BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Perišić i Šnajder u finalu 'Meše' <p> Kojih pet romana konkuriraju za ovogodišnju regionalnu nagradu 'Meša Selimović'?</p> <p> Objavljen je uži izbor za ovogodišnju regionalnu <strong>Nagradu Meša Selimović </strong>za najbolji roman na jezičnom govornom području BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.&nbsp;<br /> <br /> Nakon što su nacionalni selektori <a href="http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nominacije-za-mesu" target="_blank">nominirali ukupno 17 romana</a>, žiri nagrade (u sastavu: <strong>Mile Stojić</strong>, predsjednik žirija, <strong>Filip David</strong>, <strong>Ivica Đikić</strong>, <strong>Emir Imamović Pirke</strong> i <strong>Milan Rakovac</strong>) odabrao je pet finalista.</p> <div> U finalu su:</div> <div> &nbsp;</div> <ul> <li> <strong>Svetislav Basara</strong>, <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/lepota-knjizevne-provokacije" target="_blank"><strong><em>Anđeo atentata</em></strong></a>&nbsp;(Laguna)</li> <li> <strong>Hadžem Hajdarević</strong>, <strong><em>Gdje si ti ovih godina</em></strong>&nbsp;(Dobra knjiga)</li> <li> <strong>Robert Perišić</strong>, <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/rokenrol-u-tvornici-turbina" target="_blank"><strong><em>Područje bez signala</em></strong></a>&nbsp;(Sandorf)</li> <li> <strong>Slobodan Šnajder</strong>, <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/umjetnost-kritike/kako-biti-covjek-u-vremenima-bijesa" target="_blank"><strong><em>Doba mjedi</em></strong></a>&nbsp;(TIM press)</li> <li> <strong>Dragan Velikić</strong>, <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/samo-su-migracije-stalne" target="_blank"><strong><em>Islednik</em></strong></a>&nbsp;(Laguna)</li> </ul> <div> <br /> <div> Dobitnik nagrade bit će objavljen na ceremoniji dodjele Nagrade u subotu, 3.9. na međunarodnim književnim susretima <strong><em>Cum grano salis</em></strong>&nbsp;koji se održavaju u Tuzli od 1. do 3.9.</div> </div> <p> &nbsp;</p> Booksa Booksa Fri, 26 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/perisic-i-snajder-u-finalu-mese http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/perisic-i-snajder-u-finalu-mese Nagrada za Katalin Ladik <p> Srpsko-mađarska pjesnikinja i umjetnica primit će nagradu The LennonOno za svoj umjetnički doprinos svijetu.</p> <p> <strong>Yoko Ono </strong>objavila je dobitnike nagrade <strong>The LennonOno Grant for Piece</strong>. Među četiri imena našla se i srpsko-mađarska pjesnikinja i izvedbena umjetnica&nbsp;<strong>Katalin Ladik</strong>. Ostali dobitnici&nbsp;su kineski disidentski umjetnik <strong>Ai Weiwei</strong>, britansko-indijski umjetnik <strong>Anish Kapoor </strong>i&nbsp;dansko-islandski umjetnik <strong>Olafur Eliasson</strong>.&nbsp;<br /> <br /> Yoko Ono rekla je: "Nemoguće je ukratko opisati ove umjetnike jer njihov doprinos našem svijetu toliko nadilazi opipljivu umjetnost koju stvaraju. Rođeni u različitim kulturama, svaki od dobitnika pokazao nam je istinski put kreativnosti, vjere i nade u svijet."<br /> <br /> Katalin Ladik rođena je 1942. u Novom Sadu. Osim pisanja klasičnih pjesama, stvara zvučne i vizualne pjesme, bavi se izvedbenom umjetnošću, eksperimentalnom glazbom i radio dramama. Koristi glasove, slike i svakodnevne objekte kako bi istraživala jezik i kritizirala položaj žene u svijetu. Živi i radi u Budimpešti.<br /> <br /> ***<br /> <br /> izvor: <a href="http://imaginepeace.com/archives/21717" target="_blank">Imagine Peace</a></p> Booksa Booksa Fri, 26 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nagrada-za-katalin-ladik http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nagrada-za-katalin-ladik Nikica Petrak (1939 - 2016) <p> Preminuo je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, urednik i akademik.</p> <div> Na zagrebačkom Mirogoju u srijedu je ispraćen akademik <strong>Nikica Petrak</strong>, pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj, redoviti član <strong>Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti </strong>u Razredu za književnost, koji je preminuo u 77. godini života.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nikica Petrak rodio se 31. kolovoza 1939. u Dugoj Resi. U Zagrebu je diplomirao anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1963. godine. Početkom 1960-ih bio je urednikom kulturne rubrike u Studenstkom listu, zatim na Hrvatskoj radioteleviziji (1967.–77.) te Nakladničkoj kući Liber (1978.–89.), savjetnikom u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske (1991.–92.) i urednikom u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (1992.–2004.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa <em>Forum</em> Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U književnost je stupio početkom šezedesetih godina.: 1959., kao studentu i dvadesetgodišnjaku objavljen mu je ciklus pjesama <strong><em>Sve ove stvari</em></strong>. Od tada je objavljivao pjesme, eseje, feljtone i prijevode u mnogim književnim listovima i revijama. Bio je jedan od istaknutijih pripadnika pjesničkoga naraštaja okupljena oko časopisa <em><strong>Razlog</strong></em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Akademik Petrak bio je i vrstan prevoditelj književnih, filozofskih i povijesnih djela. Prevodio je s engleskog poeziju, pripovijesti i drame (<strong>Dylan Thomas</strong>, <strong>E. A. Poe</strong>, <strong>Ben Jonson</strong>) te važna djela sociologije, politologije i kulturologije (<strong>H. Arendt</strong>, <strong>P. Blake</strong>, <strong>J. Bronowski</strong>, <strong>E. Burke</strong>, <strong>L. Mumford&nbsp;</strong>itd.).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njegove su knjige dobile niz priznanja, od eminentno književnih do općenitije društvenih. Za knjigu pjesama <strong><em>Tiha knjiga </em></strong>dobio je Nagradu Tin Ujević 1981. i Godišnju nagradu Vladimir Nazor, za <strong><em>Ispadanje iz povijesti </em></strong>Goranov vijenac 1996. i Nagradu Fonda Miroslav Krleža. Nagradu HAZU za književnost dobio je 1999., a 2013. nagradu Dragutin Tadijanović.&nbsp;</div> Booksa Booksa Fri, 26 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nikica-petrak-1939-2016 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nikica-petrak-1939-2016 Svjetski autori u Zagrebu i Splitu <p> Od 4. do 11. rujna održava se četvrto izdanje Festivala svjetske književnosti, s posebnim fokusom na talijansku književnost.</p> <div> U Medijateci Francuskog instituta danas je održana press konferencija kao najava <a href="http://fsk.hr/" target="_blank"><strong>Festivala svjetske književnosti</strong></a> koji će se održati od 4. do 11. rujna u Zagrebu i Splitu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> O festivalu u organizaciji <strong>Frakture </strong>govorili su <strong>Seid Serdarević</strong>, direktor Frakture i programski direktor festivala, <strong>Luc Levy</strong>, ravnatelj Francuskog instituta, te <strong>Tomislav Buntak</strong>, član programskog odbora i voditelj likovnog programa festivala.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Serdarević je u uvodnom govoru najavio novosti koje nas očekuju u četvrtom izdanju festivala. Za početak, program se širi u Split, gdje će od 5. do 8.9. gostovati domaći i regionalni gosti (<strong>Renato Baretić</strong>, <strong>Goran Vojnović</strong>, <strong>Ivica Đikić</strong>...), kao i strani gosti (profesor <strong>Ugo Volli</strong>, <strong>Paolo Cognetti</strong>, <strong>Paolo Zardi</strong>, <strong>Adriana Altaras</strong>).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nadalje, ovogodišnja zemlja-partner je Italija, što znači da nam sa susjedne 'čizme' dolaze brojni zanimljivi pisci: najpoznatije nam je ime svakako <strong>Claudio Magris</strong>, a dolaze nam <strong>Antonio Pennacchi</strong>, mladi autor&nbsp;Paolo Cognetti, istraživač <strong>Ecovog </strong>opusa Ugo Volli, strip-autor <strong>Zerocalcare</strong>... Osim autora, na festivalu će se predstaviti i talijanska nakladnička scena.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno, dolaze i odlični pisci van Italije: francuska autorica <strong>Muriel Barbery</strong>, mađarski pisac <strong>Péter Gardos</strong>, češka književnica <strong>Kateřina Tučková</strong>, austrijski pisac <strong>Karl-Markus Gauss</strong>, izraelska spisateljica <strong>Fania Oz-Salzberger</strong>, slovenski pisac <strong>Dušan Šarotar</strong>, brojni hrvatski pisci i <a href="http://fsk.hr/gosti" target="_blank">mnogi, mnogi drugi gosti</a>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posjetitelje festivala dočekat će i niz poznatih programa: šezdesetak gostujućih književnika i umjetnika gostovat će u programima <em>Pisac i njegov čitatelj</em>, <em>Razotkrivanje</em>, <em>Mali noćni strip-tiz</em>, <em>Književna matineja za srednjoškolce</em>...&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Levy je govorio o instalaciji <strong><em>Livre in Room </em></strong>koja će biti dostupna posjetiteljima u Medijateci od 3.9. do 2.10. Ova neobična instalacija <strong>Jorisa Mathieua </strong>doslovno omogućuje bijeg iz stvarnosti u književnost. Posjetitelj ulazi u prostoriju, bira jedno djelo između tridesetak naslova, a potom mu hologram-glumac naglas čita odlomak iz knjige. Levy je objasnio da <em>livre </em>na francuskom znači čitati, te je na tečnom hrvatskom simpatično najavio "čarobno putovanje u svijet knjiga".&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naposljetku, Buntak je govorio o vizualnom dijelu festivala. Kao i prije, festival će vezati književnost uz film i likovnu umjetnost. U filmskom programu očekuju nas adaptacije književnih djela gostujućih pisaca te dokumentarni filmovi. U likovnom dijelu, 24 vizualna umjetnika su na temelju djela gostujućih pisaca napravila vlastite slike koje će biti izložene tijekom festivala. Uz to, napravljeni su i portreti svih gostujućih pisaca.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na kraju valja napomenuti da će poseban dio programa biti posvećen piscu koji spaja Hrvatsku, partnersku Italiju te Francusku: dakako, riječ je o <strong>Predragu Matvejeviću</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cijeli program Festivala i ostali detalji mogu se pronaći na <a href="http://fsk.hr/" target="_blank">službenoj web stranici festivala</a>.</div> Booksa Booksa Wed, 24 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/svjetski-autori-u-zagrebu-i-splitu http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/svjetski-autori-u-zagrebu-i-splitu Postajati muškarcem devedesetih <p> Okosnicu Tabaševićevog stila u romanu 'Tiho teče Misisipi' čine pjesnička eksploatacija jezika i interes za psihoanalizu.</p> <div> Ma koliko to <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1404432" target="_blank">zbunjivalo <strong>Teofila Pančića</strong></a>, ime <strong>Vladimira Tabaševića </strong>u književno polje nije palo s neba.<br /> <br /> Riječ je o jednom od produktivnijih suvremenih pjesnika na našem (BCHS) jezičnom prostoru, autoru koji s trideset godina iza sebe ima četiri zapažene zbirke poezije, te suosnivaču i suuredniku portala <a href="http://prezupc.com/" target="_blank"><strong>Prezupč</strong></a> (zabavno je kad Pančić piše da mu "analiza društvenih odnosa s obzirom na pitanje klasa", navedena kao područje djelovanja Prezupča, "vuče na nešto dosadno i[li] čak hipstersko"; naime, tekstovi na ovom portalu obojeni su gotovo opsesivnim naporima u smjeru 'antielitizma' i 'masovnosti'). Uz to, kreativnim radom u kojem kombinira psihoanalizu, književno pismo i performans, organiziranim oko vlastite osobe kao konceptualnog protagonista, Tabašević je iznimno aktivan na društvenim mrežama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rođen 1986. u Mostaru kao Vladimir Bošnjak-Tabašević, u jednom od etnički mješovitih brakova koji tad i tamo nisu bili rijetkost, on je kao dijete izbjegao u Beograd, gdje i danas živi; prezime Bošnjak vremenom se izgubilo, i to, kako tvrdi, uglavnom zahvaljujući intervencijama njegove tadašnje učiteljice.