</em>, Europa je <em>indiskretna bolest raspadanja</em>, a Hrvatska <em>omogućuje / užitak u geografiji, nemirnu mladost, nezaposlenost,/ samoljublje, samohvalu, samoću, samoubojstvo / i depresivno domoljublje.&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Uopće ne čudi stoga što ovu knjigu kritičari navode kao nastavak autorova pozamašnoga romana <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/roman-izvan-epohe" target="_blank"><strong><em>Umjetne suze</em></strong></a> (2013), koji pretendira biti romanom epohe, kao što su to <strong>Joyceov <em>Uliks </em></strong>ili <strong>Musilov <em>Čovjek bez svojstava</em></strong>. Naime, <em>Umjetne suze </em>također donose dijagnozu suvremenoga trenutka, u kojemu prevladava banalnost, a izostaju istinske ljudske vrijednosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ogromnomu broju stranica spomenutoga romana odgovara gustoća u nabrajanju situacija, stanja i različitih imperativa našega društva u ovoj zbirci, te lirski subjekt izjavljuje kako će nabrajanje svijeta nastaviti do smrti. Možda je najbolji primjer za preobilje ispisanih društvenih simptoma pjesma 'epoha, prosječnost, crni čaj (aktivistička poema)', koja prekriva čak osam stranica, navodeći redom moderne fenomene. Može to dočarati bilo koji ulomak iz spomenute pjesme u prozi:&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>na odjelu za bolest nema struje. mrak ipak svijetli. osupnut gledam proširene zjenice kulta mladosti. u crnim rupicama vidim grčeve sitnog i krupnog psihičkog smeća. raznolikost otpada obogaćuje estetiku ružnoga. vidim. nabrajam. turistički paket-aranžman nudi sedmodnevni ayurveda-tretman u Indiji i petodnevno masiranje tijela šakama, dlanovima i stopalima na Havajima; astrologija, skidanje uroka. skrivanje godina u biografijama. vježbe interaktivne kontaktne odgovornosti i otvorenosti. urbano vrtlarstvo na vrhu zgrada i na balkonima gdje se uzgaja ljekovito začinsko bilje, ozdravljenje tijela isključivo duhovnim putem – 'medicinski dokazivo', tople histerične Kleopatrine kupke u Egiptu (…)</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Takvo gomilanje imperativa i trendova povezanih s kultom mladosti te medijskim simulakrumom neprestane sreće i savršenstva razotkriva nemogućnost zadovoljenja svih tih uzusa, nepostojanje selektivnosti te ispraznost u obilju. Postupak gomilanja proizvoda, uz reklamni ton, podsjeća na postupak koji nalazimo i u narativnoj poemi <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/imaginarij-malog-ja" target="_blank"><strong><em>Jamerika: trip</em></strong></a> <strong>Maše Kolanović</strong>, gdje nam se vrlo slično prokazuje način na koji funkcioniraju tržišni mehanizmi, nudeći nam uvijek iste proizvode pod krinkom izbora, a umanjujući pritom našu selektivnost i kritičnost.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Također, formule optimalnog zdravlja te optimalne vitalnosti i erotičnosti, kao i potreba da se sve mora imati, doživjeti i podijeliti na društvenim mrežama, pred nama izbijaju u obliku simptoma koji tek služe rješavanju simptoma traumatizirane psihe, a koja ne vidi kako problem leži u iskrivljenim vrijednostima neoliberalnoga kapitalizma te više ne zna odvojiti bitno od nebitnoga ili odgovoriti na vlastite duhovne potrebe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor izlaz iz 'pustinje u transu' vidi, s jedne strane, u kritičkome sagledavanju stvarnosti te gnjevu i otporu, a s druge strane, u bijegu u tjelesnu ljubav. Zbog potonjega se u <em>Pustinji </em>nalazi pregršt ženskih glasova, suputnica lirskoga subjekta, koje s njime raspravljaju o životu, pišu poeziju, te uživaju u putenosti. Taj je muško-ženski dijalog u samoj strukturi pjesama, on je često i povod za pjesme i njihova tema.<br /> <br /> Međutim, kritika se ovdje može uputiti upravo prema iznalasku otpora, odnosno nije jasno kakvo rješenje lirski subjekt zamišlja. Ono zasigurno ne može biti u boemskome životu, kakav prakticira kazivač, ali nije ni jasno na što se misli kada se kaže <em>okreni se gnjevno,/ čovječe</em>. Na više mjesta autor nam autoreferencijalno ističe kako je zadatak poezije zapravo čišćenje svijeta, samo što nije jasno gdje je izlaz iz toga 'kontejnera' banalnosti i raznovrsnih patologija. Otvaranjem Valentove <em>Pustinje </em>ulazimo u apsurdnu stvarnost, otkrivajući njezinu napaćenost, no teško nalazimo kakva vrata za izlaz.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Moram još spomenuti kako Valent svoju prvu pjesmu naslovljava 'nikad nismo bili moderni', a preduhitrio je moj kritički komentar citirajući kasnije u zbirci vlastiti stih iz starije zbirke <em>Jazz, afrička vuna</em> – &nbsp;"mi smo sasvim moderne životinje". Ta njegova gesta odaje šarm, autoironiju i humor, a napose dovitljivost koja je specifična upravo za maniristički duh, o kojem sam govorila na početku teksta. Ako tomu pridodamo intertekstualnost i metatekstualnost, mogli bismo ovo djelo nazvati svojevrsnim manirizmom postmodernizma, tekstom koji je vjerodostojan odraz suvremenoga konteksta.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Moglo bi se čak i reći kako simptomi sumanutosti našega društva odgovaraju simptomima Valentove skribomanije, no prekomjernost se informacija u <em>Pustinji </em>opravdava upravo pozivom na promišljanje naše pozicije u njoj. Također, budući da se ta gustoća objedinjuje u metafori, u kojoj se naposljetku i potražuje izlaz, uz nju se počinje otvarati nove (paradoksalne) mogućnosti: <em>Lokrum. Otok-droga-oaza. Lijepo je hodati izvan klinike &nbsp;/ zatvorenog obiteljskog tipa. Ako se i zabijem u nebo, / neće boljeti.</em></div> Kristina Špiranec Mon, 18 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/prekomjernost-pustinje http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/prekomjernost-pustinje Prvi Bookstan <p> Sarajevski izdavač Buybook će od 25. do 28. srpnja u Sarajevu održati prvo izdanje međunarodnog književnog festivala Bookstan.</p> <div> U povodu svog 20. rođendana, sarajevska izdavačka kuća <strong>Buybook </strong>pokreće prvi međunarodni festival <strong><em>Bookstan </em></strong>koji će se održati od 25. do 28. srpnja u Sarajevu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizatori najavljuju da <em>Bookstan </em>neće samo približiti recentnu međunarodnu književnu produkciju, nego će i njegovati angažirani pristup bosanskohercegovačkom autorstvu te predstaviti niz novih naslova bh. autora i autorica.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svako buduće izdanje pratit će kuratorski angažman etabliranih pisaca, a ove godine to je <strong>Aleksandar Hemon </strong>koji je osmislio i moto festivala: <strong><em>No East, No West</em></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od stranih autora, gostuju bejrutski pisac <strong>Rawi Hage</strong>, Pakistanka <strong>Kamila Shamsie</strong>, egipatska spisateljica i aktivistica <strong>Mona Eltahawy</strong>, jordanski romanopisac <strong>Rabih Alameddine</strong>, američki kritičar i urednik <strong>John Freeman </strong>te kanadsko-bosanska orijentalistica i anglistica <strong>Amila Buturović</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od autora iz regije gostuju Buybookovi autori <strong>Asmir Kujović</strong>, <strong>Naida Mujkić</strong>, <strong>Marko Tomaš</strong>, <strong>Nihad Hasanović</strong> i razni drugi. Gost-izdavač <strong>Dobra knjiga </strong>predstavit će <strong>Adisu Bašić</strong>, <strong>Lejlu Kalamujić</strong>, <strong>Milu Stojića </strong>i <strong>Hadžema Hajdarevića</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Crnogorsku književnu reprezentaciju čine <strong>Andrej Nikolaidis</strong>, <strong>Ognjen Spahić</strong>, <strong>Milorad Popović </strong>i <strong>Edhem Mandić</strong>. <em>Bookstan </em>će ugostiti i izdavačke kuće <strong>Booku&nbsp;</strong>iz Beograda i <strong>Frakturu </strong>iz Zagreba.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U regionalnom programu sudjeluje i Booksina <strong>Miljenka Buljević </strong>te <strong>Susan Curtis Kojakovic</strong>, osnivačica i direktorica izdavačke kuće <strong>Istros Books</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svake godine <em>Bookstan </em>će imati zemlju u fokusu, a ove je godine to Turska s autoricom <strong>Ece Temelkuran </strong>i autorom <strong>Mariom Levijem</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz program, na festivalu će se održati i radionice na kojima će polaznici slušati predavanja sveučilišnog profesora <strong>Edina Pobrića</strong>, kritičara <strong>Nenada Rizvanovića </strong>i <strong>Teofila Pančića</strong>, urednika i autora Johna Freemena, spisateljice i aktivistice Mone Eltahawy te festivalskog kuratora i pisca, Aleksandra Hemona.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Bookstan </em>se održava u Sarajevu na prostoru Radićeve ulice, knjižare Buybook i Akademije likovnih umjetnosti.</div> Booksa Booksa Fri, 15 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/prvi-bookstan http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/prvi-bookstan Péter Esterházy (1950 - 2016) <p> Jedan od najznačajnijih mađarskih pisaca 20. stoljeća preminuo je od raka gušterače.</p> <div> <strong>Péter Esterházy</strong>, jedan od najznačajnijih mađarskih pisaca 20. stoljeća, preminuo je od raka gušterače u 67. godini života.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Esterházy je rođen 1950. Diplomirao je matematiku i radio kao ministar industrije dok se nije odlučio posvetiti književnosti. Njegov najpoznatiji roman <strong><em>Harmonia Caelestis</em></strong> (2000.) prati povijest jedne obitelji tijekom 500 godina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojim djelima bio je sklon eksperimentiranju i neočekivanim stilskim promjenama. Osim književnosti, bio je veliki ljubitelj sporta, posebno nogometa.