BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Zbogom, dragi pacijenti! <p> Doktor Ostojić odlazi na dugotrajnu misiju u najugroženije predjele načitanog svijeta. Objavljujemo i imena nagrađenih pacijenata.</p> <div> Dragi pacijenti i pacijentice,</div> <div> &nbsp;</div> <div> Spakirao sam stetoskope, kardiograf je već u kovčegu, laringoskopi lete zračnom poštom, a perkusioni čekići čekaju u prtljažniku mog auta. Sve je spremno za odlazak u Ujedinjeno Kraljevstvo.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ma koliko bolna bila činjenica da sam postao dijelom hrvatskog književnog korpusa (zbog čega neminovno moram otići), utoliko ipak osjećam snažnu potrebu i dužnost za odlaskom u najugroženije predjele načitanog svijeta: u državu koja puca po šavovima zbog svoje književne tradicije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije nekoliko tjedana dobio sam poziv na čaj kod <strong>kraljice Elizabete </strong>i <strong>princa Philipa </strong>u Londonu. Na tom sastanku kraljica me zamolila da dođem osobno voditi stručni tim u misiji literarnog liječenja britanske populacije. Čaj s kraljicom i princom zaista nije bio ugodan, ne samo zbog brojnih prinčevih neumjesnih komentara, nego i zbog serijoznosti stanja o kojem mi je kraljica govorila.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zahvaljujući ogromnom publicističkom i beletrističkom kanonu, diljem Ujedinjenog Kraljevstva raširile su se ideje zamišljenih nacionalnih zajednica, državne slobode i ljubavi prema naciji (a ne i monarhiji). Opća upućenost škotske populacije u djela <strong>Scotta</strong>, <strong>Burnsa</strong>, <strong>Irvinea Welsha </strong>i <strong>Muriel Spark </strong>potaknula je osjećaj nacionalnog zajedništva te direktno dovela do referenduma o nezavisnosti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Unatoč tome što Škotska ostaje u Kraljevstvu, istraživanja načitanosti upućuju da bi se slična inicijativa za referendumom mogla pojaviti i u drugim krajevima Kraljevstva. Naime, građani željni čitanja opustošili su police British Libraryja, djela <strong>Jamesa Joycea </strong>su razgrabljena i prodaju se na sjevernoirskom crnom tržištu za 10.000 funti, žitelji Walesa mahom prečitavaju nečitka djela <strong>Dafydda ap Gwilyma</strong>, keltskog pjesnika iz 14. stoljeća, a čak i stanovnici londonskog predjela Kensington čitaju <strong>Virginiu Woolf </strong>i na sastancima mjesne zajednice raspravljaju o odcjepljenju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sljedećoj godini očekuje nas i objava dosad zataškane, ali antropološki provjerene informacije o porijeklu <strong>Williama Shakespearea</strong>, zapravo sina velške pralje i irskog mornara. (Proste komentare princa Philipa na račun poznatog pisca zadržat ćemo unutar četiri zida Buckinghamske palače.) Shakespeare bi tako mogao dokrajčiti jedinstvo Kraljevstva, pa čak i dovesti do rata između Walesa i Irske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakako, ostavio sam vlastite političke nazore po strani i koncentrirao se na zdravstveno stanje britanskih žitelja. Studiozna znanstvena istraživanja dokazala su da rasap državnog teritorija neizbježno dovodi do širenja knjiga, literarnih ideja i književnih bolesti. Stoga je dužnost svjetskih literoterapeuta otići u Ujedinjeno Kraljevstvo, smanjiti utjecaj književnosti na populaciju te održati zdravlje pojedinaca i stabilnost institucija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> "Hvala vam! Vi ste naš <strong>James Bond</strong>", rekao je princ, "Samo stariji, manje seksi i iz Rusije."