<br /> <br /> Ove podatke ne navodim kao tabloidne 'inserte' iz biografije, pa ni kao puke smjernice za biobibliografsku skicu: Tabašević ih opetovano evocira u svome medijskom djelovanju i prerađuje u svom pisanju. Ne radi se o tome da on svoje srpsko-hrvatsko porijeklo, iskustvo rata i izbjegličku sudbinu naprosto <em>tematizira</em>, koliko da ih mobilizira na konceptualnom nivou. U jednoj od tih konceptualnih intervencija Tabašević je svoju pjesničku knjigu <strong><em>Kundak </em></strong>iznova napisao hrvatskom jezičnom inačicom – poistovjećujući se s idiomom koji bi u pretpostavljenoj podjeli identiteta i uloga trebao biti 'očev' jezik – i objavio kao <strong><em>Hrvatski kundak</em></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fragmente biografije Tabašević je uposlio i u svome prvom romanu, naslovljenom <a href="http://www.knjizara.com/Tiho-tece-Misisipi-Vladimir-Tabasevic-147148" target="_blank"><strong><em>Tiho teče Misisipi</em></strong></a> i objavljenom kod izdavačke kuće <a href="http://kontrastizdavastvo.rs/" target="_blank"><strong>Kontrast </strong></a>iz Beograda. Protagonist <em>Misisipija </em>je dječak Deni, koji s majkom Dinom i ocem Romanom dolazi u Beograd u razdoblju, po svoj prilici, tik pred ratove devedesetih. Usprkos okrutnom duhu vremena, Denijevi roditelji rade na protokolima proizvodnje i održavanja 'normalne' obitelji, s posebnim naglaskom na <em>bonding </em>između oca i sina.<br /> <br /> Za vrijeme jednog od brojnih potplaćenih poslova koje obavlja, statiranja u epsko-historijskom filmskom spektaklu (čiji opisi jako podsjećaju na <a href="http://www.imdb.com/title/tt0096966/" target="_blank"><em>Boj na Kosovu</em></a>), Romano pada s konja i zadobija ozljede od kojih će ubrzo i umrijeti. Deni ostaje s Dinom, i samom bolesnom, u tjeskobnom edipovskom odnosu koji će za njega postati još tjeskobnijim kad za očuha dobije obiteljskog prijatelja iz mladosti, doktora Ludića (za kojeg ga Dina potiče da ga zove 'tata').&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U interakcijama s vršnjacima Deni otkriva dječake i djevojčice, tijela i spolovila, rodne uloge i imperative, te bizarne i nerijetko okrutne igre kojima vrvi predadolescentska socijalizacija. Istodobno, njegova razdragana i naivna strana uzima maha u pismima koje piše baki u zaraćenu Bosnu: Deni mašta kako baka, stara partizanka, i u <em>ovom </em>ratu opasava oružje i odlazi u šumu tamaniti ustaše i četnike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mnogi bi postjugoslavenski pisac ovu i ovakvu građu obradio u realističkom pripovjednom modusu, ili bi barem realistički zacrtao prostornovremenske koordinate radnje. Tabašević se odlučio za drukčiji pristup: pripovijest o Deniju realizirao je tehnikom toka svijesti, polazeći od jednog njegovog dana na plaži, u sadašnjosti, i vrativši se <em>flashbackom</em> sve do njegova začeća. Pritom, okosnicu Tabaševićeva proznog postupka čine eksploatacija jezika, u kojoj su maksimalno uposleni kako njegovo pjesničko iskustvo i talent, tako i zanimanje za (lakanovski orijentiranu) psihoanalizu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fokusiranost na jezična sredstva, efekte i rješenja vidljiva je već u izboru imena likova, koja se gotovo egzibicionistički nude na tumačenje (ROMANo, LUDić, Deni-IDENtitet...), a onda i zaposjeda cjelokupni pripovjedni svijet romana. Kako na unutarknjiževnoj razini, u tjeskobnom mikrokozmosu unutar kojeg se Deni formira, tako i, očigledno, za samog autora, jezično polje predstavlja prostor ujedno represije i nasilja, kao i slobode, improvizacije, lutanja i igre. Ova ambivalentnost efektno je sažeta u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=9MET9TH7gfA" target="_blank">veselo-tragičnoj dječjoj pjesmici</a> po kojoj je roman naslovljen.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Onda kad je Tabašević inspiriran i fokusiran, rezultati njegovog spisateljskog postupka znaju biti doista impresivni. Evo kako nam je, recimo, predočen Denijev odnos spram školske drugarice Darije – također došljakinje-izbjeglice, koja se u njegovom životu pojavljuje <em>ex machina </em>(DARija, dar-i-ja), a zapravo je samo u prolazu, na putu za obećani Zapad:<br /> <br /> "(...) Deni voli da bude čuvar, vučjak, da svojom ljubavlju čuva ljude, jer on zna, najbolje, kako je kad si sam, kako je kad ti Ludić uzme majku i ostaneš sam, šnita, raspakovan hleb, da se sušiš, a Darija je isto suva, Dariju suše rečju izbeglica, ostavljaju je, druga deca, da umre suva od te reči, i on se bije, čuva joj čast, čuva joj telo, udara mak na konac. (...) padao je na niske grane, samo da bi voleo, tukli su ga, krvav je nosio cveće i bombonjeru, krvav je sanjao, na ekskurziji, da su njegove lopte, šarene, daleko na pučini, i da pucaju, jedna po jedna, kao što njegova Darija, polako, pakuje stvari, kao što njegova Darija, nesretna, iz Beglića, gradića u Hrvatskoj, tužnog gradića, punog vukova i praznog ljudi, sprema svoje lopte, pakuje ih, izduvane, i nosi za Kanadu."</div> <div> &nbsp;</div> <div> U onoj mjeri u kojoj nije ziheraški, manir za koji se Tabašević opredijelio svakako je i rizičan: on nosi opasnost od ponavljanja, redundancija i, u konačnici, zamora. Premda se u Misisipiju dogodi da grozničavi tempo pripovjedanja tu i tamo 'padne' i pusti da čitateljičina/čitateljeva pažnja odluta, Tabašević u najvećoj mjeri uspješno izlazi na kraj s ovim zamkama. To ne znači da tekstu ne bi koristilo još ponešto autorskog i uredničkog 'peglanja', primjerice na kompozicijskom planu: posljednja trećina romana doima se pomalo zbrženom u odnosu na njegov ostatak, dok prvo poglavlje, u kojem upoznajemo odraslijeg Denija, unekoliko strši unutar cjeline romana.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Općenito, rekao bih da su pojedinačne dionice <em>Misisipija </em>uspjelije i efektnije nego što je to pripovjedna cjelina – iako ni nju ne bismo mogli nazvati slabom. Nadajmo se da će Tabašević u svojim budućim proznim poduhvatima uložiti još malo napora u zaokruživanje cjeline, budući da mu ni talenta, a po svoj prilici ni želje i volje, ne manjka. &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U dosadašnjim prikazima <em>Misisipi </em>je opisivan kao poetski roman o jeziku, pisanju i smrti. Izdvojio bih usporedbu Tabaševićeva romana s poemom/epom <strong><em>Detinjstvo</em></strong> <strong>Oskara Daviča</strong>, koju je <a href="http://www.glif.rs/blog/dnevnik-o-deniju-tiho-tece-misisipi-vladimir-tabasevic/" target="_blank">u svojoj kritici romana</a> naznačio <strong>Bojan Vasić</strong>, i koja mi se čini vrlo poticajnom; Tabaševićev Deni konstituiran je prije kao 'lirski junak' nalik na Davičova, nego kao junak pripovjedne proze, pogotovo ako pod tim podrazumijevamo lika karakteriziranog u tradiciji psihološkog realizma.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S druge strane, zanimljiv aspekt <em>Misisipija </em>o kojem, koliko znam, dosad nije bilo riječi, jest onaj rodni. Naime, posrijedi je i mali romaneskni dokument o postajanju muškarcem. Krucijalnu komponentu Denijevog formiranja čini asimilacija u rodnu dinamiku maskulinog, mačističkog i patrijarhalnog svijeta koji ga okružuje. Žene se pred Denijem ukazuju kao radikalno Drugo, kao daleki tajnoviti predmet žudnje, a budući da mu "ne otkrivaju lozinku", ne vidi drugoga doli fizički juriti za njima. Lakanovski (tabaševićevski?) usmjereno čitanje romana vjerojatno bi na uvjerljiv način moglo (ob)razložiti procese u kojima Deni već osvještavanjem jezika i ulaskom u simbolički poredak preuzima već skrojenu rodnu uogu (heteroseksualnog) muškarca.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/o-smrti-i-drugim-djecjim-bolestima" target="_blank">Drugom prilikom</a> istaknuo sam sljedeću zanimljivost: dok su neki od najpopularnijih tekstova s ratnom tematikom devedesetih (poput <strong><em>Konačara</em></strong> <strong>Nenada Veličkovića</strong> i <strong><em>Ljetnog dnevnika rata</em></strong> <strong>Vladimira Stojsavljevića</strong>) pisani iz dječje i/ili adolescentske perspektive, tek su se u proteklih godinu-dvije počele pojavljivati knjige autor(ic)a koji/e su rat doista iskusili/e u dječjim ili tinejdžerskim godinama. Među njima se kvalitetom ističe i <em>Misisipi</em> – koji, premda o ratu <em>govori </em>tek sporadično, nedvosmisleno prerađuje dječji doživljaj devedesetih. Kao generacijski i po iskustvima blizak autor(ic)ama koji/e se upravo javljaju, za taj novi val književnih tekstova imam i više od pukog profesionalnog zanimanja; ipak, poprilično sam siguran da to nije presudno za činjenicu da me se ovaj Tabaševićev mnogočime dojmio.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Valja spomenuti i da se ovaj prozni debi, objavljen kod malog izdavača u svega 300 primjeraka, našao u užem izboru za ovogodišnju <strong>NIN</strong>-ovu nagradu. O praksi da se u izbore za veće književne nagrade u 'regiji' uvrsti po jedan manje konvencionalan naslov, ili naslov manje poznatog autora/ice, tek da bi se stvorila predodžba o raznovrsnosti, inkluzivnosti i eklektičnosti ukusa žirija – mogla bi se napisati posebna analiza. Ipak, cirkuliranje Tabaševićevog imena u kontekstu NIN-a zasigurno mu je diglo vidljivost, što ne možemo reći da je nezasluženo.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U trenutku zaključenja ovoga teksta, svježa vijest kaže da je Tabašević potpisao ugovor s <strong>Lagunom</strong>, jednom od najvećih izdavačkih kuća u Srbiji. Imamo puno razloga pratiti u što će ta suradnja izrasti.</div> Dinko Kreho Mon, 22 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/postajati-muskarcem-devedesetih http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/postajati-muskarcem-devedesetih Finalisti 'Post Scriptuma' <p> Prvi natječaj za književnost na društvenim mrežama bliži se svom konačnom 'like'-u...</p> <div> Udruga <a href="http://www.kultipraktik.org/" target="_blank"><strong>Kultipraktik </strong></a>pokrenula je godišnju književnu nagradu <strong><em>Post scriptum</em></strong> za književnost na društvenim mrežama. Svrha nagrade je poticanje i popularizacija književnosti na društvenim mrežama i u društvu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U finale prvog natječaja ušli su&nbsp;<strong>Alen Brlek</strong>, <strong>Ivana Čagalj</strong>, <strong>Boba Đuderija</strong>, <strong>Hrvoje Marko Peruzović </strong>i <strong>Ivana Pocrnić</strong>.<br /> <br /> <div> Idućih dana na <a href="https://www.facebook.com/nagradapostscriptum/?fref=ts" target="_blank">Facebook stranici Nagrade</a> upoznat ćemo se s kratkim izborima iz njihovih facebook-opusa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dobitnik/ca Nagrade će biti proglašen/a tijekom rujna, a Nagrada će biti dodijeljena na Kalibar bestivalu u Zadru (15. - 17.9.). Nagrada se sastoji od nastupa na festivalu, priznanja i objave knjige kod uglednog izdavača sa svim pripadajućim autorskim pravima.</div> </div> Booksa Booksa Mon, 22 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/finalisti-post-scriptuma http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/finalisti-post-scriptuma Olimpijske igre ispred Bookse <p> Prve Olimpijske igre održane su na borilištima ispred Martićeve 14D, a u najtežoj disciplini za Booksu je nastupio redar Damjan.