<br /> <br /> Posljednjih godina javno je istupao i kao žestok kritičar Orbanove ekstremno desne politike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na hrvatski je prevedeno deset njegovih djela, uključujući romane&nbsp;<em>Harmonia caelestis</em> (Fraktura, 2004.), <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/njemacka-u-sesnaestercu" target="_blank"><strong><em>Njemačka u šesnaestercu</em></strong></a>,<strong><em> <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/hrabalova-knjiga" target="_blank">Hrabalova knjiga</a>&nbsp;</em></strong>i 2015. godine objavljena&nbsp;<strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/jednostavna-prica-zarez-sto-stranica-inacica-s-isukanim-macevima" target="_blank">Jednostavna priča zarez sto stranica</a>.</em></strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Svoju posljednju knjigu <strong><em>Dnevnik gušterače </em></strong>objavio je ove godine i predstavio još prošlog mjeseca u Budimpešti.<br /> <br /> info: <a href="http://www.dailysabah.com/arts-culture/2016/07/14/renowned-hungarian-author-peter-esterhazy-dies-at-66" target="_blank">Daily Sabah</a></div> Booksa Booksa Fri, 15 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/pter-esterhzy-1950-2016 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/pter-esterhzy-1950-2016 Kako trauma mijenja ljude <p> U MaMinoj i Booksinoj biblioteci 'Prijatelji' objavljena je knjiga 'Ontologija nezgode' francuske filozofkinje Catherine Malabou.</p> <div> Objavljen je treći svezak u <strong>MaMinoj </strong>i <strong>Booksinoj </strong><a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/stizu-prijatelji" target="_blank">biblioteci <strong><em>Prijatelji</em></strong></a>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Podsjetimo, riječ je o biblioteci u kojoj Booksa i MaMa objavljuju kraće književne i esejističke tekstove pisaca s kojima su u prijateljskim odnosima. Cilj biblioteke je objaviti knjige koje i čitateljima mogu biti kao prijatelji: bliski i razumljivi, ponekad neugodni, ali uvijek raspoloženi za dobar razgovor.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/karaoke-kultura" target="_blank"><strong><em>Karaoke kulture</em></strong></a> <strong>Dubravke Ugrešić </strong>i <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/metafizika-stvarne-srece" target="_blank"><strong><em>Metafizike stvarne sreće</em></strong></a> <strong>Alaina Badioua</strong>, iz tiska upravo izlazi knjiga <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/ontologija-nezgode" target="_blank"><strong><em>Ontologija nezgode</em></strong></a> važne francuske filozofkinje <strong>Catherine Malabou</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Malabou u knjizi istražuje ljude koji uslijed teških trauma, a katkad ni zbog čega, dožive radikalnu promjenu identiteta. Suprotno uvriježenim mišljenjima, Malabou inzistira da je 'normalni' identitet od samog početka lako promjenjiv entitet, koji uvijek može iznevjeriti sama sebe. Autorica uz pomoć filozofije (<strong>Spinoza</strong>, <strong>Deleuze </strong>i <strong>Damasi)</strong>, kao i književnosti (<strong>Proust</strong>, <strong>Duras </strong>i <strong>Thomas Mann</strong>), ukazuje da je razaralačka promjena identiteta biološki i ontološki upisana u svakog čovjeka kao mogućnost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ljudi koje zadesi nezgoda iznenada postaju stranci samima sebi. Oni nisu samo slomljeni, shrvani patnjom ili nedaćama, već postaju novi, drugi, nanovo rođeni ljudi. Imajući to na umu, Malabou <em>Ontologijom nezgode </em>odgovara na imperativ formuliranja opće teorije traume koja bi na svjetlo iznijela ono što je sustavno ostalo nemišljeno u okviru psihoanalize: razmatranje jednolikosti reakcija poput hladnoće, gubitka interesa i izostanka reakcija u novoj Internacionali koju čine nezaposleni, beskućnici, subjekti koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, teško depresivne osobe, žrtve prirodnih i društvenih katastrofa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorica je napisala poseban predgovor hrvatskom izdanju knjige. Tekst je s francuskog preveo <strong>Marko Gregorić</strong>, dok je svezak oblikovao kolektiv <strong>Škart</strong>.<br /> <br /> <img alt="" src="http://i1289.photobucket.com/albums/b513/SuddenSid/malabou ontologija nezgode_zps1asslnb8.png~original" style="width: 500px; height: 764px;" /></div> Booksa Booksa Thu, 14 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/kako-trauma-mijenja-ljude http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/kako-trauma-mijenja-ljude Knjigopsija III <p> U novoj epizodi kritičari razgovaraju o stripovima 'Nemirno more' Helene Klakočar i 'Zemlja otaca' Nine Bunjevac.</p> <p> Izašla je treća epizoda internetske emisije o književnosti <strong><em>Knjigopsija</em></strong>.<br /> <br /> Podsjetimo, emisija&nbsp;<em>Knjigopsija </em>prenosi razgovor troje riječkih kritičara&nbsp;o recentnim domaćim naslovima. O knjigama razgovaraju kulturologinja i spisateljica <strong>Tamara Crnko</strong>, kroatist <strong>Saša Stanić </strong>te kritičar i pisac <strong>Zoran Krušvar</strong>. Razgovor se održava u knjižari Ribook u Rijeci, a montirana snimka objavljuje se na Youtubeu i u <a href="http://gkr.hr/Magazin" target="_blank">Magazinu Gradske knjižnice Rijeka</a>. Organizatori projekta su Hrvatsko društvo pisaca, Ribook i Gradska knjižnica Rijeka.<br /> <br /> Nakon prve dvije epizode u kojima je kritičarski trio razgovarao o <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/pocela-je-knjigopsija" target="_blank"><em>Ljubavnom romanu </em><strong>Ivane Sajko </strong>i <em>Policijskom satu </em><strong>Luke Bekavca</strong></a>. odnosno <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/knjigopsija-2" target="_blank"><em>Marsu </em><strong>Asje Bakić </strong>i <em>Karte, molim!</em> <strong>Marka Dejanovića</strong></a>, treća epizoda posvećena je ženskom stripu.<br /> <br /> Na tapeti su se našli <strong><em>Zemlja otaca </em>Nine Bunjevac</strong> i <strong><em>Nemirno more</em></strong> <strong>Helene Klakočar</strong>. Emisiju možete pogledati niže:<br /> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="450" src="https://www.youtube.com/embed/9Eul418QYJM" width="600"></iframe><br /> <br /> info i foto: <a href="http://gkr.hr/Magazin/Kauc-i-knjige/Knjigopsija-3-Nemirno-more-Helene-Klakocar-i-Zemlja-otaca-Nine-Bunjevac" target="_blank">Magazin GKR</a></p> Booksa Booksa Wed, 13 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/knjigopsija-iii http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/knjigopsija-iii Povratak u sadašnjost <p> Inicijativa Kulturnjaci 2016 iznijela je listu zahtjeva budućoj vladi kako bi se sanirala šteta počinjena tijekom Hasanbegovićevog mandata.</p> <div> Na današnjoj konferenciji za medije, inicijativa <a href="http://www.kulturnjaci2016.org/" target="_blank"><strong>Kulturnjaci 2016</strong></a> izložila je svoje zahtjeve političkim strankama i budućoj vladi Republike Hrvatske. Ispred inicijative su govorili&nbsp;<strong>Naima Balić</strong>,&nbsp;<strong>Urša Raukar</strong>, <strong>Sabina Sabolović</strong> i <strong>Goran Sergej Pristaš</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Urša Raukar govorila je o svim štetnim potezima koje je aktualni tehnički ministar kulture <strong>Zlatko Hasanbegović </strong>počinio tijekom svog kratkog mandata, a koje je teško nabrojati u jednom novinskom tekstu: gašenje Povjerenstva za neprofitne medije, stopiranje natječaja <em>Mediji zajednice </em>za koji je EU već predvidjela financije, sabotiranje Agencije za elektroničke medije i Zaklade Kultura Nova, prestanak financiranja kulturnih i manjinskih časopisa...&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi ti potezi, koje je Raukar nazvala "<em>blitzkrieg </em>udarom", bili su pokušaj stavljanja autonomnih kulturnih i medijskih institucija pod svoju potpunu kontrolu. Srećom, vlada se raspala prije realizacije nauma, ali medijskom i kulturnom polju ipak je učinjena značajna šteta u vidu pogoršavanja radnih uvjeta, slobode rada i smanjenja kulturne pluralnosti. Kako bi se šteta sanirala, inicijativa je odlučila prije izbora artikulirati zahtjeve budućoj vladi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dok je Naima Balić govorila o važnosti kulture za vanjsku politiku, Sabina Sabolović iznijela je <a href="http://www.kulturnjaci2016.org/zahtjevi-inicijative-kulturnjaci-2016-politickim-strankama-%E2%80%A8i-buducoj-vladi-republike-hrvatske/" target="_blank">konkretnu listu zahtjeva</a>. Svi se zahtjevi svode na praćenje zakona i minimalno javno održavanje kulturnog polja. Konkretno, zahtjevi su: tretiranje kulture kao javnog dobra, transparentno donošenje nacionalne kulturne strategije, izdvajanje 1% državnog proračuna za kulturu, osiguranje neovisnosti medija i kulturnih institucija, podrška civilnom društvu, primjena Ustava i zakona u pitanju manjina, koordinacija različitih javnih institucija u provedbi kulturne strategije te pridavanje značaja javnim raspravama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Činjenica da se od buduće vlade traže 'primjena Ustava' i 'transparentno donošenje državne strategije' dovoljno govori koliko je Hasanbegovićeva politika spustila letvicu očekivanja. Na to se nadovezao Pristaš koji od buduće vlade traži konkretnu sanaciju štete koju je počinio Hasanbegović: odbacivanje njegovog prijedloga novog Zakona o kulturnim vijećima, vraćanje odluke o izdvajanju 14,5% lutrijskih prihoda za kulturu, vraćanje natječaja za neprofitne medije, osiguranje neovisnosti AEM-a i HRT-a, vraćanje financija 'nepodobnim' kulturnim i manjinskim časopisima, osiguranje autonomije HAVC-u i Zakladi Kultura Nova.