</div> <div> <br /> Zahvalio sam na prijemu i krenuo kupiti povratnu kartu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="305" src="//www.youtube.com/embed/r-uVA9vvAlk" width="370"></iframe></div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno, teška srca napuštam pacijente i kolege iz Hrvatske. Šest godina rada u Booksi prilično je kratak period i teško je govoriti o značajnom utjecaju na književno zdravlje naših građana. Ipak, zadovoljno mogu ustvrditi da je stanje mnogo bolje nego 2008. kada sam počeo liječiti: objavljuje se daleko manje knjiga, popularnost knjižnica drastično je pala, ljudi bitno manje čitaju, a čak i ako čitaju, dijagonalna metoda čitanja knjige češće se koristi nego opasna horizontalna metoda.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prijeteće osobine hrvatskih književnih djela stručno se izoliraju i dezinficiraju u školskom sustavu lektire. Ako su <strong>Krležina </strong>djela i bila dijelom odgovorna za raspad bivše države, sada smo posve osigurani od destabilizirajućeg faktora kanonske ili, pak, suvremene književnosti. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakle, ponosno mogu zaključiti da su naši građani zauzeli zdrav i preventivan pristup knjigama. Uz takve (ne)čitatelje koji sami sprečavaju pojavu bolesti, liječnik je tek puka formalnost.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ipak, u neugodnom slučaju pojave bolesti, upućujem pacijente na podsjećanje i ponovno iščitavanje mojih stručnih tekstova. Stoga sam organizirao nagradnu igru u kojoj su brojni prijavljeni pacijenti izvukli iz arhive najopasnije i najpoučnije slučajeve. Nagrađeni su sljedeći sretni pacijenti:</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vedrana Janković</strong> za <a href="http://www.booksa.hr/kolumne/dr-ostojic-italo-calvino" target="_blank"><em>slučaj <strong>Itala Calvina</strong></em></a>. Vedranino obrazloženje: "Prošli put kad sam zapala u post-modernističku krizu, pomogli ste mi savjetima prvotno namijenjenima Luki, Calvinovom čitatelju. A kako sada dalje, ne znam. Čini se da je jedino što mi preostaje pokušati pronaći neki vid literarne skrbi u usputnim interakcijama s knjižničarima, koji su nažalost često i sami već nepovratno izgubljeni između figurativnih i doslovnih polica s knjigama."</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Daria Blažević </strong>za slučaj&nbsp;<a href="http://www.booksa.hr/kolumne/dr-ostojic-kasan-cuk-il-netopir" target="_blank"><em>Kasan ćuk il' netopir</em></a>. Darijino obrazloženje: "Ovaj tekst mi je osobno pomogao prebroditi ne jedan, već nekoliko literarno-inih problema. Koji jednostavan, a genijalan savjet, upravo valjda zato genijalan, što je jednostavan!"</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Božo Bojić </strong>koji je jednostavno, ali iskreno zatražio liječničku pomoć 'linkom' na popularnu pjesmu jugoslavenskog benda <strong>Buldožer</strong> (koju možete poslušati u sklopu ovog teksta).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Martina Blažević </strong>za slučaj <a href="http://booksa.hr/kolumne/dr-ostojic-camus" target="_blank">utjecaja <strong>Alberta Camusa </strong>na navijača Dinama</a>. Obrazloženje: "Tekst mi se sviđa jer iznosi stajalište da je u redu fizički napasti osobu koja ne voli Shakespearea što je, po mom mišljenju, prvi korak u emancipiranju književnosti od opće gluposti prosječnih potrošača."</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nagrađenim pacijentima javit ćemo se kako bi dogovorili podjelu nagrada i terapeutskih mjera.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zahvaljujem pacijentima i pacijenticama na povjerenju, kolegama na poučnim i hvale vrijednim komentarima, te vječnoj medicinskoj sestri <strong>Tajani </strong>na neumornom radu u ordinaciji i u malenoj čekaonici gdje se konstantno trebalo brinuti za tridesetak pacijenata. Kao što svaki put kažem svojim pacijentima na kraju terapije: nadam se da je ovo zbogom, a ne do skorog viđenja.