</p> <p> Olimpijske igre u Rio de Janeiru zasjenile su čak i Booksin prvi radni dan nakon predugog i zamornog godišnjeg odmora. Hrvatske sportašice i sportaši mogu se već sad pohvaliti rekordnom žetvom odličja. Posljednja u nizu je <strong>Sara Kolak</strong>, cura iz Ludbrega hitila je koplje na 66 metara i 18 centimetara i ubrala zlatnu kolajnu! Bravo, čestitamo!</p> <p> <strong>Dunji Draguljče</strong> koja se upravo vratila s hipsterskih putešestvija po Bugarskoj, to s nahitavanjem koplja učinilo se kao ne baš pretjerano komplicirana disciplina. Osokolili smo je neka se onda i sama okuša kad već misli da je lako.</p> <p> "Vrlo rado bih se okušala, samo kad bi imali koplje."</p> <p> <strong>Ana</strong> iz officea proroštala je malo ispod šanka i pronašla pravo pravcato natjecateljsko koplje koje je tko zna tko od naših gostiju zaboravio i nikad se više nije vratio po njega: "Evo ti koplje!"</p> <p> Dunja je preneraženo gledala u Anu koja je stajala tamo s kopljem i cerila se: "Mah, pa sad baš i nisam raspoložena, mislim da mi je šećer pao…"</p> <p> "Evo ti ga tu, izvoli", Nadstojnik <strong>Lućano</strong> sagnuo se, podignuo vrećicu smeđeg šećera s poda i dodao ga nekadašnjoj kustosici <em>Muzeja nezavisne kulture</em>.</p> <p> Dunja je sasula šećer u šalicu i srknula gutljaj-dva čajeka: "No, dobro, onda idemo u park, ali ne želim sama hitati."</p> <p> Kržljava, kratkovidna čeljad iz Bookse mladost je protraćila na literarnim vrištinama – daleko od sportskih borilišta, ali na krilima olimpizma svi su najednom poželjeli okušati se u raznim disciplinama. U čast Sare Kolak krenulo se s nahitavanjem koplja. Bojazan da će park ispred Bookse biti prekratak raspršila se već nakon uvodnih nekoliko hitaca.</p> <p> U prvoj seriji hvalisava Dunja hitila je koplje na mizernih 8 metara i 2 cm. Nespretna <strong>Mateja</strong> zamalo se samoubila – bacila je koplje uvis i jedva umaknula kad se ovo sjurilo ravno na nju. Najbolje rezultate zabilježili su Nadstojnik Lućano, <strong>A. Perković</strong> i Ana iz offica čiji su hici letjeli debelo preko 12 metara. U posljednjoj, trećoj, seriji pobjedu je nenadano odnio Booksin literarni istražitelj <strong>André</strong> s daljinom od 15,55!</p> <p> Druga disciplina na prvim <em>Olimpijskim igrama ispred Bookse</em> izazvala je brojne kontroverze. Nadstojnik Lućano predložio je natjecanje u <em>bacanju loše literature u dalj</em>. Ana iz officea i redar <strong>Damjan</strong> odbili su sudjelovati nazvavši ovo divljačkim, neciviliziranim i sramotnim natjecanjem.</p> <p> "Knjige ne smijemo hitati, pa ma kako one loše bile", srdila se Ana, "Kakav primjer dajemo dječici!?"</p> <p> Zaludu. Većina je ipak pristupila borilištu. Natjecanje je izvrsnim hicem otvorio Nadstojnik Lućano. Svoju omraženu knjigu – <em><strong>Krik i bijes</strong></em> <strong>Williama Faulknera</strong> ispalio je na 36 metara i 77 cm! Bilo je to dovoljno za srebrno odličje. Raspoložena Dunja osvojila je broncu hitivši <em><strong>Alkemičara</strong></em> <strong>P. Coelha</strong> 21,16. Zlatom se pak okitio A. Perković koji je s gnušanjem bacio <em><strong>50 nijansi sive</strong></em> na svemirski dalekih 46 i pol metara! Bravo za našeg dugogodišnjeg suradnika Antea!</p> <p> Poslije dvije discipline natjecatelji su već bili na rubu potpunog psihofizičkog posrnuća, pa ih se moralo pustiti na dvosatnu rekuperaciju uz čaj i kekse.</p> <p> U kasnopopodnevnim satima održano je i najteže natjecanje <em>Olimpijskih igara ispred Bookse</em> – <em>Čežnja za Nobelovom nagradom i drugim velikim književnim priznanjima</em>. Zbog velikog broja prijavljenih natjecatelja morala su se održati čak tri kvalifikacijska kruga. Časni sud imao je pune ruke posla – neki od natjecatelja čeznuli su u biti za kakvomgod slavom i zbog toga odmah bili diskvalificirani. Uslijedile su žalbe, pa žalbe na odbijanje prvih žalbi, na koncu – nerado to uopće spominjemo – neki su morali biti fizički udaljeni s borilišta.</p> <p> Za Booksu je u ovom iscrpljujućem sportu čeznuo naš redar Damjan. Znali smo da je dobar, ali i to da je njegova čežnja malo splasnula nakon boravka u Banji Koviljači, pa smo u pripremama raspirivali njegove čežnje plam na najjače. Priželjkivali smo, priznajemo, bilo kakvo odličje – a potajno se nadali i onom najsjajnijem.</p> <p> Prije finala Nadstojnik Lućano rekao mu je velike riječi: "Izađi i bori se, tvoja čežnja duboka je i ganutljiva, a sad idi i čezni. Bez zlata se ne vraćaj!"</p> <p> Sve ostalo je, što bi rekli, povijest. Tog popodneva čežnja redara Damjana za Nobelovom nagradom i drugim velikim književnim priznanjima na trenutak se spojila s nebom. A što bi bilo, pitamo se, da se još i valjano pripremao. Bravo za našeg Damjana – bude li ovako čeznuo, za četiri godine mogao bi otpuhati i samog<strong> Franzena</strong>!</p> <p> F.B., 19. kolovoza 2016., Zagreb</p> F. B. Fri, 19 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/olimpijske-igre-ispred-bookse http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/olimpijske-igre-ispred-bookse Komikaze broj 42 <p> Novi broj strip magazina predstavlja čak sedmero novih autora.&nbsp;</p> <div> Izašao je <strong><em>Komikaze </em></strong>webzin broj 42.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Novi broj donosi radove ukupno 11 autor(ic)a. Čak sedmero njih prvi put objavljuje u <em>Komikazama</em>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U novom broju crtaju i pišu <strong>Mao</strong> (Por), <strong>Joao Sobral </strong>(Por / UK), <strong>Tifani Rubi </strong>(Hr / Nje), <strong>Goran Stojčetović </strong>(Srb), <strong>Erika Ratti </strong>(Ita / Bel), <strong>Paatrice Marchand </strong>(Fra), <strong>Mattias Elftorp </strong>(Šve), <strong>Asterian </strong>(Srb), <strong>Vančo Rebac </strong>(Hrv), <strong>Marko Malk </strong>(Srb / UK) i <strong>Ivana Armanini </strong>(Hr / Slo).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cijeli broj možete pročitati na <a href="http://komikaze.hr/issue/42" target="_blank">web stranici <em>Komikaza</em></a>.</div> Booksa Booksa Thu, 18 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/komikaze-broj-42 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/komikaze-broj-42 SF priče o Barceloni <p> SFera otvara međunarodni natječaj za priče inspirirane Barcelonom, Katalonijom ili Španjolskom. Rok za prijavu: 1.9. (na hrvatskom) ili 30.9. (na engleskom)</p> <div> Društvo za znanstvenu fantastiku <strong>SFera </strong>iz Zagreba priprema još jedno specijalno izdanje svog glasila <a href="http://parsek.sfera.hr/" target="_blank"><em><strong>Parsek</strong></em></a> na engleskom jeziku, koje će se distribuirati na ovogodišnjem <strong><em>Euroconu</em></strong> (europskoj SF konvenciji) u Barceloni. Pozivaju se svi pisci koji se žele predstaviti međunarodnoj publici da pošalju svoje priče.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Traže se priče svih žanrova spekulativne fikcije (znanstvena fantastika, fantasy, nadnaravni horor) inspirirane Barcelonom, Katalonijom i/ili Španjolskom. Primaju se priče pisane na hrvatskom ili engleskom jeziku.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pravila natječaja:</div> <div> - priče dužine do 7 kartica</div> <div> - radovi se šalju u privitku maila na adresu ire(at)sfera.hr (uz naznaku: "Za Parsek”)</div> <div> - uz radove treba poslati kontakt podatke i kratku biografiju</div> <div> - rok za slanje: 1.9. (ako se šalje priča na hrvatskom) / 30.9. (ako se šalje priča na engleskom)</div> Booksa Booksa Thu, 18 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/sf-price-o-barceloni http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/sf-price-o-barceloni 'Malta is the Mediterranean bridge' <p> Nadia Mifsud presents the Malta Mediterranean Literature Festival that takes place in Valletta from 25. to 27. August.</p> <div> <em><strong>Nadia Mifsud</strong>, the international coordinator of <strong>Inizjamed</strong>, presents the <a href="https://inizjamedmalta.wordpress.com/" target="_blank"><strong>Malta Mediterranean Literature Festival </strong></a>that takes place in Valletta from 25. to 27. August. The talk is a part of the project <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live</strong></a>.</em><br /> <br /> ***<br /> &nbsp;</div> <div> <strong>From 25. to 27. August, Inizjamed will be celebrating the11th edition of the <em>Malta Mediterranean Literature Festival</em>. What events have you prepared for this edition?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>brings together active authors from Malta, the Mediterranean and beyond, to showcase contemporary writing and thinking, to promote interaction across languages, geographies and artistic genres, and to discuss some of the major issues of our time. For the second year running, the festival will be taking place at Fort St Elmo in Valletta.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Once again, we have a wonderful line-up consisting of a total of 12 writers coming from 8 countries and representing a variety of genres: poetry, performance poetry, short story, novel. The authors taking part in the <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>this year are <strong>Samantha Barendson </strong>(Fra / Arg / Ita), <strong>Roja Chamankar </strong>(Iran), <strong>Joe P. Galea </strong>(Malta), <strong>Rodolfo Häsler </strong>(Cuba / Spa), <strong>Elias Khoury </strong>(Lebanon), <strong>Ciwanmerd Kulek </strong>(Turkey), <strong>Daniel Massa </strong>(Malta), <strong>Marc Nair </strong>(Singapur), <strong>Abderrahim Sail </strong>(Morocco), <strong>Rita Saliba </strong>(Malta), <strong>Mark Vella </strong>(Malta), <strong>Abigail Ardelle Zammit </strong>(Malta).</div> <div> &nbsp;</div> <div> During the MMLF week, fringe events such as talks and seminars will feature some of the foreign authors. One of these will be the launch of a Kurdish Literature website promoted by <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/" target="_blank"><em>Literature Across Frontiers</em></a> with the participation of <strong>Ezel Yilmaz </strong>from the Diyarbakir Arts Centre and the Turkish and Kurdish writer Ciwanmerd Kulek.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Whilst keeping literature at the core of the MMLF, Inizjamed is committed towards the regeneration of culture and artistic expression in the broad sense of the term. It encourages writers to collaborate with local visual artists, musicians and/or dancers during the festival. In February 2016 we organized a workshop of poetry films for directors led by Yasmin Fedda.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Does your festival cooperate with local writers? Could you briefly describe the literary scene in Malta?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> I think I would agree with the local poet <strong>Maria Grech Ganado </strong>when she says: "If we look at the Maltese scene now, we can state with conviction that never has there been so much ferment in the Maltese islands since the sixties. "&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> These past few years have been particularly exciting for women writers who now occupy a prominent role in the Maltese writing scene. However, the biggest challenge that Maltese literature has to grapple with is the fact that Malta is a small country and Maltese is a lesser-known language. Although the local literary scene has become increasingly vibrant in the past decade and has produced some very fine voices (<strong>Clare Azzopardi</strong>, <strong>Claudia Gauci</strong>, <strong>Pierre J. Mejlak</strong>, <strong>Walid Nabhan </strong>and many others), it is not always easy for local writers to have the international exposure they deserve. Through the <em>MMLF </em>and all its other activities, Inizjamed gives local writers the chance to meet foreign writers and ensure that what we are producing in Malta is on a par with literature from abroad.