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Navedenim zahtjevima Urša Raukar pridružila je poziv svim strankama da prije izbora navedu svog kandidata za ministra/icu kulture.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi govornici potvrdili su da će inicijativa Kulturnjaci 2016 nastaviti djelovati i tijekom mandata nove vlade.&nbsp;</div> Booksa Booksa Tue, 12 Jul 2016 02:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/povratak-u-sadasnjost http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/povratak-u-sadasnjost Kratka priča dugog daha <p> 'Kikinda Short' naizgled je malen, ali vrlo ambiciozan festival koji je u 11. izdanju predstavio aktualnu svjetsku produkciju.</p> <div> Kontra crnim ekonomskim prognozama i javnim rezovima, regionalni festival kratke priče <em><a href="http://kikindashort.org.rs/" target="_blank"><strong>Kikinda Short</strong></a> </em>uspješno se održao 11. godinu zaredom, i to u odličnom izdanju. Od 28.6. do 2.7. u Kikindi i okolici gostovalo je oko 30 pisaca iz Australije, Kube, Kanade, Maroka, Malte, Izraela i petnaestak drugih država - dakako, i onih iz regije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Koncept festivala uglavnom se oslanjao na isprobanu i uspješnu formu književnih večeri. Tako su svake večeri autori na pozornici čitali svoj tekst na izvornom jeziku dok su posjetitelji čitali prijevod na velikom ekranu. Uz književne večeri, održala su se i dva okrugla stola na temu političke književnosti i kratke priče u doba Interneta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Kikindu Short</em> posebnom čine njegove lokacije. Glavno mjesto radnje je naravno Kikinda, grad u Vojvodini s oko 40.000 stanovnika koji će iznenaditi pridošlicu zelenilom u centru grada i velikim biciklističkim prometom. Neki festivali u manjim gradovima znaju se doimati kao strano tijelo, ali to definitivno nije slučaj s&nbsp;<em>Kikindom Short </em>koja ima vrlo čvrste veze s lokalnom zajednicom,&nbsp;čemu je svjedočilo svake večeri potpuno ispunjeno dvorište Narodne biblioteke Jovan Popović. Premda su i kasnija događanja u beogradskom Kulturnom centru Grad bila živa i posjećena, čini se da festival najviše znači upravo kikindskoj publici koja ovaj program ne vidi tek kao jednu od brojnih opcija u noćnom životu grada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim Kikinde, festival je putovao i po okolici. Zbog specifičnog položaja Kikinde, bilo je moguće jednu večer festivala održati u tri države: u Rumunjskoj (Temišvar), Mađarskoj (Szegedin) i Srbiji (Zrenjanin). Posljednje dvije večeri festivala održale su se u Beogradu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sastav gostujućih pisaca bio je prilično šarolik. Dio gostiju bili su veoma iskusni i vrhunski pisci, dio su činili već afirmirani autori srednje generacije, a dio neafirmirani književnici: polaznici kursa za kreativno pisanje, domaći autori koji su tek objavili prve tekstove ili mladi, inozemni pisci koji dosad nisu bili prevedeni na BCHS jezik. Važno je što festival nije u prvi plan isticao zvijezde (pri čemu bi ostali autori bili 'predgrupa'), nego su svi na pozornici i van nje imali isti tretman. Pozitivna posljedica takvog pristupa bila je stvaranje opuštene i ravnopravne atmosfere u kojoj su se autori različitih generacija mogli međusobno upoznati, što je mnogo značilo manje iskusnim piscima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od gostujućih autora svakako vrijedi izdvojiti nagrađivanog australskog pisca i profesora književnosti <strong>Davida Brooksa </strong>(1953.) koji živi na Plavim planinama New South Walesa. Brooks piše veoma originalnu, refleksivnu i poetičnu kratku prozu, a svojom figurom drevnog maga i mekanim, dubokim glasom uspio je stvoriti odličnu atmosferu i pokazati kako kratka priča može biti dobra kao izvedba, a ne samo kao tekst.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od mlađih, ali afirmiranih autora istaknuo se duhoviti engleski pisac <strong>Rodge Glass </strong>(1978.) koji je prije festivala boravio na rezidenciji u Tršiću, rodnom mjestu <strong>Vuka Karadžića</strong>. Iz tog boravka rodila se kratka priča <em>The Good Stuff</em> u kojoj protagonist Rodge sjedi s Vukom Karadžićem u seoskoj kafani i gleda meč <strong>Novaka Đokovića</strong>. Glass je bolno precizno, duhovito, ali bez cinizma, 'skinuo' lokalne običaje, od kafanskih razgovora preko nacionalističkog idealiziranja famoznog Vuka sve do lokalnih političkih igrica.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od najmlađih autora ističe se talentirana mađarska književnica i slavistica <strong>Ilka Papp-Zakor</strong> (1989.) čije kratke priče iz dječje perspektive imaju pravi omjer djetinje naivnosti i egzistencijalne morbidnosti, nalik ranim radovima <strong>Tima Burtona</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iz regije su gostovali srpski pisac&nbsp;<strong>Filip David</strong>, zadarski autor&nbsp;<strong>Želimir Periš</strong>, bosansko-norveški pisac&nbsp;<strong>Bekim Sejranović</strong>, crnogorski književnik&nbsp;<strong>Ognjen Spahić </strong>te albanski pisac i urednik <strong>Arian Leka</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vrijedi dodati da je većina gostujućih autora već prevedena na srpski i objavljena u izdanjima&nbsp;<strong><a href="http://krr.rs/" target="_blank">Književne radionice Rašić</a>&nbsp;</strong>i <a href="http://www.partizanskaknjiga.com/" target="_blank"><strong>Partizanske knjige</strong></a>. Stoga je festival poslužio kao poticaj na čitanje dostupnih prijevoda, a ne tek kao pusti podsjetnik što sve <em>ne </em>možemo pronaći u knjižnicama i knjižarama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Kikinda Short </em>naizgled je malen, ali zapravo vrlo ambiciozan festival, što se čini kao jedina mana. Uz manje gostiju i više popratnih programa, mogli bismo dobiti jednako velik i zanimljiv festival koji se jače fokusira na pojedine autore nego što odlazi u širinu. Ali to je zaista već cjepidlačenje. <em>Kikinda Short&nbsp;</em>dobro je vođen festival koji prati aktualnu produkciju, potiče publiku na čitanje i stvara mreže među autorima različitih nacionalnosti, generacija i stilova.<br /> <br /> U kombinaciji s hrvatskim <a href="http://www.europeanshortstory.org" target="_blank"><strong><em>Festivalom europske kratke priče</em></strong></a>, doista možemo reći da regionalna publika ima priliku svake godine upoznati vrhunska djela i autore suvremene svjetske kratke proze.</div> Luka Ostojić Tue, 12 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/reportaze/kratka-prica-dugog-daha http://www.booksa.hr/kolumne/reportaze/kratka-prica-dugog-daha Rasknjižje 11.7. - 17.7. 2016. <p> Bijeg iz vrele stvarnosti najbolji je uz naše preporuke knjiga!</p> <p> <strong>Noviteti:&nbsp;</strong></p> <p> Proza:&nbsp;</p> <p> 1. <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/dobri-dani-nasilja" target="_blank">Dobri dani nasilja</a>, Ružica Aščić (Hena com)<br /> Prva, dugo iščekivana zbirka priča<strong> </strong>Ružice Aščić&nbsp;donosi 23 kratke priče za dugo sjećanje. Teško je ove priče usporediti s bilo čime u domaćoj književnosti, kao neku dalju rođaku iz inozemstva mogli bismo istaknuti Flannery O'Connor i njezino poniranje u dno ljudske duše.</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/ticala" target="_blank">Ticala</a>,&nbsp;Jelena Zlatar (Hena com)<br /> Jelena Zlatar&nbsp;jedna je od najperspektivnijih hrvatskih književnica mlađe generacije. U svojoj trećoj beletrističkoj knjizi, zbirci kratkih priča&nbsp;<em>Ticala</em>, fokusirana je na međuljudske odnose, na rubne situacije u kojima subjekti proživljavaju rastanak, prekid prisnosti, gubitak povjerenja, osvještavaju nezadovoljstvo i emocionalnu bol, ili su u različitim stadijima mentalnih ili fizičkih neravnoteža.&nbsp;</p> <div> 3. <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/meke-granice" target="_blank">Meke granice</a>, Stanislava Nikolić Aras (Algoritam)<br /> Prva prozna knjiga, pobjedama na natječajima za kratku priču već obilježene Staše Nikolić Aras,&nbsp;sastoji se od jedanaest priča. Priče su dosta različite, ali obojene jedinstvenim autorskim glasom koji se formirao u poeziji. Lirske slike, i općenito raskošna stilistika, u tim se pričama susreću s ilustrativnim šturim dijalozima, s grubošću. Reklo bi se da se radi o raskoši unutarnjeg i na fraze i imperative svedenog vanjskog.</div> <p> 4.&nbsp;<a href="http://booksa.hr/knjige/proza/the-sweet-taste-of-a-dalmatian-love-affair" target="_blank">The sweet taste of a dalmatian love affair</a>, Flora Turner - Vučetić (Algoritam)<br /> Knjiga <em>Ljubavne slastice </em>dobila je svoju englesku verziju. Riječ je o&nbsp;prekrasnoj knjizi o ljubavi koju nisu uništili niti kilometri daljine.</p> <p> Za djecu:</p> <p> 1.<a href="http://booksa.hr/knjige/za-djecu/zlatni-zub" target="_blank"> Zlatni zub</a>, Tadej Golub (Algoritam)<br /> Koje se dijete i koji tinejdžer nije poželio naći kao glavni lik usred pustolovine života u kojoj doživi sve što se ikad može poželjeti? Pišući roman o mladima i za mlade, poznati slovenski alpinist i pisac<strong> </strong>Tadej Golob uspio je ispisati sjajne stranice u stilu velikog Kerouaca.