</div> <div> <br /> dr.med. dr.med. Ostojić<br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/File:HM_The_Queen_and_Prince_Philip.JPG" target="_blank">Carfax2</a></div> Fri, 19 Sep 2014 05:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/zbogom-dragi-pacijenti http://www.booksa.hr/kolumne/zbogom-dragi-pacijenti Kreću Dani Mirka Kovača <p> U spomen na nedavno preminulog velikog pisca, od 25. do 27. rujna u Rovinju će se prvi put održati Dani Mirka Kovača.</p> <div> U Rovinju je ove godine osnovana <strong>Udruga Mirko Kovač </strong>koja je osmislila novu kulturnu manifestaciju&nbsp;<em><strong>Dane Mirka Kovača</strong></em>.<br /> &nbsp;</div> <div> <em>Dani Mirka Kovača </em>prvi put će se održati od 25. do 27. rujna 2014. u Multimedijalnom centru grada Rovinja i zamišljeni su kao trodnevna manifestacija koja će okupiti domaće, regionalne te međunarodne književne, filmske i kazališne stručnjake, kritičare te predstavnike medija iz cijele regije. Intencija je da se manifestacija održava svake godine u posljednjem vikendu mjeseca rujna u Rovinju - gradu u kojem je zadnjih dvadesetak godina svoga života živio i stvarao Mirko Kovač.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Već u prvoj godini održavanja na <em>Danima Mirka Kovača </em>sudjelovat će istaknuti domaći i međunarodni stučnjaci, književnici i filmski djelatnici: <strong>Filip David, Davor Beganović, Ivan Lovrenović, Božidar Koprivica, Zdravko Zima, Vlaho Bogišić, Lordan Zafranović, Miljenko Jergović, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Katarina Luketić, Enver Kazaz, Zvonko Kovač, Melita Jurkota, Bruno Kragić, Branislav Mićunović, Mile Stojić, Mića Vujičić, Borka Pavičević, Nada Gašić, Žarko Radić</strong>, i drugi.&nbsp;</div> <div> <br /> Na <em>Prvim Danima Mirka Kovača </em>predstavit će se i <strong>Nagrada Mirko Kovač </strong>koja će se početi dodjeljivati od 2015. godine u trogodišnjem ritmu za najbolji roman, knjigu eseja i prozni prvijenac s područja Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Nagrada koja će nositi ime Mirka Kovača poticat će i jačati suvremeno prozno pismo u Hrvatskoj i trima susjednim zemljama. Žiri Nagrade čine: Borka Pavičević, Vlaho Bogišić, Davor Beganović, Zdravko Zima, <strong>Pavle Goranović, Aleš Debeljak </strong>i Filip David.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Na prvom mjestu partnera manifestacije je <strong>Multimedijalni centar grada Rovinja</strong>, zatim nakladnička kuća <strong>Fraktura</strong>, čiji je direktor <strong>Seid Serdarević </strong>i programski direktor ovog projekta. Od partnera tu su još i <strong>Pučko otvoreno učilište grada Rovinja </strong>te <strong>Sa(n)jam knjige u Istri</strong>, koji pomažu u organizaciji i realizaciji programa.<br /> <br /> Pokrovitelji Dana Mirka Kovača su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ministarstvo kulture Crne Gore, Federalno ministarstvo kulture i sporta Bosne i Hercegovine, Istarska županija i Grad Rovinj – Rovigno. Sponzori manifestacije su: Maistra Rovinj, Splitska banka, Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, Thermotechnik d.o.o. te Karton-pak d.o.o.&nbsp;</div> <div> <br /> Osim u Multimedijalnom centru grada Rovinja programi će se odvijati i u rovinjskom kazalištu Antonio Gandusio te u Kongresnoj dvorani Hotela Park. Cjelokupni program Prvih Dana Mirka Kovača možete pronaći na internet stranici <a href="http://www.sanjamknjige.hr" target="_blank">Sa(n)jam knjige u istri</a> &nbsp;te na stranici nakladničke kuće <a href="http://www.fraktura.hr" target="_blank">Fraktura</a>.