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Since 2006, the <em>Malta Mediterranean Literature Festival</em> has showcased over 30 Maltese writers to a local and international audience. In each edition, the MMLF usually features two or three established Maltese authors, and two or three highly promising writers yet to be discovered and appreciated by the general reading public.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How do you cooperate with foreign writers and organisations?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> The <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>is the only international literature festival in the Maltese cultural scene. As such, it plays a very important role as it gives Maltese authors a unique opportunity to interact directly with foreign writers. Together, they discuss, translate and publicly read each other’s works, thus engaging in a constructive dialogue that encourages collaboration while facilitating and strengthening networking. Of course, it also gives writers from abroad the chance to discover Malta, the Maltese language, Maltese literature and the Maltese cultural geography.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Traditionally, the Mediterranean <em>rive nord </em>and beyond have been the political, economic, and also cultural reference point and benchmark for Maltese society. The <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>wants to challenge that stand by placing Maltese literature and Maltese arts within a Mediterranean as opposed to a merely European context, thus broadening the outlook and perspective of Maltese readers. In this way, it acts as a natural cultural bridge between the Mediterranean <em>rive nord </em>and <em>rive sud</em>. In previous editions, we have had authors from Tunisia, Egypt, Syria, Libya, Algeria, Morocco, Palestine, Lebanon, Turkey … The MMLF will continue to broaden its geographical coverage in the 2016 edition by featuring authors from as far as Iran and Singapore.</div> <div> &nbsp;</div> <div> International cooperation is crucial for us, both logistically and artistically. For the past eleven years, Inizjamed and its Festival have benefited from the help and support of various international entities, such as LAF (Literature Across Frontiers), the European Union’s Culture and Creative Europe programmes, the British Council, Fondation René Seydoux, and Institut Ramon Llull, and the European Commission Representation in Malta. Thanks to these collaborations, the Malta Mediterranean Literature Festival has invited and welcomed over 70 authors from the Mediterranean and beyond.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Maltese writer Clare Azzopardi has been selected as one of the <em>New Voices from Europe</em>, ten of the most interesting writers working in Europe today. How important is this selection for writers not writing in English?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Inizjamed is very happy and proud that Maltese poet, playwright, novelist and short story writer Clare Azzopardi is among this year’s selection of <em>New Voices from Europe</em>. What is exciting about this selection is not only that it helps to promote some of the best voices in the contemporary European scene, but that it is also giving visibility to a wide variety of genres.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> It is budding Maltese writers to aspire to gaining exposure abroad and reaching out to a wider audience. It is also a wonderful way of celebrating the linguistic diversity of Europe and of acknowledging those languages that are still not officially recognized even though they may be spoken by millions, as is the case of Kurdish language: Kurdish writer Ciwanmerd Kulek is another author figuring in this year’s selection and in the 2016 edition of the MMLF.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How important are literary translations for Maltese writers and readers?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Literary translation is crucial not only for Inizjamed but for Maltese literature and the Maltese readership at large. Translation is what makes it possible for Maltese literature to ‘travel’ to foreign countries and be appreciated by an international audience. Conversely, it also permits Maltese readers to discover new literatures and authors beyond the geographical and / or linguistic perimeters that usually define their reading habits.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> As such, literary translation is gaining more and more importance in the local literary scene, and this is why the MMLF is preceded by a week-long translation workshop which Inizjamed organizes in collaboration with Literature Across Frontiers.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> The workshop offers writers a space in which they can translate and discuss each other’s works. During the festival, the writers are on stage together, and it is together that they present their texts in the original version and in translation. This literary dialogue naturally leads to the birth of international collaborations in the form of translated publications, press and radio interviews, appearances at festivals, workshops and seminars, and potentially the creation of new collaborative works.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> The translation workshop also helps to expand the volume of literature in Maltese and export Maltese literature through the various translations. <strong><em>Għaraq Xort’Oħra</em></strong> (a collection of gay and lesbian poems and short stories by Slovenian writers <strong>Brane Mozetič </strong>and <strong>Suzana Tratnik</strong>) and <strong><em>Klijenti Antipatiċi u Kappuċċini Kesħin </em></strong>(a collection of short stories by international writers who have taken part in the festival over the years), published in 2012. and 2013. respectively, are two tangible results of this literary dialogue that is at the core of the MMLF and the translation workshop.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inizjamed is currently working on another anthology that will include poems in the Maltese translation of authors that have taken part in the MMLF since its beginnings.</div> Luka Ostojić Wed, 17 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/english/malta-is-the-mediterranean-bridge http://www.booksa.hr/vijesti/english/malta-is-the-mediterranean-bridge 'Malta spaja sjever i jug Mediterana' <p> Nadia Mifsud iz udruge Inizjamed predstavila nam je Malta Mediterranean Festival 2016 i uzbudljivu književnu scenu Malte.</p> <div> <em>Razgovor s <strong>Nadiom Mifsud</strong>, koordinatoricom malteške udruge <strong>Inizjamed</strong>, nastao&nbsp;</em><em>je&nbsp;</em><em>u sklopu projekta <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live</strong></a> u kojem sudjeluje 16 europskih književnih organizacija.</em></div> <div> <br /> ***<br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Od 25. do 27. kolovoza udruga Inizjamed će slaviti 11. izdanje <a href="http://inizjamedmalta.wordpress.com" target="_blank"><em>Malta Mediterranean Literature Festival</em></a>. Što očekuje posjetitelje festivala?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival okuplja suvremene književnike s Malte, Mediterana i drugih područja kako bi predstavili suvremenu književnost i misao, promovirali interakciju među jezicima, geografijama i umjetničkim žanrovima te razgovarali o nekim od najvažnijih tema današnjice. Drugu godinu za redom festival će se održavati u utvrdi St Elmo u Valletti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Gostuje 12 divnih književnika iz osam zemalja koji predstavljaju različite vrste: poeziju, performans, kratku priču i roman. Ove godine na festivalu sudjeluju <strong>Samantha Barendson </strong>(Fra / Arg / Ita), <strong>Roja Chamankar </strong>(Iran), <strong>Joe P. Galea</strong> (Malta), <strong>Rodolfo Häsler</strong> (Kuba / Špa), <strong>Elias Khoury </strong>(Libanon), <strong>Ciwanmerd Kulek </strong>(Turska), <strong>Daniel Massa </strong>(Malta), <strong>Marc Nair </strong>(Singapur), <strong>Abderrahim Sail </strong>(Maroko), <strong>Rita Saliba </strong>(Malta), <strong>Mark Vella </strong>(Malta), <strong>Abigail Ardelle Zammit </strong>(Malta)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom festivala održavaju se razgovori i seminari sa stranim književnicima. Jedan od tih događaja bit će i promocija web portala za kurdsku književnost koju organizira udruga <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/" target="_blank">Literature Across Frontiers</a>, uz sudjelovanje <strong>Ezela Yilmaza </strong>iz organizacije Diyarbakir Arts Centre te tursko-kurdskog pisca Ciwanmerda Kuleka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako je književnost u centru festivala, udruga Inizjamed je posvećena i regeneraciji kulturnog i umjetničkog izraza u širem smislu. Tako omogućuje književnicima da tijekom festivala surađuju s lokalnim vizualnim umjetnicima, glazbenicima i/ili plesačima. U veljači ove godine organizirali smo i&nbsp;radionicu pjesničkog filma za redatelje koju je vodio <strong>Yasmin Fedda</strong>. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Surađuje li festival s lokalnim piscima? Kakva je književna scena na Malti?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Složila bih se s našom pjesnikinjom <strong>Mariom Grech Ganado </strong>kad kaže: "Ako pogledamo današnju maltešku scenu, možemo reći s uvjerenjem da nikad nije bilo više uzbuđenja na malteškim otocima još od šezdesetih." Posljednjih nekoliko godina su bile posebno uzbudljive za književnice koje danas zauzimaju istaknuto mjesto na nacionalnoj književnoj sceni.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međutim, najveći izazov s kojim se malteška književnost bori je činjenica da je Malta mala zemlja te da je naš jezik manje poznat. Iako lokalna književna scena postaje sve vibrantnija te je u posljednjih desetak godina stvorila neka vrlo kvalitetna imena (<strong>Clare Azzopardi</strong>, <strong>Claudia Gauci</strong>, <strong>Pierre J. Mejlak</strong>, <strong>Walid Nabhan </strong>i brojni drugi), domaćim književnicima nije uvijek lako dobiti međunarodnu pažnju koju zaslužuju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz festival i popratne aktivnosti Inizjamed daje domaćim piscima priliku da se upoznaju sa stranim kolegama i da se ono što stvaramo na Malti stavi uz bok stranoj književnosti. Od 2006. <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>predstavio je preko 30 malteških književnika domaćoj i međunarodnoj publici. Svako izdanje festivala obično predstavlja dva ili tri poznata malteška pisca te dvije ili tri mlade nade koje publika tek treba otkriti. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kako surađujete sa stranim piscima i organizacijama?