&nbsp;</p> <p> 2. <a href="http://booksa.hr/knjige/za-djecu/gregov-dnevnik-6-snjezna-groznica" target="_blank">Gregorov dnevnik 6: Snježna groznica</a>, Jeff Kiney (Algoritam)<br /> <em>Snježna groznica </em>oduševit će svakog čitatelja, bez obzira na uzrast. Iako namijenjena djeci i tinejdžerima, knjiga je, zahvaljujući zabavnom Gregu i načinu na koji iznosi svoje dogodovštine, pronašla put i do odraslih.</p> Booksa Booksa Mon, 11 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/rasknjizje-117-177-2016 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/rasknjizje-117-177-2016 Sto godina bunila <p> Knjiga 'Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj' Igora Štiksa pokazuje kako se načelo državljanstva mijenjalo na Balkanu.</p> <div> Upravo u trenutku kada smo svedoci istorijskog izlaska Britanije iz Evropske unije te novog povampirenja povampirenog ustaštva u Hrvatskoj, rehabilitacije četništva u Srbiji, kada se kao nikad dosad rasija nacionalizam u Makedoniji, te kada je sve otvorenije na ovim prostorima sekularnost zamenjena klerikalnošću, čini se u službu 'svim građevinama' pojavila se knjiga <strong>Igora Štiksa </strong>sa dugačkim naslovom i još dužom porukom: <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/drzavljanin-gradjanin-stranac-neprijatelj-jedna-povijest-jugoslavije-i-postjugoslavenskih-drzava" target="_blank"><strong><em>Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj : (Jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država).&nbsp;</em></strong></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Može se reći da trenutak nije mogao biti bolji s obzirom i na politički vakuum u vladi Republike Hrvatske, premda taj 'zgodni' trenutak možemo mirne savesti razvući na više od sedam decenija, jer je pitanje državljanstva i građanstva na ovim prostorima specifična rabota odvajkada.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Igor Štiks doktorirao je političke znanosti u Chicagu na sveučilištu Northwestern i u Parizu na Institutu političkih studija (Sciences Po), napisao dva nagrađivana romana <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/dvorac-u-romagni" target="_blank"><strong><em>Dvorac u Romagni</em></strong></a> i <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/elijahova-stolica-3234" target="_blank"><strong><em>Elijahova stolica</em></strong></a>, kao i jednu zbirku poezije <a href="http://www.fraktura.hr/knjige/product.aspx?p=280" target="_blank"><strong><em>Povijest poplave</em></strong></a>, a zajedno sa <strong>Srećkom Horvatom</strong> potpisao je knjigu o građanskom neposluhu <a href="http://booksa.hr/knjige/publicistika/pravo-na-pobunu" target="_blank"><strong><em>Pravo na pobunu</em></strong></a> i uredio zbornik <a href="http://booksa.hr/knjige/publicistika/dobro-dosli-u-pustinju-postsocijalizma" target="_blank"><strong><em>Dobro došli u pustinju postsocijalizma</em></strong></a>.<br /> <br /> Bio je koordinator <strong>Subversive Festivala</strong>, piše za britanski <em>The Guardian</em> i <em>Open Democracy</em>, dobitnik je odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti koje dodjeljuje francusko Ministarstvo kulture. Šta još dodati u životopis kulturnom radniku koji još nije zagazio u četvrtu deceniju svog života?&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njegovo poslednje ostvarenje <em>Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj</em>&nbsp;predstavlja istorijsko-politikološku studiju u kojoj je prilično marljivo i studiozno obradio sto godina istorije problema državljanstva na ovim prostorima, tačnije na prostoru Jugoslavije. Međutim to bi bio tek omanji i nepotpuni opis sadržaja ovog dela jer su njegova korisnost i slojevitost kudikamo veće od opisa u jednoj rečenici.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvorni naslov knjige (u originalu pisane na engleskom jeziku) glasi <em>Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States - One Hundred Years of Citizenship</em>, što ukazuje na delimično prilagođavanje komercijalnim potrebama prilikom prevoda, u aktuelizaciji knjige osobito na elektronskim medijima. Takođe, u izvorniku je mudro upotrebljena paralela sa <strong>Markesovih <em>Sto godina samoće</em></strong>. Naravno, prevod naslova na hrvatskome je nešto duži i komplikovaniji, ali naši jezici (iliti naš jezik) još uvek trpe rogobatne 'ozbiljne' naslove.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svom ostvarenju autor polazi od stanovišta da postoje 'načela' na kojima počiva svako državljanstvo, kao pravni okvir koji objedinjuje sve građane određene političke zajednice, ali i kao kulturno kohezivno tkivo koje unutar jednog kulturnog miljea približava različite verske, etničke i ostale zajednice. Moderno državljanstvo predstavlja pravnu poveznicu između države i pojedinca, stoga više ljudi koji poseduju državljanstvo tvore 'zajednicu građana' (str.27).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Podržavali ili osporavali te argumente, činjenica jeste da lutrija rođenja (ne biramo gde se rađamo) i pripadanja nekoj zajednici zapravo određuje odnos prema zajednici kao takvoj, ali nužno i odnos prema ostalim pripadnicima te zajednice. Pripadnost zajednici nosi sa sobom pitanje elementarne solidarnosti prema ostalim pripadnicima, ali zauzvrat otvara pitanje obaveza (npr. služenje vojnog roka). Naravno, obaveze i pravo unutar zajednice dodatno raslojavaju društvo, otvaraju nova pitanja i začkoljice. U to spada česta 'retorička' pripadnost zajednici pojedinaca koji sebe nazivaju rodoljubima, domoljubima, patriotima, nacionalistima (slobodno dodati na spisak još koji naziv) i njihovo padanje na osnovnom testu pripadnosti zajednici, na primer kroz neplaćanje poreza.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Štiks u četiri dela i deset poglavlja, počevši od početka zajedničkog života Južnih Slovena u kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji, preko ratnih vremena te FNRJ, SFRJ sve do raspada i samostalnih država, postavlja ključna pitanja unutar ove problematike. Osim konstantne promene shvatanja državljanstva, na pozornicu svojih razmišljanja autor je izneo i pitanja integracija i dezintegracija, ujedinjenja Južnih Slovena, ratnih vremena, centralizma, pojma razračvanog državljanstva u Jugoslaviji, borbe centrifugalnih i centripetalnih shvatanja u bivšoj nam državi, problem uređenja te države, konfederalnost iste, te pitanje samoupravljanja kao jugoslovenske specifičnosti&nbsp;u odnosu na druge zemlje sa sličnim uređenjem.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međutim, osnovni motiv koji se poput niti provlači kroz čitavo delo te prožima i našu svakodnevicu predstavlja činjenica konstantne promene tog odnosa pojedinca i zajednice. Mnogi su se od nas morali pomiriti sa činjenicom da su uveče išli na spavanje u jednoj, a budili se u drugoj državi, da su milom ili silom menjali mesto življenja, da su morali otići i izvan granica Jugoslavije, da su od ravnopravnih postajali građani drugog reda, te da su se morali suočavati i sa najstrašnijim košmarima rata i razaranja. Čovek u ovom delu Evrope naprosto nije morao ni mrdnuti iz svog stana, a da pritom njegov stan ne promeni par država, imena ulica, susede, čitav kontekst i konstelacije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ako uzmemo u obzir činjenicu da je od raspada bivše Jugoslavije na ovim prostorima stvoreno sedam novih država, da je prodefiliralo najmanje devet naziva novonastalih države, postaje jasno da je pitanje pripadnosti određenoj državi mnogo slojevitiji problem od onoga što bi se dalo pretpostaviti. Dakako, sam fenomen državljanstva složen je sam po sebi, stoga je Štiks krenuo u svom delu od razlikovanja državljanstva (oznaka formalnog 'članstva' u državi) i građanstva (kao oznake sudelovanja u državi kao političkoj zajednici), ono što je na engleskom jednostavno <em>citizenship</em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ono što bih želeo izdvojiti kao kuriozitet ove knjige su dve tačke koji su mi zapale za čitateljsko oko. Najpre postavljanje i odbrana teze (makar po meni) o državljanstvu kao uzroku podela i razaranja. U knjizi su studiozno obrađeni aspekti isključujućeg karaktera državljanstva gde se autor poziva na "laboratorij državljanstva" kao sredstvo za opis istorije. Sučeljavanjem argumenata i kontraargumenta te osporavanjem načela državljanstva pospešuje se večiti nemir u političkoj zajednici. Da stvar bude gora, takav sukob katkad vodi ka nasilju, kojem smo bili i sami svedoci.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Hronološki recimo, Kraljevina SHS bila je "utemeljena na argumentu da su Jugoslaveni trojedan narod, jedna nacija od tri plemena, ujedinjena, kao i Talijani i Nijemci, u jezičnoj i kulturnoj bliskosti." Takvu ideju su osporavali i nacionalisti i komunisti "tražeći od 1924. do 1934. ukidanje Jugoslavije kao versajske tvorevine i stvaranje nezavisne Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine." Nakon toga se unitarizmu suprotstavio federalizam kao načelo na kom treba počivati zajednička država čime bi se konačno rešilo nacionalno pitanje u Jugoslaviji.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posle rata, u kom su se sukobili i sa okupatorom i sa njegovim saradnicima (četnicima koji su želeli veliku Srbiju unutar ili bez Jugoslavije; sa ustašama i nacističkom tvorevinom NDH), komunisti su mislili da je vreme baviti se socijalizmom. Međutim taj 'višak istorije' ni tu nije stao pa su sporovi oko nacionalnih pitanja nastavljeni da bismo došli do niza eksperimenata sa ustavima, <em>de facto </em>do&nbsp;konfederalizacije države i kasnije do potpunog raspada.