</div> <div> <br /> info: Udruga Mirko Kovač<br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Rovinj#mediaviewer/File:Rovinj_Dawn_Fishingboat.jpg" target="_blank">Saffron Blaze</a></div> Fri, 19 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/krecu-dani-mirka-kovaca http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/krecu-dani-mirka-kovaca Šiškin u Zagrebu <p> Predstavljena je manifestacija 'Europea U Dvorištu' i najavljeno gostovanje ruskog pisca Mihaila Šiškina 23.9.</p> <div> Najavljen je početak književne manifestacije <strong><em>Europea U Dvorištu </em></strong>koja će se održavati u kafiću <strong>Café&nbsp;U Dvorištu</strong>. <em>Europea </em>je pokrenuta prošle godine, a cilj organizatora <strong>Naklade Ljevak</strong> je dovesti vrhunske europske autore u Zagreb i ostvariti namjeru da književne tribine postanu mjesto na kojem ljudi raspravljaju, misle, govore i žive literaturu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ove godine u sklopu&nbsp;<em>Europee&nbsp;</em>gostuju ruski pisac <strong>Mihail Šiškin</strong>, češki pisac <strong>Miloš Urban</strong>, rumunjski spisatelj <strong>Razvan Radulescu</strong>, irski autor <strong>Colm Toibin </strong>i nizozemski filozof <strong>Coen Simon</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prvi gostuje Šiškin, i to već u utorak 23. rujna u 19 sati. Na predstavljanju će uz Šiškina govoriti prevoditelji <strong>Igor Buljan</strong>, <strong>Ivo Alebić </strong>i <strong>Irena Lukšić</strong>, a tribinu će moderirati <strong>Ivana Simić Bodrožić</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mihail Šiškin rođen je u Moskvi 1961. godine. U književnosti se pojavio početkom 1990-ih godina i odmah je nagrađen kao najbolji debitant. Godine 1999. osvojio je 'ruskog Bookera' za roman <strong><em>Zauzimanje Izmaila</em></strong>, dok je za knjige <strong><em>Ruska Švicarska </em></strong>i <strong><em>Montreux – Missolunghi – Astapovo: Stazama Byrona i Tolstoja </em></strong>dobio ugledne švicarske i francuske nagrade za publicistiku.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Šiškin slovi kao 'neomodernist' koji se bavi dubinskim proučavanjem jezika zadržavajući pritom lucidan i jasan jezični izričaj. Zaokupljen je općim pitanjima ljubavi, smisla života i smrti. U Hrvatskoj je upravo objavljen njegov roman <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/pismovnik" target="_blank"><strong><em>Pismovnik</em></strong></a>, lirski roman s elementima magijskog realizma za koji je 2011. osvojio rusku nagradu 'Velika knjiga'.</div> <div> <br /> info: Naklada Ljevak<br /> foto: Predstavljanje Europee</div> Fri, 19 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/siskin-u-zagrebu http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/siskin-u-zagrebu Tportalovih idealnih 11 <p> Tportal je objavio polufinaliste ovogodišnje nagrade roman@tportal.hr.</p> <div> Od 49 naslova pristiglih na <strong>Tportalov </strong>natječaj za najbolji hrvatski roman, žiri je odabrao njih 11 koji ostaju u konkurenciji za nagradu <strong>roman@tportal.hr </strong>vrijednu 50 tisuća kuna.