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>je jedini međunarodni književni festival na malteškoj kulturnoj sceni. Kao takav, igra vrlo važnu ulogu jer domaćim književnicima daje jedinstvenu priliku upoznati se sa stranim kolegama. Zajedno razgovaraju, prevode i javno čitaju radove te se uključuju u konstruktivan dijalog koji potiče suradnju te olakšava umrežavanje. Naravno, on istovremeno stranim književnicima pruža priliku da otkriju Maltu, njezin jezik, književnost te kulturnu geografiju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sjeverna obala Mediterana bila je politička, ekonomska i kulturna referentna točka za malteško društvo. <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>želi ovo dovesti u pitanje tako što maltešku književnost i umjetnost stavlja u širi mediteranski kontekst (ne samo europski) i time širi perspektivu domaćih čitatelja. Malta tako djeluje kao prirodan most između sjeverne i južne obale Mediterana. U ranijim izdanjima imali smo autore iz Tunisa, Egipta, Sirije, Libije, Alžira, Maroka, Palestine, Libanona, Turske… Festival će nastaviti širiti svoj geografski obuhvat i u izdanju 2016. godine predstavljamo autore iz zemalja poput Irana i Singapura.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međunarodna suradnja je za nas ključna logistički i umjetnički. Posljednjih jedanaest godina Inizjamed i njegov festival profitirao je od pomoći i podrške različitih međunarodnih organizacija poput LAF-a (Literature Across Frontiers), programa Europske unije, British Councila, Fondation René Seydoux, Instituta Ramon Llull, te predstavništva Europske komisije na Malta. Zahvaljujući ovim suradnjama <em>Malta Mediterranean Literature Festival </em>pozvala je i ugostila preko 70 autora s Mediterana i drugih zemalja.<br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Na popisu <a href="http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/novi-glasovi-europe" target="_blank"><em>New Voices from Europe </em></a>našla se malteška autorica <a href="http://booksa.hr/dossier/clare-azzopardi" target="_blank">Clare Azzopardi</a>. Što taj izbor znači za autore koji ne piše na engleskom?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Inizjamed je sretan i ponosan što je malteška pjesnikinja, dramatičarka i prozaistica Clare Azzopardi u ovogodišnjem izboru <em>New Voices from Europe</em>. Ovaj izbor je uzbudljiv ne samo zato što pomaže promociji najboljih glasova na europskoj suvremenoj sceni već i zbog toga što daje vidljivost raznim žanrovima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mladi malteški književnici mogu time steći vidljivost van svoje zemlje i približiti se široj publici. Ovo je ujedno i lijep način kojim se slavi jezična raznolikost Europe i odaje priznanje onim jezicima koji još nisu službeno priznati iako ih govore milijuni ljudi. To je slučaj s kurdskim jezikom na kojem piše <a href="http://booksa.hr/dossier/ciwanmerd-kulek" target="_blank"><strong>Ciwanmerd Kulek</strong></a>, još jedan autor predstavljen u ovogodišnjem izboru i na ovogodišnjem <em>MMLF</em>-u.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Koliko je književno prevođenje važno za Maltu?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Književno prevođenje je ključno ne samo za Inizjamed, već i za maltešku književnost i malteške čitatelje. Prijevodi omogućuju malteškoj književnosti da 'putuje' u strane zemlje i da je strana publika cijeni. Oni također omogućuju malteškim čitateljima da otkriju nove književnosti i autore izvan geografskih i/ili jezičnih perimetara koji obično definiraju njihove čitateljske navike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao takvi, književni prijevodi stječu sve više značaja na domaćoj književnoj sceni i stoga festivalu prethodi sedmodnevna prevoditeljska radionica koju Inizjamed organizira u suradnji s Literature Across Frontiers. Radionica nudi piscima prostor u kojem mogu prevoditi i razgovarati o svojim djelima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom festivala pisci zajedno predstavljaju svoje tekstove u originalu i prijevodu. Ovaj književni razgovor prirodno dovodi do međunarodnih suradnji u obliku prevedenih knjiga, novinskih i radijskih intervjua, sudjelovanja na festivalima, radionicama i seminarima i stvaranja novih kolaborativnih djela.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Radionica prevođenja također pomaže proširiti opseg književnosti na malteškom jeziku te izvesti maltešku književnost kroz različite prijevode. <em>Għaraq Xort’Oħra</em> (zbirka gay i lezbijske poezije i kratkih priča slovenskih pisaca <strong>Brane Mozetiča </strong>i <strong>Suzane Tratnik</strong>) te <em>Klijenti Antipatiċi u Kappuċċini Kesħin </em>(zbirka kratkih priča međunarodnih pisaca koji su sudjelovali na festivalu), objavljene 2012. i 2013., ishod su ovog književnog razgovora koji se nalazi u središtu festivala i prevoditeljske radionice. Inizjamed trenutno radi na još jednoj antologiji koja će uključivati prijevod poezije na malteški svih autora koji su sudjelovali u festivalu od njegovog početka.&nbsp;<br /> <br /> ***<br /> <br /> <em>S engleskog prevela Miljenka Buljević.</em></div> Luka Ostojić Wed, 17 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/malta-spaja-sjever-i-jug-mediterana http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/malta-spaja-sjever-i-jug-mediterana Ljubav protiv besmisla <p> Roman 'Pjevač u noći' Olje Savičević Ivančević je vrlo jednostavna, a zapravo kompleksna i maštovita priča o položaju ljubavi u svijetu.</p> <div> Pisanje ljubavnih romana na postjugoslovenskim prostorima na kojima je sve obesmišljeno i dovedeno u pitanje nije lako, a ni često, štaviše. Ipak, možda su neki od najboljih narativa postjugoslovenske književnosti upravo to – kad se skinu sve naslage istorije koja je svima već dosadila, o itekako, ali kako se nje osloboditi, kako je stresti s ramena – ljubići, u najboljem smislu reči. A možda su uspešni upravo oni ljubići koji su duboko svesni sveta koji nas okružuje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako bilo, padaju mi na pamet neke priče <strong>Romana Simića</strong>, <strong>Nevena Ušumovića</strong>, romani <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/kritika-80-sreten-ugricic" target="_blank"><strong><em>Neznanom junaku</em></strong></a> <strong>Sretena Ugričića</strong>, <a href="http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/40037-Protiv-zabijanja-glave-pesak.html" target="_blank"><strong><em>Mrtvo polje</em></strong></a> <strong>Srđana Srdića</strong>, <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/visoki-let-i-veliki-pad" target="_blank"><strong><em>Let</em></strong></a> <strong>Vladimira Arsenijevića</strong> ili <a href="http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/32904-Ovo-poetak-jednog-divnog-neprijateljstva.html" target="_blank"><strong><em>Kaja, Beograd i dobri Amerikanac</em></strong></a> <strong>Mirjane Đurđević</strong>, a lista se ni izdaleka ne iscrpljuje. I to je dobro.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Neću otkriti toplu vodu ako kažem da je Eros ono što sve(t) pokreće i daje mu smisao. Mi se uporno borimo protiv Tanatosa u i oko sebe, a ipak, kad se bolje pogleda, kada se zaista uputi taj probijajući pogled, onaj koji ima snagu barthesovskog <em>punctuma</em>, iza svega stoji ljubav. I ona je, ako ne jača, ono bar jednako važna sila u Univerzumu, pa prema onoj o čaši polupunoj ili polupraznoj, u zavisnosti od ugla posmatranja, možemo sasvim slobodno reći da ljubav, a ne novac, čini suštinsku težnju svih nas.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nije stoga čudno što se i značajni filozofi današnjice poput već pomenutog francuskog mislioca, <strong>Alaina Badioua </strong>ili <strong>Srećka Horvata </strong>okreću u svojim istraživanjima i razmišljanjima upravo njoj. Život bez nje potpuno je besmislen, a onaj ili ona koji nisu voleli i zbog toga patili, nisu ni živeli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Olja Savičević Ivančević</strong> objavila je ove godine dugoočekivani roman <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/pjevac-u-noci" target="_blank"><strong><em>Pjevač u noći</em></strong></a> i ovaj je tekst pravi melem na ranu koju nam stvarnost neprekidno nanosi. Negde videh kako je roman okarakterisan kao plitak a dubok, što je tačno, samo bih ja ovu sintagmu obrnuo: dubok a p(l)itak. Roman dotiče sva suštinska pitanja i, kao i svi veliki romani, tužan je i nesrećan na svoj način, istovremeno bivajući pun života i pozitivne energije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Najpre pleni lakoća kojom se pripoveda, kao da je to nešto što se dešava svakodnevno, nešto sa čim se uopšte ne bori, tekst ne pruža otpor, reči se ponašaju kao stvari u sceni Merlinovog pakovanja iz <strong>Disneyevog </strong>crtaća <em>Mač u kamenu</em>, svet staje u torbu na jedan zamah čarobnog štapića. Ono je poput električne struje, uključiš se u kolo i iz tebe samo krene.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno da to nije tako i da je vreme provedeno nad tekstom ozbiljno, ali je veština s kojom to spisateljica radi odista fascinantna. U tome joj pomaže i pametno odabrana forma teksta koja se žanrovski može odrediti kao mešavina romana potrage, ljubića, romana ceste, romana u pismima, <em>coming of age </em>narativa, sve je to pažljivo začinjeno gomilom citata i intertekstualnih igara od kojih su neke navedene, a za nekima je moguće tragati, ali nije neophodno. Ovaj miks, sretno zamešateljstvo, prosto vas obraduje i, kao pesme <strong>Nicka Cavea</strong>, u njima osećate istovremeno ogromnu snagu ljubavi i suicida. Da, mislim da je <strong><em>Boatman’s Call</em></strong> savršen <em>soundtrack </em>za <em>Pjevača u noći</em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="450" src="https://www.youtube.com/embed/FG0-cncMpt8" width="600"></iframe></div> <div> &nbsp;</div> <div> Roman je podeljen na dva dela. U prvom je narativna situacija relativno jednostavna – Naranča Peović, uspešna autorka televizijskih sapunica, kreće u potragu za Slavujem Mitrovićem, svojim prvim mužem, momkom koji je obeležio njenu mladost i zbog kojeg je upravo to što jeste. Od njega ima samo pisma, i to ne ona koja joj je slao, već tekstove koje je on ostavljao svetu, kao neki oblik konceptualne umetnosti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Put je vodi od Ljubljane, preko Splita do Bosne – što nije naivna simbolika. Naime, kako je moguće obnoviti jednu razrušenu zemlju, onu koja je stradala iznutra i spolja – jedino kroz ljubavnu potragu, kroz novo hodočašće i traženje Svetog grala. Ipak, nema u <em>Pjevaču u noći </em>religioznih simbola, ovde ih koristim samo kao vrstu metafore jer kako inače opisati ono što svi činimo verujući u nešto što je možda samo velika iluzija, ili pak nije? Kako poći od uzdaha u noći, od skriveno-otkrivene senzualnosti i seksualnosti, i svet učiniti boljim, učiniti podnošljivijim?&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jer ljubav je, ispostaviće se, jedna vrsta smetnje. U Ulici Dinka Šimunovića dvoje vode ljubav glasno i ne daju nikome da spava, dvoje se vole ne/skriveni i to je ono što svima smeta. Ona je ono što svet ne podnosi, on zahteva tišinu, traži od ljubavnika da se povinuju njegovim sterilnim pravilima, suženim perspektivama, njegovoj mračnoj tišini u kojoj je moguće maštati o našim malim logorima. Zbog toga je ovaj roman vrlo ozbiljna kritika naših fašizama, našeg straha od slobode, večnog palanačkog uma. Sve ono što Slavuj čini i za čim Naranča traga jeste suprotstavljanje mašineriji zla, onoj koja od nas zahteva da zatvorimo prozore kad se volimo, da to radimo u usiljenoj tišini jer, pobogu, višak ljubavi je ono što može da nas ugrozi, može da nas preplavi i šta ćemo onda biti, šta će od nas ostati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naranča je uspešna u svom poslu, ona se ostvarila, ali oseća pakao u sebi, crninu koju vuče kud god krene. Zbog toga je njena potraga za Slavujem, pesnikom, <em>street </em>umetnikom, performerom, ono što joj konačno daje smisao, bez obzira na to da li će putovanje dovesti do krajnjeg cilja ili ne. Usput ona se priseća svog upoznavanja sa Slavujem i Helankom, taj segment sazrevanja je takođe dat kao opozicija besmislu stvarnosti, onom veselom razdoblju kad je ovim prostorima besneo rat i kad se sistem vrednosti odjednom okrenuo naopačke.