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Štiks nam ovim sugeriše da državljanstvo nije nužno integrativni agens društva na ovim prostorima, da je istorijski sled događaja pokazao izostanak njegovog delotvornog radnog principa kojim bi se društveni život olakšao u integraciji. Naprotiv, državljanstvo je u značajnim povesnim trenucima bilo nosilac činilaca koji su bili uzročnici dezintegracija, podela, isključivanja, asimilacija, negiranja, na koncu nasilja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao drugu potku koja navodi na dublje razmišljanje izdvojio bih Štiksov epilog knjige pod nazivom "Načelo državljanstva – zašto smo zajedno?" u kom stoji pitanje zašto politička zajednica mora uveriti svoje članice i članove – ili barem dobar deo njih – da oni odista pripadaju zajedno. To pitanje Štiks naziva <em>načelom državljanstva</em> (u originalu <em>citizenship argument</em>) političke zajednice.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom kontekstu autor destilira četiri glavna načela o granicama i oblicima političke zajednice prisutna u Jugoslaviji i postjugoslovenskim državama između 1914. i 2014.: <em>građansko načelo </em>(jednakost svih građana), <em>etničko načelo </em>(distinkcija između etničke većine i manjina), <em>multietničko načelo </em>(dominantna etnička skupina kao primarna), te <em>supranacionalno načelo</em>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zadržao bih se upravo na potonjem supranacionalnom načelu koga na delu možemo videti u socijalističkoj Jugoslaviji te do neke mere u procesu integracije u Evropsku uniju. "Ono znači da su političke zajednice na razini podjedinica priznate kao autonomna, pa čak i primarna suverena tijela, ali zajednički okvir nudi mogućnost višeg supranacionalnog političkog identiteta." (str. 299).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uzmemo li u obzir da su Slovenija i Hrvatska već u okvirima EU, a da ostale postjugoslovenske države teže k tome, moramo konstatovati da će se verovatno sve političke zajednice Jugoslavije u supranacionalnom smislu ponovo ujediniti u plavom, ovoga puta evropskom pravnom moru. Što navodi na konstataciju da se besmislenom dezintegracijom zapravo srljalo (gle čuda!) u novu integraciju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prema tome, daću sebi za pravo konstataciju da je autor supranacionalno načelo planski ostavio za kraj knjige kako bi ukazao na moguću kontradiktornost, pa i apsurdnost u organizaciji političkih zajednica. Takvim postupkom Štiks nam je pokazao začkoljice prilikom definisanja samih država, određivanja korpusa njenih punopravnih građana, te nužnim sledom isključivanja nekih drugih građana koji se u taj korpus ne uklapaju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uvek se postavlja pitanja koji su kriterijumi po kojima je neko isključen, a neko uključen. Od 'izbrisanih' u Sloveniji do raznih promena ustava po drugim republikama dolazili smo do istog ishoda, do uključenih i isključenih. Ako se na sve to doda 'bosanski lonac' Evropske unije pod čijom kapom treba da se jednoga dana nastane sve glave ovih prostora, a sada i odlazak Velike Britanije te neizvesna budućnost ove supranacionalne unije, onda se tek postavlja pitanje: šta nas je naučio jugoslovenski primer organizacije i koliko smo olako odbacili neke očite dobiti te zajednice?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jugoslavije nema već četvrt veka, a svako pominjanje te državne tvorevine danas se svodi na stigmatizaciju određenih nostalgičara od strane ostrašćenih rodo-domo-naci- i ostalih -ljuba ili pak na trivijalnu etno-ruralnu lamentaciju pod trobojkama koje svojim bojama zamagljuju realnost te nude novi eskapizam ili novi pogled u spekulativnu prošlost. Postoji i treća strana u obliku njenih nemih (možda i nesvesnih) zagovornika koji je manje spominju, a više praktikuju, premda na krajnjim marginama kulturnog polja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nesumnjiva kriza neoliberalnog ili kognitivnog kapitalizma nam je na globalnom planu 'oduzela' budućnost, te nas uputila na spekulacije o prošlosti (<em>what if </em>žanr u Americi, na primer, špekulacije sa novom istorijom na Balkanu), shodno tome i na nove interpretacije dešavanja u Drugom svetskom ratu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor nam je svojom knjigom paralelu 'brutalnog kapitalizma' i rehabilitacije fašističkih ideologija načinio još vidljivijom. Iz tih razloga ovo ostvarenje Igora Štiksa je od golemog i temeljnog značaja, kao i njegov pokušaj interpretacije i reinterpretacije pojma o državljanstvu, ali i apostrofiranje nemogućnosti odbacivanja prošlosti iz čijih se kandži ne možemo naprosto izmigoljiti i 'početi nanovo, čisti'. Štiks je smelo otvorio pitanja zašto su neka načela o državi i državljanstvu otišla na smetište istorije (npr. Hrvatsko-mađarska stoljetna unija), a zašto su neke ideje društvenog uređenja poput radničkog samoupravljanja zanimljive i privlačne čak i danas.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor je utro put za razmišljanje o povezanosti pridruživanja EU i iskustva SFRJ, kao i za novi pogled na 'dobrobiti' i 'štetnosti' različitih interpretacija političkih zajednica. Premda je teško naći odeljak knjige na koji možemo nešto dodati, napomenuo bih ipak da se Štiks premalo pozabavio interesantnim primerom bugarskih pasoša koje masovno dobijaju ljudi iz Makedonije, Moldavije, Ukrajine, južne Srbije, sve na osnovu 'bugarskog' porekla u sklopu novih reinterpretacija etničkih identiteta na balkanu. U tom bunilu nailazimo na ljude koji poseduju po dva ili više 'jugoslovenskih' državaljanstava te na tu zbirku dodaju i bugarsko.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međutim, možda je to tema za neku posebnu studiju, Štiksov 'državljanin' je i ovako obavio svoj posao, i to veoma dobro.</div> Dalibor Plečić Mon, 11 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/sto-godina-bunila http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/sto-godina-bunila Izbor knjiga po srcu i duši <p> Produženi popis knjiga za dugo toplo ljeto načinili su djelatnici Bookse, a jedinstven je i po tome što sadrži knjigu koja još nije izašla iz tiska!</p> <p> Pasje vrućine u Districtu. <strong>Ana</strong> iz officea zalijeva nevoljne gladijole, petunije, patlidžane i drugo sparušeno cvijeće. <strong>Mateja</strong> i svi ostali konobari na kolektivnom su godišnjem, pa ih za šankom moraju odmijeniti <strong>Dunja</strong>, <strong>André</strong> i <strong>Damjan</strong>, a jednog popodneva uskočio je i sam Nadstojnik <strong>Lućano</strong>. To je bilo nekaj za vidjeti – taj nesretnik ne bi uspio pripraviti solidan makjato ni da ti za lijek treba.</p> <p> Svađao se s gostima, nagovarao ih neka popiju nekakav sokić, pivo ili pjenušac, ali zaludu, naši gosti skloniji su kavama i drugim srodnim napicima na bazi kave. Lućano je psovao aparat na pasja kola. Do devet na večer zaprimio je ukupno 17 pritužnica, ljudi su vraćali kave i ljutito odlazili u druge birtije.</p> <p> Od jada mašio se knjige i stao čitati. Bijaše to <em><strong>Krik i bijes</strong></em>, roman <strong>Williama Faulknera</strong>. Lućano je sjedio na klupici i čitao o posrnuću <strong>Compsonovih</strong>, ali slabo je što razumijevao. Ljutito je hitio knjigu i uzeo drugu – <em><strong>Zvižduk s Bukovca</strong></em>. <strong>Milčec</strong> je masu bolji pisac od Faulknera, zaključio je srditi Nadstojnik, ako nikaj drugo – prohodniji je i štosniji!</p> <p> Opijen iskustvom čitanja dobre knjige Lućano se pitao jesu li drugi ljudi čitali <em>Zvižduk s Bukovca</em>. Sutradan je naložio djelatnicima kombinata neka predlože po tri dobre knjige, pa da sve to skupa lijepo okačimo na sajt i predložimo svoj popis knjiga za dugo toplo ljeto. Sam sebi je morao čestitati na ovoj originalnoj ideji. Ta nije bez veze na čelu jedne od najlegendarnijih literarnih ubožnica u ovom dijelu Europe. Ana iz officea natuknula je kako svi živi rade takve popise.</p> <p> "Za dugo toplo ljeto?"</p> <p> "O, da, to je već desetljećima IN."</p> <p> "No dobro", nije se dao Lućano, "ali naš popis knjiga za dugo toplo ljeto bit će šarolik i sastavljen onak – po srcu i duši! Stoga se potrudimo predložiti superkul knjige!"</p> <p> Svi su pričekali da se Nadstojnik okrene, pa su načinili kolektivni rolajz i prionuli poslu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <u>Anine knjige za dugo toplo ljeto</u>:</p> <p> <strong><em>Osman</em>, Ivan Gundulić<br /> <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/aleja-viktora-bubnja" target="_blank"><em>Aleja Viktora Bubnja</em></a>, Teofil Pančić<br /> <em>Odsustvo od buđenja</em>, Leon Uris</strong></p> <p> <u>Lućanove knjige za dugo toplo ljeto</u>:</p> <p> <strong><em>Zvižduk s Bukovca</em>, Zvonimir Milčec<br /> <em>Lažeš, Melita</em>, Ivan Kušan<br /> <em>Orlovi rano lete</em>, Branko Ćopić</strong></p> <p> <u>Damjanove knjige za dugo toplo ljeto</u>:</p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/obala-sirta" target="_blank"><em>Obala Sirta</em></a>, Julien Gracq<br /> <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/dva-bisera-u-tami" target="_blank"><em>Tamno ogledalo</em></a>, Ivana Rogar<br /> <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/sav-taj-jazz" target="_blank"><em>Sav taj jazz</em></a>, Aleksandar Bubanović</strong></p> <p> <u>Matejine knjige za dugo toplo ljeto (poslano mailom iz Zaostroga)</u>:</p> <p> <strong><em>Svaki dan čudo</em>, Bohumil Hrabal<br /> <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/pet-prica-i-krafne" target="_blank"><em>Pet priča i krafne</em></a>, Zrinka Pavlić<br /> <em>Van brloga</em>, Marko Dejanović</strong></p> <p> <u>Andréove knjige za dugo toplo ljeto</u>:</p> <p> <strong><em>Snjegović</em>, Jo Nesbo<br /> <em>Farma</em>, Tob Rob Smith<br /> <em>Iščezli utorak</em>, Nicci French</strong></p> <p> <u>Dunjine knjige za dugo toplo ljeto</u>:</p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/snebivas-me" target="_blank"><em>Snebivaš me</em></a>, Mani Gotovac<br /> <em>Bridget Jones: luda za njim</em>, Helen Fielding<br /> <em>Vikont koji me volio</em>, Julia Quinn</strong></p> <p> <u>Mikine knjige za dugo toplo ljeto (poslano hologramski)</u>:</p> <p> <strong><a href="http://www.booksa.hr/kolumne/pogled-izvana/pogled-izvana-to-malo-pijeska-na-dlanu" target="_blank"><em>To malo pijeska na dlanu</em></a>, Marinko Koščec<br /> <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/ljudi-koje-su-na-krilima-donijele-guske" target="_blank"><em>Ljudi koje su na krilima donijele guske</em></a>, Goran Samardžić<br /> <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/hansenova-djeca" target="_blank"><em>Hansenova djeca</em></a>, Ognjen Spahić</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Tražili smo popis i od naše <strong>Vanje</strong>, ali nam je njezina tajnica rekla da je Vanja na mnogim poslovnim sastancima, pa nema vremena za literaturu. No dosta je i ovo! Imamo tu 21 knjigu za dugo toplo ljeto i kaj je najvažnije – sve su odabrane onak po srcu i duši.