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Žiri Tportalove književne nagrade roman@tportal.hr u tročlanom sastavu koji čine <strong>Katarina Luketić</strong>, <strong>Miroslav Mićanović </strong>i <strong>Jadranka Pintarić </strong>(predsjednica žirija) odlučio je da u natjecanju za najbolji hrvatski roman objavljen u 2013. godini ostaju sljedeći romani:<br /> <br /> - <em><strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-213-luka-bekavac" target="_blank">Viljevo</a>,</strong></em> <strong>Luka Bekavac</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/povijest-instituta" target="_blank">Povijest instituta</a>,</em></strong>&nbsp;<strong>Ratko Cvetnić</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/donjodravska-obala" target="_blank">Donjodravska obala</a>,</em></strong> <strong>Drago Hedl</strong><br /> <br /> - <strong><em>Živjet ćemo bolje,</em></strong> <strong>Maja Hrgović</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/kolumne/posljednji-pisac-nestale-jugoslavije" target="_blank">Vrijeme koje se udaljava</a>,</em></strong>&nbsp;<strong>Mirko Kovač</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-206-kristian-novak" target="_blank">Črna mati zemla</a>,&nbsp;</em>Kristian Novak</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/povratak-filipa-latinovica" target="_blank">Povratak Filipa Latinovića</a>,&nbsp;</em>Boris Perić</strong><br /> <br /> - <a href="http://booksa.hr/kolumne/masina-utjecaja" target="_blank"><strong><em>Stanje sumraka</em></strong></a>, <strong>Sibila Petlevski</strong><br /> <br /> - <a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-203-andrea-pisac" target="_blank"><strong><em>Hakirana Kiti</em></strong></a>, <strong>Andrea Pisac</strong><br /> <br /> - <strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/nije-ovo-twin-peaks" target="_blank">Nije ovo Twin Peaks</a>,</em></strong> <strong>Karmela Špoljarić</strong><br /> <br /> - <a href="http://booksa.hr/kolumne/roman-izvan-epohe" target="_blank"><strong><em>Umjetne suze</em></strong></a>, <strong>Milko Valent&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Žiri će tijekom listopada odabrati pet romana koji ulaze u finale, a krajem desetog mjeseca doznat ćemo sedmog po redu dobitnika književne nagrade roman@tportal.hr.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Lani je najboljim proglašen debitanski roman <strong><a href="http://booksa.hr/kolumne/kritika-204-tahir-mujicic" target="_blank"><em>Budi Hamlet, pane Hamlete </em></a>Tahira Mujičića</strong>.<br /> <br /> izvor i foto: Tportal</div> Fri, 19 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tportalovih-idealnih-11 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/tportalovih-idealnih-11 Zajednička patnja <p> Razgovarali smo s talijanskom spisateljicom Francescom Melandri o romanu 'Viši od mora' i zatvorskom sustavu kojim se roman bavi.</p> <div> Na Festivalu svjetske književnosti gostovala je&nbsp;<strong>Francesca Melandri</strong>, autorica romana <strong><em><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/visi-od-mora" target="_blank">Viši od mora</a>&nbsp;</em></strong>koji je upravo preveden na hrvatski. Radnja romana odvija se na neimenovanom prekrasnom Otoku koji služi kao zatvor, a na kojem su zatočeni i pripadnici talijanskih terorističkih organizacija. Za razliku od drugih romana koji se bave sudbinama zatvorenika, <em>Viši od mora </em>je prije svega priča o njihovim bližnjima, ljudima koje je indirektno zahvatila zastrašujuća sudbina.<br /> <br /> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>U romanu <em>Viši od mora </em>ocrtavate psihološke portrete i tragediju ljudi čiji su bližnji u zatvoru. Pritom dobivamo sliku protagonista, prije svega Paola i Luise, lišenu patosa a ipak izuzetno emotivno nabijenu. Koliko vam je takav fenomenološki pristup romanu bio problematičan?</strong><br /> &nbsp;</div> <div> Jedna od privilegija romanopisca jest da imate dozvolu ulaziti u iskustva drugih, iskustva koja inače sami nikada ne biste doživjeli. Kada sam radila na ovom romanu činila sam ono što uvijek činim, razgovarala sam s ljudima koji imaju iskustvo. Riječ je o iskustvu zatvora, iskustvu otoka. Razgovarala sam s mnogim ljudima: zatvorenicima, njihovim obiteljima i prijateljima, kao i zatvorskim čuvarima, kako onima koji danas rade taj posao, tako i onima koji su bili čuvari 1970-ih godina, kada je zatvorski sustav bio posve drukčiji.