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi oni koji su uspeli da zadrže zdrav razum, oni koji se nisu odali ratničkoj i ratnoj histeriji morali su, poput protagonista romana, da se sakrivaju i drže zajedno na otočićima smisla, barkama, u nekoj vrsti unutrašnje emigracije i egzila. Međutim, sa krajem rata nije se završila ta potreba za sklanjanjem od besmisla. Upravo to u tekstu ilustruje sudbina Helanke, prijateljice i lekarke koja je odlučila da se skloni u svoje rodno selo i da tamo poput <strong>Voltaireovog </strong>Candidea obrađuje svoj vrt i odgaja svoje kćeri Strilu i Bilog Jarca. Kada Naranča stigne do Helankine kuće, potraga se završava.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Drugi deo romana umnogome obrće situaciju naglavačke i daje dodatna uporišta čitanju koje sam ponudio. Naime, ljubav je i ovde centralna tačka, osovina oko koje se sve okreće, samo što je situacija obrnuta. Ona se doslovce pretara u iluziju, proizvod izvitoperenog uma, onog koji mora da bude zatvoren i izolovan, iako je pitanje normalnosti civilizacijska, a ne medicinska tekovina.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako bilo, narativ ostavlja otvorena vrata za mogućnost da su stvari komplikovanije od onoga kako deluju, da varka zapravo i nije varka, da čak i ako jeste, to zapravo ne menja ništa. Još je <strong>Pedro Calderon de la Barca</strong> tvrdio da je život samo saN, a sve ostalo i nije bitno, jer moguće je da smo mi deo nečijeg sna, ludila, paranoje. Možda je čitav svet samo igra džinovskog novorođenčeta koje sebe naziva bogom, principom, jednim ili kako god već.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom smislu <em>Pjevač u noći </em>nije nužno knjiga koja razbija iluzije, cinična knjiga, bez obzira na inherentnu tugu. Ona je zapravo na strani imaginacije, mašte, na strani literature ako hoćete. Da ne bih upao u klasičnu postmodernističku postavku o tome kako je roman ustvari posvećen pisanju i ne govori ni o čemu drugom, onda ću ovde stati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svako je čitanje svođenje teksta na meru čitaoca, ali i mnogo manje – tumačenje će zavisiti od trenutnog raspoloženja, od životne situacije, preferenci ove ili one vrste. I ovo moje monomanijačko insistiranje na pitanju položaja ljubavi u svetu jeste tek jedno od mnogih koje roman pokreće.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Interesantno bi bilo uočiti status telesne ljubavi – svi su likovi na izvestan način svesni svoje seksualnosti, čak i devojčice, Helankine kćeri, a verovatno je najinteresantnija baba, Baćeha, koja boluje od koprolalije i neprekidno izgovara najgore gadosti koje, s druge strane nisu bez smisla, odnosno, da jesu, ne bi se našle u romanu. U narativni svet ulazi samo ono što je značajno za njega, a ostalo nadograđuje naša mašta, ako joj je potrebno.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Upravo je stoga insistiranje na zdravoj, razuzdanoj, gotovo antički shvaćenoj seksualnosti ona komponenta ljubavi koja je čini zemaljskom, opipljivom, snažnom. Ona je nalik na satirsku igru u kojoj je sve dozvoljeno i poželjno. Naposletku samo ona može da se probije kroz zidove i prozore u nadi da će naši malograđanski okovi spasti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Splitska književnica napisala je kompleksnu priču o ljubavi, koja je zapravo vrlo jednostavna i gađa u srž problema. Ona konstatuje nedostatak ovog snažnog osećaja u svetu i stoga ga afirmiše na svaki mogući način. Na nama je da mu se, kao uostalom i romanu, otvorimo i da ga prigrlimo. Život svakako nije isti bez ljubavi, ali ni bez književnosti koju stvara Olja Savičević Ivančević.</div> Vladimir Arsenić Mon, 15 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/ljubav-protiv-besmisla http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/ljubav-protiv-besmisla Nomadi na Korčuli <p> Na korčulanskom festivalu Šušur! gostovali su autori čije su živote obilježili migracija i nomadski način života.</p> <div> <a href="http://susur.org/#/home" target="_blank"><strong>Šušur! - festival od riči</strong></a>, književni festival u organizaciji udruge <strong>Kula</strong>, u partnerstvu s udrugom <strong>Blockfrei </strong>iz Beča, već pet godina dovodi regionalne književne zvijezde i one koji će to tek postati u srce Korčule na vrhuncu sezone. Kroz opušteni format večernje ćakule, slušateljima se predstavljaju autori i njihova djela te se pretresaju relevantne i svima interesantne teme.&nbsp;</div> <div> <br /> Ove se godine festival održao u nedjelju, 7.8. Centralni dio festivala činile su književne tribine. Gostovali su autori iz regije čije su živote obilježili migracija, putovanja i nomadski način života, što je bila tema ovogodišnjeg Festivala.<br /> <br /> Povijesni kontekst migracija s ovog područja izložio je povjesničar <strong>Dragan Markovina</strong>, da bi se na njega nadovezali suvremeni putnici i pisci <strong>Igor Štiks </strong>i <strong>Jerko Bakotin </strong>koji su raspravljali o pitanju identiteta i potrebe za kretanjem. Svoja su nova djela predstavili <strong>Alida Bremer</strong> i <strong>Marko Pogačar </strong>u razgovoru sa <strong>Seidom Serdarevićem</strong>, osnivačem i glavnim urednikom nakladničke kuće <strong>Fraktura</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za glazbeni intermezzo bila je zadužena ženska klapa <strong>Moreške</strong>, folklornog društva iz Korčule, a književnu tribinu dodatno su osvježili najmlađi: učenici osnovnih škola iz Korčule i Vela Luke, <strong>Ivan Žuvela</strong>, <strong>Lara Drušković</strong>, <strong>Nikica Batistić </strong>i <strong>Tereza Šestanović </strong>koji su recitirali svoja djela i pjesme autora s otoka.</div> <div> <br /> ***<br /> <br /> info i foto: Šušur!</div> Booksa Booksa Fri, 12 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nomadi-na-korculi http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/nomadi-na-korculi How to make poets heard <p> Jennifer Williams, the Programme Manager of the 'Scottish Poetry Library', talks about fostering links between domestic and international writers.</p> <div> <strong>Could you briefly describe the events you are organising? What genres, topics and audiences are you focused on?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> The <strong><a href="http://www.scottishpoetrylibrary.org.uk/" target="_blank">Scottish Poetry Library</a></strong> is a unique national resource and advocate for the art of poetry, and Scottish poetry in particular. We are passionately committed to bringing the pleasures and benefits of poetry to as wide an audience as possible.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Throughout the year the Scottish Poetry Library runs events primarily in our own venue. We have a Spring and Autumn Season, with about 20 events in each, and we also work in partnership with festivals such as Edinburgh International Book Festival and StAnza – Scotland’s International Poetry Festival. The library started, though in a different location, in 1984 and we moved to our current premises – a purpose-built poetry library – in 1999. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Most of our events attract 30-50 people and they all focus on poetry; usually readings, lectures, debates and poetry in exhibition or collaboration with other art forms. We also run workshops and reading groups, and do work in schools.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How do you cooperate with your local writers? Could you briefly describe your local writing scene?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> We work with poets locally, from around the UK and from Europe and around the world. We invite them to read at events and participate in workshops, we offer them and recommend them for opportunities and we help them connect with festivals and other programmes. We also promote their work and events online and through our print materials, as well as collecting their books in our poetry library.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Our local scene is diverse and has rich veins of spoken word, written word and everything in between. We range from quite experimental to very formal and traditional – really you can find just about every sort of writer here. I would say that the communities can be slightly separate but generally are supportive within each area, and we work to foster links between the different "types” of poetry in Scotland and beyond.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How do you cooperate with foreign writers and organisations?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> We work with organisations like <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/" target="_blank"><strong>Literature Across Frontiers</strong></a> and now the <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live</strong></a> platform to help foster relationships with literary organisations and writers from Europe and beyond. We have a long history of working with writers from many other countries and so have also built up relationships and connections over the years which continue to blossom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> The Edwin Morgan Trust has also begun to sponsor international poetry workshops that we manage and host every other year. It is important for us to keep making these connections, to help writers in Scotland to meet and learn about poets and poetry from around the world and to help to bring Scottish poetry and poets to the rest of the world.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Scottish Poetry Library participates in the project&nbsp;<a href="http://www.lit-across-frontiers.org/activities-and-projects/project/new-voices-from-europe/" target="_blank">New Voices from Europe</a>.&nbsp;Why do you find it important, both locally for you and internationally?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> It is an excellent project as poets at this level are some of the most interesting voices writing today and yet it is often harder for them to be translated and to be heard beyond their own countries, so this project allows us to help these writers to have a bigger platform and to make new connections around Europe.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>How important are literary translations for you? Do you work on presenting and translating foreign works?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> We believe that they are vital in that they allow access to poetry in other languages than one’s own and help build connections and communication between writers, readers and translators. Through the help of Literature Across Frontiers we have a long tradition of running translation workshops using poet-translators and English language bridge translations, and this has been an important part of the library’s international work over the years and has helped form many ongoing poetic collaborations and relationships.