</p> <p> Mala napomena: Knjiga <em>Van brloga</em> autora Marka Dejanovića izaći će koncem ljeta ili početkom jeseni, no Mateja ga je srela (Marka) u Zaostrogu na plaži i dobila zgotovljen rukopis na <em>sticku</em>. Nakon dužeg vijećanja knjiga je uvrštena na popis, a Mateja se zaklela da je knjiga super. Naš popis knjiga za dugo toplo ljeto i po ovome je jedinstven u svijetu – na njemu se nalazi knjiga koja još nije ni izašla iz tiska, a mi smo je već pročitali, hehehehe!</p> <p> Sretno vam bilo dugo toplo ljeto!</p> <p> F.B., 8. srpnja 2016., Zagreb</p> F. B. Fri, 08 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/izbor-knjiga-po-srcu-i-dusi http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/izbor-knjiga-po-srcu-i-dusi Malkočev pohod na Kataloniju <p> Zoran Malkoč postigao je značajan uspjeh u Španjolskoj sa svojom zbirkom priča 'Groblje manjih careva'.</p> <div> Kad iz Hrvatske dođete u Barcelonu, prijateljski raspoloženi žitelji ovog bajkovitog, drevnog katalonskog grada na čijem širem području živi više od četiri milijuna stanovnika, reći će: <em>Ah, Croàcia, <strong>Rakitić</strong>, <strong>Malkoč</strong>!</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Neki će uskliknuti i: <em>Ah, Croàcia, El Booksa!</em>, ali pustimo sad nas.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za <strong>Ivana Rakitića</strong>, reprezentativnog nogoloptača, znamo da znaju – taj momak prvotimac je Barcelone, a i žena mu je, koliko čujemo, Španjolka. I to je u redu, ali odakle u Barceloni znaju za <strong>Zorana Malkoča</strong>!?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svaka čast nogoloptanju, nas ipak više zanimaju događanja na literarnim pašnjacima, pa smo odlučili istražiti ovaj slučaj. Okrenuli smo par katalonskih brojeva i vrlo brzo se uvjerili da je novogradiški književni as Zoran Malkoč, prošlogodišnji <a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/tportal-nagradio-malkoca" target="_blank">dobitnik nagrade Tportala za najbolji roman</a>, već neko vrijeme dobro znano ime među tamošnjim knjigoljupcima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izdavačka kuća <a href="http://www.rayoverde.es/" target="_blank"><strong>Rayo Verde</strong></a> prevela je njegovu zbirku kratkih priča <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/kritika-112-zoran-malkoc" target="_blank"><strong><em>Groblje manjih careva</em></strong></a> – na španjolskom <a href="http://www.rayoverde.es/catalogo/el-cementerio-de-los-reyes-menores/" target="_blank"><strong><em>El cementerio de los reyes menores</em></strong></a>. Kritičari su reagirali munjevito i Malkočevo <em>Groblje </em>u kratkom vremenu dobilo je cijeli niz odličnih prikaza. Ovdje prenosimo samo dio hvalospjeva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.culturamas.es/blog/2016/03/17/el-cementerio-de-los-reyes-menores-de-zoran-malkoc/" target="_blank"><strong>Ricardo Martínez Llorca </strong>na portalu <em>Culturamas</em> piše</a>:&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> "Ovo je knjiga za one s otpornim želucem. (…) Okrutan, razarajući, dementan, s onu stranu tamnog i probavljivog, bezdušnog i bezglavog, takav je neljudski svijet koji nudi Malkoč, a on pak spada u kategoriju genijalnih pisaca. Kada prihvatite taj pakt izgubljenih duša, ako su one ikada postojale, ljudskih ljuštura koje se kreću između pasa i kokoši, krvi i noći, shvaćate da je veliko Malkočevo stvaralaštvo on sam. (…)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Malkočeva strategija pripovijedanja je savršena, pojavljuje se upravo onoliko koliko je potrebno da stvori intrigu, a njegova mašta u današnjem svijetu književnosti jednaka je koritu Amazone u svijetu slatkih voda.(…)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Malkoč je pobijedio demone zahvaljujući književnosti. Njegovi neosjetljivi likovi u stanju su naći zabavu npr. gledajući kako se međusobno uništavaju prekrasna bića zoološkog vrta, pokazuju zloću koju je on upoznao. A to poznavanje mu daje mogućnost da je pobijedi. To je ono što ovu knjigu čini maestralnom, činjenica da je njezin autor toliko duboko iskren, a iskrenost je vrijednost u usponu otkad je prvi čovjek stvorio prvu priču."</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://bambuynaranja.com/el-cementerio-de-los-reyes-menores/" target="_blank"><strong>Miriam Villares</strong>&nbsp;na blogu <em>Bambu &amp; Naranya</em> također ne štedi riječi hvale:&nbsp;</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> "Mogli bismo ovu knjigu priča definirati kao 'čudesni apsurd' s nevjerojatnim scenama i odrazima svijeta droga i ratova između mafijaša, izmiješanih s jetkim humorom, kao u <strong>Tarantinovom </strong>filmu <strong><em>Pakleni šund</em></strong> i magičnom realizmu u knjizi <strong><em>Pedro Páramo</em></strong> <strong>Juana Rulfa</strong>, koji ispunjava ovu knjigu poezijom i tajnovitošću. <em>Groblje manjih careva </em>trese cijelo tijelo, jedna je od najpotresnijih knjiga o poraću koje možemo pročitati."</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://diarios.detour.es/literaturas/zoran-malkoc-ardor-en-el-estomago-por-juan-francisco-gordo-lopez" target="_blank"><strong>Juan Francisco Gordo López </strong>za portal <em>Détour </em>piše:</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> "Promišljanje o marginalnom i tjelesnom izbija iz najveće dubine proze koja uvelike podsjeća na djela <strong>Irvinea Welsha</strong>, ali Malkoč je više nego dostojan te usporedbe zbog vjerojatnosti te gorke stvarnosti."</div> <div> &nbsp;</div> <div> Književni izlet Zorana Malkoča u Kataloniju na koncu se pretvorio u osvajački pohod – zarobljena su mnoga čitateljska srca, pa ne čudi vijest da će Rayo Verde uskoro objaviti i njegov posljednji roman – <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/kamo-leti-ova-raketa" target="_blank"><strong><em>Roki Raketa</em></strong></a>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Booksa šalje iskrene čestitke u Novu Gradišku i pomno prati daljnji tijek događaja.</div> F. B. Thu, 07 Jul 2016 02:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/reportaze/malkocev-pohod-na-kataloniju http://www.booksa.hr/kolumne/reportaze/malkocev-pohod-na-kataloniju Festival svjetske književnosti <p> Od 4. do 11. rujna u Zagrebu i Splitu će gostovati Claudio Magris, Paolo Cognetti, Muriel Barbery, Christian Durieux...</p> <div> Četvrti po redu <strong>Festival svjetske književnosti</strong>&nbsp;u organizaciji izdavačke kuće <strong>Fraktura</strong> održat će se od 4. do 11. rujna u Zagrebu i Splitu. Ove godine posebnu pozornost Festival posvećuje Italiji – njezinim piscima i stripašima. Uz talijanske autore dolaze autori iz još 15 zemalja svijeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na otvaranju Festivala gostuje jedan od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca, Talijan <strong>Claudio Magris</strong>, s kojim će o njegovu najnovijem romanu <strong><em>Obustaviti postupak</em></strong> razgovarati programski voditelj Festivala <strong>Seid Serdarević</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz tradicionalne programe <em>Tribinu Razotkrivanje</em>, okrugle stolove i razgovor <em>Pisac i njegov čitatelj </em>te tribine za gimnazijalce, ove godine nastavljaju se programi posvećenima stripu i filmski program prema književnim djelima gostiju Festivala. Uvodi se i novi program – <strong><em>Dvostruki portret</em></strong>, na kojem će uz jednoga gosta iz inozemstva u dijalogu biti i jedan domaći autor.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival će ove godine u suradnji s <strong>HDP</strong>-om i <strong>PEN</strong>-om održati večer poezije s izraelskim pjesnicima te će se pridružiti svjetskom čitanju poezije pod nazivom <strong><a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/stanite-i-promislite" target="_blank"><em>Demokracija bez populizma</em></a></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Među mnogobrojnim gostima Festivala izdvajaju se prvenstveno talijanski autori: dobitnik najuglednije talijanske nagrade <em>Strega </em><strong>Antonio Pennacchi</strong>, zatim najveći poznavatelj djela i opusa <strong>Umberta Eca</strong> profesor <strong>Ugo Voli</strong>, mlada zvijezda talijanske književnosti <strong>Paolo Cognetti</strong>, najčitaniji suvremeni stripaš <strong>Zerocalcare</strong>, pisac i filmski autor iz Trsta <strong>Giorgio Pressburger</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iz Francuske dolazi <strong>Muriel Barbery</strong>, jedna od najvećih zvijezda suvremene svjetske književnosti i autorica poznate <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/otmjenost-jeza" target="_blank"><strong><em>Otmjenosti ježa</em></strong></a>, potom strip-umjetnik <strong>Christian Durieux </strong>i dobitnica <em>Nagrade Europske Unije za književnost </em><strong>Laurence Plazenet</strong>.<br /> <br /> Iz Njemačke stiže <strong>Adriana Altaras</strong>, iz Austrije <strong>Karl-Markus Gauß</strong>, a iz regije <strong>Dragan Velikić</strong>, <strong>Goran Vojnović </strong>i <strong>Dušan Šarotar</strong>. Na Festivalu gostuju dva mađarska autora <strong>Péter Gárdos </strong>i <strong>Viktor Horváth</strong>, a tu su još i autori iz Belgije, Finske, Bugarske, Irske, Rusije, Češke, Izraela...&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Nastavlja se i program <em>Sharing the Wor(l)d</em> u suradnji sa slovenskim festivalom Vilenica i irskim festivalom Cúirt. U sklopu suradnje Festival dovodi dvoje autora u rezidenciju, <strong>Vesnu Lemaić </strong>iz Slovenije i <strong>Roba Doylea </strong>iz Irske.<br /> <br /> Festival će se održavati u Kinu Europa i Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu te u Knjižnici Marka Marulića u Splitu.&nbsp;<br /> <br /> Kao uvertira za festival očekuje nas otvaranje digitalne instalacije <strong><em>Livre de Room&nbsp;</em></strong>u Medijateci Francuskog instituta. Riječ je o kabini u kojoj hologram naglas čita ulomke iz knjige po izboru posjetitelja. Kabinu je osmislio mladi francuski umjetnik <strong>Joris Mathieu</strong>,<strong>&nbsp;</strong>a zagrebačkoj&nbsp;će publici biti otvorena od 1. do 30. rujna.&nbsp;</div> Booksa Booksa Thu, 07 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/festival-svjetske-knjizevnosti http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/festival-svjetske-knjizevnosti Kulturno blago, a ne privatna stanica <p> Inicijativa 'Sloboda Trećima' nastala je u povodu čistki koje se provode na Trećem programu Hrvatskog radija.</p> <div> Nova inicijativa <strong>Sloboda Trećima </strong>nastala je u povodu ukidanja čak šest emisija s <strong>Trećeg programa Hrvatskog radija</strong>, među kojima su izrazito slušano <em>Jutro na trećem </em>urednika i voditelja <strong>Ivice Prtenjače </strong>te <em>Audio.doc </em>i <em>Skrivena strana dana </em>nagrađivane rednice <strong>Ljubice Letinić</strong>. Reakcija je to i na višemjesečne promjene koje provodi novo uredništvo Trećeg programa Hrvatskog radija, kao i ono <strong>Trećeg programa Hrvatske televizije</strong>. Inicijativa okuplja mnogobrojne građane, studente, umjetnike, novinare, radijske autore i aktiviste.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inicijativa je poslala otvoreno pismo <strong>Nevenki Dujmović</strong>, v.d. urednice Trećeg programa Hrvatskog radija. Ujedno je najavila veliki prosvjed koji će se održati 14. srpnja. O daljnjim akcijama javnost će obavijestiti putem društvenih mreža Facebook (facebook.com/SlobodaTrecima), Twitter (@Sloboda_Trecima) i Instagram (@slobodatrecima).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvoreno pismo navodi:</div> <div> &nbsp;</div> <div> "(...)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom 25 godina Hrvatske države, Trećem programu HR-a je u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu, pa čak i unatoč odašiljaču besramno slabog dometa - ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Emisija <em>Jutro na Trećem</em> najslušanija je emisija Trećeg programa Hrvatskog radija s do 40.000 slušatelja dnevno. U dvije i pol godine kako uređuje tu emisiju pjesnik Ivica Prtenjača ugošćivao je kulturne radnike, umjetnike, znanstvenike i brojne druge sugovornike, od akademika do najmlađih autora i to iz područja književnosti, likovnosti, kazališta, filozofije, povijesti, glazbe, ekologije, arhitekture, dizajna, suvremenog plesa, kulturnog amaterizma, medija te raznih društvenih tema. Gubitak takve platforme zasigurno će se osjetiti i utjecati na cjelokupni prostor kritičke recepcije, kulturnog dijaloga i kreativnog znanja ne samo u kontekstu radija već i unutar ostalih medija umjetničkog rada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sramotnom odlukom smatramo i ukidanje emisija <em>Lica okolice </em><strong>Dinka Telećana </strong>te <em>Pojmovnik postjugoslavenske književnosti </em>koju je vodio <strong>Boris Postnikov</strong>, iznimno važnih priloga upoznavanju regionalne kulturne scene. Ukidanje ovih emisija pridonosi mentalnoj i duhovnoj izolaciji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posebno mjesto čak i u okviru Trećeg programa, kruna radijskog umijeća, dokumentarni &nbsp;je program urednice Ljubice Letinić. Polusatna <em>Skrivena strana dana </em>emisija je koja u tjednom ritmu radi ono što radio najbolje zna i može, mikrofonom zalazi u sve kutke našeg društva, često i u one u koje ne zalazi više nitko. Jednosatni <em>Audio.doc</em>, riznica radijskog blaga, primjer je umjetničkog dokumentarizma kao autentičnog i autorskog radijskog izraza koji nastavlja i produbljuje istraživanja velikana ovog radija, <strong>Zvonimira Bajsića</strong>. Prije točno dva mjeseca emisija <em>Zametnuta kartografija </em>iz serijala <em>Audio.doc </em>dobila je nagradu <em>Marija Jurić Zagorka</em>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> (...)</div> <div> &nbsp;</div> <div> I zato nema opravdanja za programsku politiku koja nastoji srušiti sve ono što su prethodnici s mukom i trudom izgradili, politiku koja svojim ponajboljim ljudima oduzima glas, a daje ga ljudima bez ili s upitnim radijskim iskustvom i novinarskim standardom, ali snažne ideološke zacrtanosti: <strong>Vladimiru Lončareviću</strong>, <strong>Juri Vujiću</strong>, <strong>Maritu Mihovilu Letici</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Želimo naglasiti da itekako držimo do Trećeg programa Hrvatskog radija kao javnog servisa. Financiran sredstvima građana, ovaj radio zauzvrat čuva i nudi osmišljene kritičke i umjetničke sadržaje čiji zadatak nije kvantiteta nego kvaliteta, promocija raznolikosti kao društvenog blaga, te širenje horizonata njegovih slušatelja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jasno je da kao takav Treći program Hrvatskog radija ne može ali i ne mora konkurirati &nbsp;ostalim medijima, niti smije biti ideološki instrumentaliziran. Smatramo skandaloznim da nakon javnosti već poznatog <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/laku-noc-i-sretno" target="_blank">slučaja <strong>Luketić - Hromadžić</strong></a> (autorima emisije <em>Okrugli stol ponedjeljkom</em>, kojima ste na Svjetski dan slobode medija otkazali suradnju), u trenutku kada v.d. Ravnatelju cijelog HRT-a, koji Vas je na ovu poziciju oktroirao, uskoro istječe mandat, kada je aktualna tehnička Vlada Republike Hrvatske izgubila povjerenje onih koje bi trebala zastupati, a Hrvatski sabor se raspušta, vi kao v.d. urednica Trećeg programa HR-a krećete u popularne 'čistke' i to svojih najkvalitetnijih sadržaja. Nedopustivo je i izvan svake pameti i pristojnosti da u ovakvoj političkoj i upravljačkoj konstelaciji uništavate najbolje emisije jednog od najboljih kulturnih radio programa Europe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (...)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Treći program je hrvatsko kulturno blago, a ne privatna radiostanica u službi politike."</div> Booksa Booksa Thu, 07 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/kulturno-blago-a-ne-privatna-stanica http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/kulturno-blago-a-ne-privatna-stanica Knjige za dugo ljeto <p> Dok se drugi bjesomučno bore s valovima, vi ćete čitati knjige. Ali koje? Preporučujemo četiri vanserijska djela.</p> <div> Došlo je ljeto, a to je vrijeme kada pošaljemo svoje najmilije na autobus za more. Dok se oni cvrče na suncu i bjesomučno bore s valovima, mi sjedimo doma i čitamo knjige.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ljuto smo štedjeli tijekom godine, grijali se na tanko nasječena drva, krali susjedu Internet i otkidali djeci od usta, samo da bi nam tijekom praznika ostao novac za klima uređaj i nekoliko knjiga. Klima je kupljena i upaljena, ostaju samo knjige. Što čitati? Pretražili smo naše kritike i začitavanja, te izdvojili&nbsp;nekoliko odličnih knjiga koje nećete čitati tijekom godine jer nemate vremena. Sad imate!<br /> <br /> ***<br /> <br /> <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje/slobodna-zena" target="_blank"><strong>Elena Poniatowska</strong>:&nbsp;<strong><em>Ja, Jesusa</em></strong></a>&nbsp;(Iris Illyrica, 2016.; Sa španjolskog prevela&nbsp;<strong>Željka Lovrenčić</strong>)<br /> <br /> <strong>Zvjezdana Balić</strong>: "Čini se pomalo začudnim govoriti o debitantskom romanu Elene Poniatowske, jedne od najpoznatijih živućih meksičkih književnica, budući da se radi o romanu iz 1969. godine. No s obzirom na stanje u izdavaštvu i prevoditeljstvu, odmak od gotovo 50 godina čini se minornim. Pogotovo kad se čita fascinantna priča o meksičkoj revolucionarki koja je svojim životom pokazala kako opstaju samo najsnažnije, odnosno, one spremne na neprestanu borbu protiv svega: društva, okoline, sustava, muškaraca, nepravde."