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> We have also fostered and been involved in other translation projects such as the 2015 <a href="https://www.edbookfest.co.uk/media-gallery/item/innu-poetry-from-the-canadian-tundra" target="_blank"><em>Quebec-Scotland Poetry Exchange Project</em></a> which was a collaboration between the Edinburgh International Book Festival, Maison de la poésie de Montréal, British Council Canada and the Scottish Poetry Library:</div> Luka Ostojić Wed, 10 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/english/how-to-make-poets-heard http://www.booksa.hr/vijesti/english/how-to-make-poets-heard 'Povezujemo naše pjesnike i strane čitatelje' <p> Razgovarali smo s Jennifer Williams, programskom voditeljicom 'Scottish Poetry Library'.</p> <p> <em>Razgovor je nastao u sklopu projekta <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/literary-europe-live/" target="_blank"><strong>Literary Europe Live </strong></a>u kojem sudjeluje 16 europskih književnih organizacija.</em><br /> <br /> ***<br /> <br /> <strong>Čime se bavi <a href="http://www.scottishpoetrylibrary.org.uk/" target="_blank">Scottish Poetry Library</a> (Škotska knjižnica poezije)? Koja se događanja odvijaju u knjižnici?</strong><br /> <br /> Scottish Poetry Library je zagovornik pjesništva, naročito škotskog, i jedinstveno je mjesto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Posvećeni smo pružanju poetskog užitka najširoj mogućoj publici.<br /> <br /> Tijekom godine Scottish Poetry Library organizira događanja prvenstveno u svom prostoru. Imamo proljetnu i jesenju sezonu s po 20 događanja u svakoj, a surađujemo i s festivalima kao što su Edinburgh International Book Festival (Međunarodni književni festival u Edinburghu) te festival StAnza (Škotski međunarodni festival poezije). Knjižnica je započela s radom 1984. godine, a 1999. smo preselili u novi prostor koji je namjenski sagrađen za knjižnicu poezije.<br /> <br /> Većina naših događanja, uglavnom fokusiranih na poeziju, ima od 30 do 50 posjetitelja. Obično su to čitanja, predavanja, razgovori te pjesničke izložbe ili suradnje s drugim vrstama umjetnosti. Također organiziramo radionice i čitateljske grupe te radimo u školama<br /> <br /> <strong>Kako surađujete s lokalnim autorima? Možete li ukratko opisati škotsku pjesničku scenu? </strong><br /> <br /> Radimo s pjesnicima iz Škotske, iz Velike Britanije te iz Europe i cijelog svijeta. Pozivamo ih da čitaju na događanjima i sudjeluju u radionicama, nudimo im prilike i preporučujemo ih drugim organizacijama te im pomažemo da se povežu s festivalima i drugim programima. Također promoviramo njihov rad i njihova događanja online i u našim tiskanim materijalima te prikupljamo njihove pjesničke zbirke u našoj knjižnici.<br /> <br /> Naša lokalna scena je šarolika i ima bogatu tradiciju <em>spoken word</em> poezije, klasične poezije i svega između. Raspon je od prilično eksperimentalne do vrlo formalne i tradicionalne – ovdje zaista možete naći sve vrste pjesnika. Rekla bih da te zajednice ponekad mogu biti malo odvojene, ali generalno se podupiru u svakom području, a mi radimo na jačanju veza između različitih 'vrsta' poezije u Škotskoj i izvan nje.<br /> <br /> <strong>Koliko surađujete s međunarodnim autorima i organizacijama?&nbsp;</strong><br /> <br /> Radimo s organizacijama poput <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/" target="_blank"><strong>Literature Across Frontiers</strong></a> i s platformom Literary Europe Live kako bismo pomogli jačanju odnosa s književnim organizacijama i piscima iz Europe i izvan nje. Imamo dugu povijest suradnje s piscima iz drugih zemalja te smo tijekom godina stvorili odnose i veze koji i dalje cvjetaju.<br /> <br /> Edwin Morgan Trust je također počeo sponzorirati međunarodne pjesničke radionice koje organiziramo i ugošćavamo svake druge godine. Važno nam je nastaviti graditi veze kako bismo pomogli piscima iz Škotske da upoznaju pjesnike i poeziju iz cijelog svijeta te kako bismo pomogli da se škotska poezija i pjesnici pokažu ostatku svijeta.&nbsp;<br /> <br /> <strong>Sudjelujete u projektu <a href="http://www.lit-across-frontiers.org/activities-and-projects/project/new-voices-from-europe/" target="_blank"><em>New Voices from Europe</em></a> koji promovira deset zanimljivih, slabije poznatih europskih autora. Koliko vam je taj projekt važan?</strong><br /> <br /> Ovo je odličan projekt jer pjesnici na ovoj razini spadaju među najzanimljivije glasove koji danas pišu, a ipak ih se teže prevodi ili prepoznaje izvan njihove zemlje. Stoga nam ovaj projekt omogućuje da takvim piscima pomognemo izgraditi širu platformu i ostvariti nove veze širom Europe.&nbsp;<br /> <br /> <strong>Radite li na prevođenju ili promoviranju prijevodne književnosti?</strong><br /> <br /> Vjerujemo da su prijevodi ključni jer omogućuju pristup poeziji na drugim jezicima i pomažu izgraditi veze i komunikaciju između pisaca, čitatelja i prevoditelja. Uz pomoć LAF-a razvili smo dugu tradiciju vođenja prevoditeljskih radionica koje koriste pjesnike-prevoditelje i engleski kao pomoćni jezik za prijevode. Ovo je već godinama važan dio međunarodnog rada knjižnice i pomogao nam je stvoriti mnoge pjesničke suradnje i odnose koji i dalje traju.<br /> <br /> Također smo jačali i uključili se u druge prevoditeljske projekte poput pjesničke razmjene između Quebeca i Škotske u 2015 (<a href="https://www.edbookfest.co.uk/media-gallery/item/innu-poetry-from-the-canadian-tundra" target="_blank">Quebec-Scotland Poetry Exchange Project</a>) koju smo proveli u suradnji s organizacijama Edinburgh International Book Festival, Maison de la poésie de Montréal i British Council Canada.<br /> <br /> ***<br /> <br /> <em>Tekst s engleskoga prevela je&nbsp;<strong>Miljenka Buljević</strong>.</em></p> Luka Ostojić Wed, 10 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/povezujemo-nase-pjesnike-i-strane-citatelje http://www.booksa.hr/kolumne/intervju/povezujemo-nase-pjesnike-i-strane-citatelje Slobodan Novak (1924 - 2016) <p> Preminuo je hrvatski književnik, akademik i urednik.</p> <p> Hrvatski književnik i akademik <strong>Slobodan Novak</strong> umro je 25. srpnja u Zagrebu u 92. godini.<br /> <br /> Slobodan Novak rođen je u Splitu 3. studenoga 1924. godine. Gimnaziju je pohađao u Splitu, a maturirao je u Prvoj hrvatskoj gimnaziji na Sušaku 1943. Iste godine pridružio se antifašističkom pokretu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1953. godine završio je studij jugoslavistike.<br /> <br /> Radio je kao lektor, novinar i urednik u novinama, časopisima i izdavačkim kućama poput <em>Zore </em>i <em>Naprijeda</em>, a bio je i direktor drame u Hrvatskom narodnom kazalištu Split.<br /> <br /> Pokrenuo je i uređivao književne časopise <em>Izvor</em> i <em>Krugovi</em> te uređivao književne časopise <em>Mogućnosti</em> i <em>Forum</em>.<br /> <br /> Bio je član Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske, a 1983. izabran je za izvanrednog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1991. za redovnoga člana.<br /> <br /> Književni opus počeo je pjesničkom zbirkom vezanom uz ratno iskustvo <strong><em>Glasnice u oluji</em></strong> (1950.) U povijesti hrvatske književnosti ostat će zapamćen u prvom redu po pripovjednoj prozi.<br /> <br /> Najuspješnijim Novakovim djelom smatra se roman <strong><em>Mirisi, zlato i tamjan</em></strong> iz 1968., koji mnogi navode kao jedan od najboljih romana hrvatske književnosti. Za taj je roman 1969. dobio Nagradu Vladimir Nazor za roman godine, Nagradu Matice hrvatske, NIN-ovu nagradu kritike, Nagradu kritičara Večernjeg lista, a 1994. Nagradu Vjesnika na Tjednu hrvatske drame u Teatru ITD, za tekst predstave "Mirisi, zlato i tamjan".<br /> <br /> Dobio je i Nagradu Grada Zagreba (1962.) za proznu zbirku <strong><em>Tvrdi grad</em></strong>,&nbsp; Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1990.), Nagradu Miroslav Krleža Društva hrvatskih književnika (2005.), Nagradu Matice Hrvatske August Šenoa za roman (2005.), Nagradu Slobodne Dalmacije Emanuel Vidović za životno djelo...<br /> <br /> ***<br /> <br /> izvor: Hina</p> Booksa Booksa Mon, 01 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/slobodan-novak-1924-2016 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/slobodan-novak-1924-2016 Knjiga o indiferentnosti <p> U izdanju Mame objavljena je debitantska knjiga 'Uz Malabou' mladog hrvatskog filozofa Ante Jerića.</p> <p> U izdanju <strong>Mame </strong>objavljena je debitantska knjiga <a href="http://mi2.hr/2016/07/ante-jeric-uz-malabou-profili-suvremenog-misljenja/" target="_blank"><strong><em>Uz Malabou - Profili suvremenog mišljenja </em></strong></a>mladog hrvatskog filozofa <strong>Ante Jerića</strong>.<br /> <br /> U fokusu knjige je pojam indiferentnosti kojim se bavi francuska filozofkinja <strong>Catherine Malabou</strong>. Na fonu razmatranja tog bitnog motiva u Malabouinom radu, Jerićeva knjiga donosi čitanja nekolicine autor(ic)a, Malabouinih povremenih suputnika i suputnica, koji u svom radu pokušavaju misliti indiferentnost ili svijeta prema čovjeku ili čovjeka prema svijetu.<br /> <br /> Riječima urednika, "<em>Uz Malabou</em> jest nastup filozofskog pisca kakvog ova sredina još od <strong>Marija Kopića </strong>i njegovih ranih spisa nije iskusila. Zadivljuje ustrajnost i temeljitost kojom se Jerić u tekstu susreće s relevantnim današnjim misliocima, s kojima je pak mahom ostvario i osobni kontakt. No, još važnije od sretanja s tim figurama jest Antino majstorsko ocrtavanje odlučujućih filozofskih susreta tj. rasprava našeg doba, pa je <em>Uz Malabou </em>podjednako brevijar suvremenog mišljenja i brevet, matrikula, jednog mladog pisca."<br /> <br /> Knjigu je oblikovao <strong>Dejan Dragosavac Ruta</strong>, a možete je pregledati <a href="https://monoskop.org/images/2/28/Jeric_Ante_Uz_Malabou_profili_suvremenog_misljenja.pdf" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;</p> Booksa Booksa Mon, 01 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/knjiga-o-indiferentnosti http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/knjiga-o-indiferentnosti Man Booker - širi popis <p> Među 13 romana koji konkuriraju za prestižnu britansku nagradu, čak su četiri debitantska.</p> <p> Na širem popisu za godišnju nagradu <strong><em>Man Booker</em></strong> ukupno je trinaest romana: pet američkih, šest britanskih, jedan kanadski i jedan južnoafrički.<br /> <br /> Za nagradu konkuriraju djela izvorno napisana na engleskom jeziku i objavljena u Velikoj Britaniji.<br /> <br /> U konkurenciji su čak četiri debitantska romana: <strong><em>Hystopia</em></strong> <strong>Davida Meansa</strong>, <strong><em>The Many</em> Wyla Menmuira</strong>, <strong><em>Eileen</em></strong> <strong>Ottesse Moshfegh </strong>i <strong><em>Work Like Any Other</em></strong> <strong>Virginije Reeves</strong>.<br /> <br /> Samo dvoje autora su se prije ove godine našli u samom finalu: to su znameniti južnoafrički autor <strong>J.M. Coetzee</strong> (<strong><em>Schooldays of Jesus</em></strong>) i <strong>Deborah Levy </strong>(<strong><em>Hot Milk</em></strong>).<br /> <br /> Po mišljenju predsjednice žirija <strong>Amande Foreman</strong>,<strong> </strong>godina je bila jako uzbudljiva. "Raspon knjiga je širok, a kvaliteta iznimno visoka. Od povijesnoga do suvremenoga, od satiričnog do polemičkog, romane na ovom popisu napisali su i ugledni pisci i još neafirmirani autori. No svi su oni svježi, energični i važni."<br /> <br /> Uz navedene, na popisu su <strong><em>His Bloody Project</em></strong> (<strong>Graeme Macrae Burnet</strong>), <strong><em>Serious Sweet</em></strong> (<strong>A.L. Kennedy</strong>), <strong><em>The Sellout</em></strong> (<strong>Paul Beatty</strong>), <strong><em>All that Man is</em></strong> (<strong>David Szalay</strong>), <strong><em>North Water</em></strong> (<strong>Ian McGuire</strong>), <strong><em>Do Not Say We Have Nothing </em></strong>(<strong>Madeleine Thien</strong>) i <strong><em>My Name is Lucy Barton</em></strong> (<strong>Elizabeth Strout</strong>).<br /> <br /> Uži izbor od šest finalista očekuje nas 13. rujna. Ime dobitnika bit će obznanjeno krajem listopada. Pobjednik će primiti 50.000 funti nagrade.<br /> <br /> ***<br /> <br /> izvor: Hina</p> Booksa Booksa Mon, 01 Aug 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/man-booker-siri-popis http://www.booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/man-booker-siri-popis Literati GO - ulovi ih sve! <p> Pisci su vrlo nepredvidljiva, volšebna i osiona bića i nije ih lako uhvatiti. Naročito u ljetnim mjesecima...</p> <div> U Booksi je oduvijek na snazi pravilo: kad mačke nema - miševi kolo vode. Ove godine nekaj baš nije štimalo oko rasporeda odlazaka na godišnje odmore – Nadstojnik <strong>Lućano </strong>odjezdio u Čitluk kod familije. Zaboravio je izvjesiti najnoviji raspored i u jednom trenutku nikoga više nije bilo na šanku, pa su gosti 48 sati sami odlazili za šank, spravljali si svoja makjata i kapućina, izdavali si račune, ostavljali novčiće plus napojnice u napojničarsku kutiju i na kraju radnog vremena – uredno sami radili obračun, zaključavali kombinat i ostavljali ključ ispod otirača.<br /> &nbsp;</div> <div> Srećom, trećeg dana došli su naši softveraši te nazvali <strong>Dunju </strong>i <strong>Anu </strong>iz officea da se hitno vrate s godišnjeg na kojega uopće nemaju pravo ove godine.</div> <div> <br /> Bijesne zbog toga dvije pustolovke pojavile su se reš-pečene u kombinatu i drsko priupitale softveraše kaj oni uopće rade u Booksi.<br /> <br /> "Razvijamo avanturističku igru koja će kombinatu donijeti stotine i stotine kuna. Zove se Literati GO i upravo završavamo beta verziju."<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja i Ana htjele su doznati više o ovom projektu.</div> <div> <br /> Softveraš <strong>Rale</strong>: "Pa ništa – instalirate igru na vaš mobač i krećete u lov na hrvatske pisce. Kad spazite kojeg, brzo ga fotkate i tako skupljate bodove. Osim hrvatskih, možete loviti i sve druge pisce, ali samo ako su u tom trenutku na teritoriju RH."<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Jesen ti gajde, nije li to skoro isto kao i ona stupidarija s <strong>Pokemonima</strong>?"</div> <div> <br /> Softveraš Rale: "Actually ne, ovdje hvatate žive ljude koje možete skužiti golim okom i druga stvar – broj pisaca u Hrvatskoj raste nevjerojatnom brzinom. U prosjeku svaki dan pojavi se po 1,33 nova literata, a cilj igre je – uhvatiti ih sve!"<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja: "Nema tu logike, kako ću ih uhvatiti sve kad niču kao vrganji poslije kiše?"</div> <div> <br /> Softveraš <strong>Čutura</strong>: "Teoretski se može, iako broj literata stalno raste, u jednom trenutku moguće je uhvatiti ih sve. Na zaslonu vašeg mobača pojavit će se obavijest: UHVATIL SI IH SVE, NO PRIČEKAJ. Potom kreće odbrojavanje, ako se u roku od 6 sati ne pojavi novi pisac u bazi – to znači da si došla do kraja!"<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Ali čekaj, dragoviću, koliko ljudi uopće zna kako izgleda većina hrvatskih i drugih pisaca?"</div> <div> <br /> Softveraš Rale: "Baš mi je drago da si postavila ovo pitanje i hvala ti na njemu. Ljepota i jest u tome da se potencijalne igrače potakne na upoznavanje i prepoznavanje književnic(k)a. Kak ne kužite, prema našim izračunima, interes za literate uvećat će se za oko 1650% već u prvom tjednu!"<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Ma tko želi upoznati pisce, k jarcu, pa ni većina njih samih ne žele da ih se upozna."</div> <div> <br /> Dunja: "Ne slažem se, sve više ih želi, stavljaju svoje fotke na društvene mreže, nova generacija literata želi biti prepoznata – mnoge od njih slava privlači kao što grizlija privlači košnica krcata medom. Ima ih koji su se slikali za Gloriju! Takvi su trendovi, Anice."<br /> &nbsp;</div> <div> Ana iz officea: "Hm… i kaj kad ih možebitno uloviš sve?"<br /> &nbsp;</div> <div> Softveraš Čutura: "Pa… nikaj, drago ti bude što si to zbavil, onak… neko vrijeme osjećaš se fajn."<br /> &nbsp;</div> <div> Softveraš <strong>Zrinko</strong>: "Wait a minute… a zakaj vas dvije ne bi odigrale jednu partiju Literati GO u Deathmatch modu?"<br /> &nbsp;</div> <div> Djevojke su objeručke prihvatile izazov, daunlodale aplikaciju i krenule u lov na glave skribenata. Zbog vrlo ograničenog prostora ovdje ćemo opisati tek finiš ovog epskog deathmatcha.</div> <div> &nbsp;</div> <div> LITERATI GO: DUNJA – ANA IZ OFFICEA, <em>epski Deathmatch</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Pisci su vrlo nepredvidljiva, volšebna i osiona bića i nije ih lako uhvatiti. Naročito u ljetnim mjesecima – osjetljivi su na sunce, pa klamzaju po gradu držeći se hladovine, mračnih i vlažnih mjesta.<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je imala supersreće, faktički u prvim minutama deathmatcha naletjela je na <strong>Damira Karakaša </strong>i <strong>Zorana Žmirića</strong>. Gostili su se kolačima u obližnjoj slastičarnici – uletjela je unutra, poklikala ih i povela 2:0! Ana je na zaslonu vidjela rezultat i ljutito potrčala na Jelačića plac. U Nami je skužila <strong>Ružicu Gašperov</strong>, a odmah potom, na terasi Kod Krole, <strong>Koranu Serdarević</strong>, <strong>Ivanu Rogar </strong>i <strong>Zrinku Pavlić</strong>. Klik, klik, klik, klik i semafor je sad pokazivao 4:2 za nju!<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja nije sjedila prekriženih ruku. U Branimir centru naletjela je prvo na <strong>Noru Verde </strong>i <strong>Zorana Malkoča</strong>, a u VBZ-u je na vrijeme spazila <strong>Ivanu Šojat</strong>. Rafalno ih je sve poklikala i povela 5:4! Tek što je izašla iz centra, u trafici na Branimirovoj skužila je <strong>Faruka Šehića </strong>koji je baš kupovao sličice EURO 2016. Klik – 6:4.<br /> &nbsp;</div> <div> Sreća je u nesreći kaj je većina literata siromašna, pa ih je, ako ste vješt igrač, tijekom srpnja i kolovoza lako uočiti na opustjelim zagrebačkim ulicama.<br /> &nbsp;</div> <div> Enivej, Ana nije mogla hebeno vjerovat kaj se događa. Pa tu zvihru Dunju sreća ide naveliko! Zaletjela se na Cvjetni, obišla sve živo, ali uspjela je uhvatiti tek dvoje pisaca: <strong>Sibilu Petlevski </strong>i <strong>Roberta Perišića </strong>koji su stajali u hladovini i čekali da zađe sunce. Tek što je poravnala rezultat na 6:6 greškom je ulovila i <strong>Jagnu Pogačnik</strong>, te izgubila bod. Naime, ako neoprezno uloviš književnog kritičara – gubiš bod. Usput je srela bračni par <strong>Serdarević </strong>iz Frakture, pozdravila ih ljutito i produžila dalje. Pa baš danas da ne budu u društvu kakvih pisaca, baš danas?<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je vodila 6:5 i hitala dalje kao osica. Pročešljala je birtije oko Ciboninog tornja – ništa. Tek u blizini trešnjevačkog placa, na terasi jedne malešne birtije skužila je <strong>Romana Simića</strong>, pio je čaj – 7:5!<br /> &nbsp;</div> <div> Za to vrijeme Ana je na Britancu. Predosjeća da bi joj se baš tu moglo posrećiti. I fakat – <strong>Selvedin Avdić </strong>kupovao je kod jednog čiče stare ploče skupine The Who. Malo dalje, u dvorištu pizzerije Mamma mia, poklikala je <strong>Kristiana Novaka </strong>i <strong>Edu Popovića</strong>. Još jednom okrenula je rezultat i povela 8:7! Ali gdje naći još dva literata, pitanje je sad?<br /> &nbsp;</div> <div> U znoju lica svog Dunja je doklamzala na Trg, pa na terasi Kod Krole poklikala Koranu Serdarević, Ivanu Rogar i Zrinku Pavlić. Na zaslonu se pojavila poruka – OVE ŽENE VEĆ SU UHVAĆENE! Dunja je opsovala i krenula na Gornji grad.</div> <div> <br /> Korana je načinila rolajz: "Koji kuki se događa? Čovjek više nemre ni pivo popit na miru."</div> <div> Zrinka je odmahnula rukom: "Ma turisti, ne obraćaj pažnju…"</div> <div> <br /> Dunja je na cijelom Gornjem gradu uspjela uloviti samo <strong>Marka Dejanovića</strong>, sjedio je u hladovini ispred Sabora, klik – 8:8. Onda se sjetila – Jarun! Na obalama zagrebačkog mora okončat će ovo u svoju korist.&nbsp;</div> <div> <br /> Dva sata poslije Dunja s mobačem na gotovs klipše po Jarunu. Je li moguće da nema nikoga, ma ovo, k vrapcu, nisu istine! Mnogo svijeta frigalo se na suncu i brćkalo u vodi, ali pisca ni jednog među njima. Nešto je bljesnulo među vrbama. Netko je nosio luftmadrac – bila je to <strong>Milena Benini</strong>. Klik – 9:8 i korak do pobjede. Dunja je živnula, unajmila bajk i krenula na drugu stranu okrećući pedale kao bez duše.<br /> &nbsp;</div> <div> Iz suprotnog pravca, također na bajku, jezdila je Ana. U prolazu je kliknula <strong>Zorana Lazića </strong>koji je tu dolazio u ribolov – 9:9! Kod Ledo škrinje Dunja je još izdaleka uočila <strong>Gordana Nuhanovića</strong>. Kupovao si je sladoled. Nagazila je još jače i već isturila mobač. U tom nevjerojatnom trenutku Ana je izronila kao iz zemlje, bacila se s bajka i uletjela Dunji u kadar. Nuhanović se okrenuo da vidi kakva je to gužva i Ana je iz duboke trave kliknula za pobjedu u prvom epskom Literati GO deathmatchu!<br /> &nbsp;</div> <div> Dunja je sjela na obližnju klupicu i zacendrala. Onda je bacila mobač u jezero. Ana je došepesala do nje i stala je tješiti: "No, no… kaj sad, dok nekom ne smrkne, drugom ne svane. Ne žalosti se, nisi trebala bacat mobitel u vodu…"</div> <div> <br /> "Znaaam… ponijeli me osjećaji…", zacendrala je Dunja na najjače. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***<br /> <br /> F.B., 21. srpnja 2016., Zagreb</div> F. B. Thu, 21 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/literati-go-ulovi-ih-sve http://www.booksa.hr/kolumne/pisma-pukovniku/literati-go-ulovi-ih-sve Stimulacija za djela iz 2015. godine <p> Ministarstvo kulture objavilo je 'Javni poziv za stimulaciju autora (...) na području književnog stvaralaštva u 2015. godini.' Rok: 20.7.2016.</p> <div> <strong>Ministarstvo kulture</strong> objavilo je <strong><em>Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2015. godini</em></strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na ovaj Poziv mogu se prijaviti autori, izdavači te druge fizičke i pravne osobe s prijedlogom djela, čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja &nbsp;do 31. prosinca 2015. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dodijelit će se ukupno 20 stimulacija u sljedećim kategorijama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> - knjiga proze (roman, knjiga priča, esej)&nbsp;</div> <div> - zbirka poezije&nbsp;</div> <div> - knjiga za djecu i mlade&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 15.000,00 kn neto koji se dodjeljuje autoru odabranog djela. Jednom autoru može se putem ovog Javnog poziva dodijeliti samo jedna stimulacija godišnje.<br /> <br /> Detalji o prijavi mogu se pronaći na <a href="http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=15791" target="_blank">stranici Ministarstva</a>.<br /> <br /> Rok za podnošenje prijava je od dana objave Javnoga poziva do 20. srpnja 2016. godine.</div> Booksa Booksa Mon, 18 Jul 2016 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/stimulacija-za-djela-iz-2015-godine http://www.booksa.hr/vijesti/natjecaji/stimulacija-za-djela-iz-2015-godine