<br /> <br /> ***<br /> <br /> <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje/brojne-nepravde-i-trenuci-srece" target="_blank"><strong>John Williams</strong>:&nbsp;<strong><em>Stoner</em></strong></a>&nbsp;(Fraktura, 2016.; S engleskog prevela&nbsp;<strong>Patricija Vodopija</strong>)<br /> <br /> <strong>F. B.</strong>: "Usmenom predajom, gotovo pola stoljeća od prvog izdanja,&nbsp;<em>Stoner&nbsp;</em>će napokon dospjeti do najšireg kruga čitatelja. Strpljiv poput drevnih mudraca, protagonist William Stoner izdržat će brojne nepravde, a neke od njih trajat će desetljećima i on će ih svejedno i dalje trpjeti. Odmičući stranicu za stranicom, čitatelj će uvidjeti kako taj obični, čestiti profesor izrasta u neku vrstu heroja.&nbsp;<em>Stoner&nbsp;</em>je&nbsp;velik u mnogo čemu, najveći možda u načinu na koji će u čitatelju probuditi cijeli spektar emocija i na kraju vam slomiti srce, pa čak ako je i od kamena, slomit će vam i to kameno srce."<br /> <br /> ***<br /> <br /> <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje/u-potrazi-za-dostojanstvenim-zivotom" target="_blank"><strong>Chimamanda Ngozi Adichie</strong>:&nbsp;<strong><em>Amerikana</em></strong></a>&nbsp;(V.B.Z., 2015.; S engleskog prevela&nbsp;<strong>Marina Horkić</strong>)<br /> <br /> <strong>F. B.</strong>: "Preplićući tri uvjerljive priče s tri kontinenta i tri države, mlada nigerijska spisateljica ne nudi samo jednu veliku ljubavnu priču.&nbsp;<em>Amerikana&nbsp;</em>je priča o tek načetom 21. stoljeću, o životu izbjeglica, rasnim pitanjima i nadasve – pravu čovjeka da živi životom dostojnim čovjeka. I to u svijetu u kojemu to nije nimalo jednostavno.&nbsp;<em>Amerikana&nbsp;</em>se nepogrešivo nadovezuje na priču o Sirijcima kojima je Europa odškrinula, pa onda zalupila vrata, o svima onima što svakodnevno stradavaju pokušavajući pronaći svoje mjesto pod suncem, o bodljikavim žicama, rastućoj netrpeljivosti i mraku u koji polako tonemo."<br /> <br /> ***<br /> <br /> <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritike/putovanja-nesvrstanog" target="_blank"><strong>Jerko Bakotin:&nbsp;<em>Bratstva i ubojstva, gajđin</em></strong></a>&nbsp;(Algoritam, 2016.)<br /> <br /> <strong>Dinko Kreho</strong>: "Ova knjiga impresionira već entuzijazmom s kojim autor-protagonist prevaljuje tisuće kilometara, prolazi sve moguće klimatske konfiguracije i vremenske zone, polazi za nepoznatim ljudima, tone u san i budi se pod otvorenim nebom, dolazi opasno blizu sumnjivim likovima i, ako ćemo mu vjerovati na riječ, pri svemu tome iznimno rijetko paničari. Pribrojimo li tome literarne kvalitete i društveno-kulturni značaj Bakotinovih tekstova, možemo zaključiti da njihova pojava predstavlja važan kulturni, medijski, pa i književni događaj."</div> Booksa Booksa Wed, 06 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/zacitavanje/knjige-za-dugo-ljeto http://www.booksa.hr/kolumne/zacitavanje/knjige-za-dugo-ljeto David Grossman u Booksi <p> VIDEO: David Albahari u Booksi je ugostio znamenitog izraelskog književnika, aktivista i autora romana 'Do kraja zemlje' (Fraktura, 2016.)</p> <p> Nakon što je u Muzeju suvremene umjetnosti predstavio hrvatsko izdanje romana <strong><em><a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/do-kraja-zemlje" target="_blank">Do kraja zemlje</a>&nbsp;</em></strong>(Fraktura, 2016.), <strong>David Grossman </strong>je 22. lipnja gostovao u Booksi na programu <strong><em>Piščev dnevnik </em></strong>voditelja <strong>Davida Albaharija</strong>.&nbsp;<br /> <br /> U punoj Booksi Albahari i Grossman razgovarali su o poslu književnika i ritualima pisanja, o razvoju likova i različitim verzijama romana, o antifašizmu, izbjeglicama i židovskoj kulturi...<br /> <br /> Ako ste propustili ovaj susret, ne časite časa i pogledajte snimku iz Bookse koja se nalazi niže.<br /> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="450" src="https://www.youtube.com/embed/4lOABTEW8b4" width="600"></iframe></p> David Albahari Tue, 05 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/piscev-dnevnik/david-grossman-u-booksi http://www.booksa.hr/kolumne/piscev-dnevnik/david-grossman-u-booksi Drugi 'Prvi prozak na vrh jezika' <p> U kafiću 'U Dvorištu' 7. i 8. srpnja održat će se festival mladih autora iz regije.&nbsp;</p> <div> Nakon prošlogodišnjeg uspješnog starta, ove nas godine očekuje drugi <strong><em>Prvi prozak na vrh jezika</em></strong>.<br /> <br /> Iza neobičnog imena krije se platforma za međusobno povezivanje i šire lansiranje novih, mladih autora.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival zasada predstavlja dobitnike nagrada <strong><em>Prozak i Na vrh jezika</em></strong>, godišnje književne nagrade Istarske županije <strong><em>Edo Budiša</em></strong>, <strong><em>Ulaznice </em></strong>iz Zrenjanina (koja nema dobno ograničenje, ali ima respektabilno regionalno iskustvo), <strong><em>Kritične mase&nbsp;</em></strong>i <strong><em>Gorana za mlade pjesnike</em></strong>. Mladi autori predstavljaju svoj rad, a s njima razgovaraju žiranti koji su ih i odabrali za dobitnike nagrada.&nbsp;<br /> <br /> Ove godine 7. i 8. srpnja u kafiću <strong>U Dvorištu</strong> predstavit će nam se&nbsp;<strong>Marija Rakić Mimica </strong>(<em>Prozak</em>), <strong>Sebastian Antonio Kukavica </strong>(<em>Na vrh jezika</em>), <strong>Ivana Bodrožić</strong> (<em>Edo Budiša</em>), <strong>Natalija Miletić </strong>(Ulaznica), <strong>Jelena Zlatar Gamberožić </strong>(<em>Kritična masa</em>) i <strong>Mateja Jurčević</strong> (<em>Goran</em>).<br /> <br /> Voditelji ceremonije bit će žiranti <strong>Kruno Lokotar</strong>, <strong>Marko Pogačar</strong>, <strong>Vladimir Arsenić </strong>i <strong>Olja Savičević Ivančević</strong>.&nbsp;<br /> <br /> Osim ovogodišnjih dobitnika navedenih nagrada, na festivalu će nastupiti i lanjski dobitnici koji su u međuvremenu objavili knjige. To su pjesnik&nbsp;<strong>Darko Šeparović</strong> (<a href="http://booksa.hr/knjige/poezija/autopilot" target="_blank"><strong><em>Autopilot</em></strong></a>) i prozaistica <strong>Ružica Aščić </strong>(<strong><em>Dobri dani nasilja</em></strong>).</div> <div> <br /> Na festivalu je bio predviđen i program za mlade književne kritičare, ali je nažalost otkazan zbog manjka sredstava.</div> <div> <br /> Puni program slijedi:<br /> <br /> <div> 7. srpnja, četvrtak</div> <div> &nbsp;</div> <div> 19 h: Otvaranje festivala, dodjela nagrada <em>Na vrh jezika </em>i <em>Prozak </em>za 2015. i predstavljanje dobitnika: Marija Rakić Mimica i Sebastian Kukavica</div> <div> &nbsp;</div> <div> 20.30 h: predstavljanje dobitnice nagrade <em>I.G. Kovačića </em>Mateje Jurčević i zbirke priča Natalije Miletić <em>Nisam</em> (Algoritam, 2016.), dobitnice nagrade <em>Ulaznica</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> 8. srpnja, petak</div> <div> &nbsp;</div> <div> 19 h: Predstavljanje dobitnica nagrada <em>Kritična masa </em>Jelene Zlatar Gamberožić i dobitnice nagrade <em>Edo Budiša </em>Ivane Bodrožić</div> <div> &nbsp;</div> <div> 20.30 h: Predstavljanje knjiga dobitnica <em>Nagrada Prozak </em>i <em>Na vrh jezika </em>za 2014. godinu: zbirke priča Ružice Aščić <em>Dobri dani nasilja</em> (Hena com, 2016.)</div> <div> &nbsp;</div> <div> 21.30 <em>Projekt Zaron</em>: čitanje poezije Darka Šeparovića iz zbirke <em>Autopilot</em> (Algoritam, 2015.) uz glazbu <strong>Emila Andreisa</strong></div> </div> <p> &nbsp;</p> Booksa Booksa Tue, 05 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/drugi-prvi-prozak-na-vrh-jezika http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/drugi-prvi-prozak-na-vrh-jezika Smrt e-novina <p> Medij za kritičko promišljanje društva i kulture u regiji nalazi se pred konačnim gašenjem.</p> <div> Prije nekoliko mjeseci <a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/zatvorene-e-novine-1457430596" target="_blank">objavili smo vijest</a> o zatvaranju srpskih&nbsp;<strong><a href="http://www.e-novine.com/" target="_blank">e-novina</a></strong>. No, iako je medij naposljetku nastavio s radom, izgleda da to nije bila lažna uzbuna. Naime, redakcija e-novina <a href="http://www.e-novine.com/kolumna/petar-lukovic/132814-Memoriam--novine-2008-2016.html" target="_blank">najavila je 22.7. kao dan kad će biti prinuđena ugasiti portal.</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> E-novine su nekonvencionalni medij koji objavljuje vijesti, autorske tekstove, feljtone i teme od značaja za kritičko promišljanje društva i javnih politika u Srbiji i regiji. Osim politike, portal obrađuje teme iz društva, kulture, ekonomije, sporta i zabave. Pred financijskim krahom našle su se primarno zbog sudskih tužbi za nanošenje duševnih boli i kršenje autorskih prava na objavu fotografija. Medij je već platio 55.000 eura odšteta raznim tužiteljima, a u tijeku je još pet parnica. Stoga redakcija nema drugu mogućnost nego prekinuti rad.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Riječima <strong>Petra Lukovića</strong>, glavnog urednika: "Ubijeni smo s namerom, zlikovački, s leđa. Od unutrašnjih i spoljnih neprijatelja. Podlo. Pokvareno. Tipično srbijanski. Ali, vredelo je. Imalo je smisla. Jebati fašiste, srbske skotove, đubrad, budale i nacionaliste – nema cenu. Sem cene da nas više nema."</div> <div> &nbsp;</div> <div> S e-novinama odlazi i vrijedan prostor posvećen kritičkom praćenju regionalne književnosti.<br /> <br /> ***<br /> <br /> izvor: <a href="http://www.e-novine.com/kolumna/petar-lukovic/132814-Memoriam--novine-2008-2016.html" target="_blank">E-novine</a></div> Booksa Booksa Tue, 05 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/smrt-e-novina http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/smrt-e-novina