<br /> <br /> Posebno mi je drago kada mi zatvorenici kažu da su iskustvo i patnja ocrtani u ovom romanu posve autentični, kao i krivnja koju osjećaju i prema žrtvama, ali i prema svojim bližnjima. Osjećaj krivnje jedan je strašan dio zatvoreničke patnje, često važniji od toga da su lišeni slobode.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> <strong>Što mislite o ideji zatvora?&nbsp;</strong><br /> &nbsp;</div> <div> U talijanskom ustavu stoji da zatvor postoji ne kao kazna, već kao mjesto rehabilitacije. Ideja da bi čovjek iz zatvora trebao izaći kao bolja osoba jest naravno samo ideja. Zatvor je kulturno uvjetovana ideja. To uopće ne bi trebalo biti tako, ali mi u našem društvu kao odgovor na nasilje imamo represiju i zatvor. I teško je očekivati da će se to konkretno promijeniti u budućnosti. No ono što se može promijeniti su upravo institucije poput profesije zatvorskog čuvara. Čuvari bi trebali biti obrazovani na posve drukčije način. To bi promijenilo sve, i zatvor ne bi bio potpuno odvojen od društva kao što je to sada.</div> <div> <br /> <div> <strong>Osim dvoje protagonista, upravo je i lik zatvorskog čuvara značajan u romanu. U pitanju je zapravo strahovito mučna profesija, s obzirom da su čuvari istovremeno u zatvoru i na slobodi, neprijatelji i najbliži ljudi zatvorenika. Koliko vam je lik čuvara važan?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Točno, u pitanju je izuzetno teška pozicija, u biti nemogući posao. Moja prvotna ideja je bila zapravo posve klasična: protagonisti romana, otac mladog terorista koji je u zatvoru i supruga atentatora, kao potpuni stranci susreću se na otoku te se razvija odnos između njih dvoje. No dok sam istraživala i razgovarala s bivšim teroristima, svi su govorili o odnosu sa čuvarima kao najvažnijem odnosu u njihovim životima.&nbsp;<br /> <br /> Zatvorski čuvari su zapravo ljudi koji posjeduju golemu moć, oni vam mogu život učiniti nemogućim, ali i podnošljivim. Shvatila sam da je odnos zatvorenika i čuvara od fundamentalnog značaja te sam se počela pitati tko su zapravo ti ljudi, kako oni žive u zatvoru i izvan njega. Počela sam proučavati živote čuvara i otkrila fascinantan svijet, koji je zapravo u svojoj srži potpuno paradoksalan. Nitko ne može shvatiti zatvorenike i razviti takvu razinu empatije kao što to mogu zatvorski čuvari, no istovremeno oni mogu biti njihovi najveći neprijatelji.&nbsp;<br /> <br /> Upravo je taj paradoks ono što čini posao zatvorskog čuvara nemogućim. Oni su najbliži zatvorenicima, oni osjećaju njihovu patnju, njihov očaj, samoću i razvijanje nasilja. No, istovremeno oni lako mogu biti uvučeni u taj potpuno nehumani svijet zatvora, odakle nastaju veliki problemi i produbljuje se ciklus nasilja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Statistike suicida ukazuju na činjenicu da je upravo posao zatvorskih čuvara najstresniji od svih profesija. Vjerujete li da je pozicija zatvorskog čuvara nužno&nbsp;</strong><strong>nepodnošljiva</strong><strong>?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Moj posao kao književnika je da govorim istinu, ili barem da pokušam izreći ono što smatram istinom ljudskog iskustva. Postoji ogroman broj 'zatvorske literature', kao i filmova i serija, jer je za pripovjedača taj zatvoreni svijet zaista idealno mjesto za pričanje priče. No, koliko znam, jako mali dio tih pripovijesti je usmjeren na zatvorskog čuvara kao protagonista, uz izuzetak recimo knjige&nbsp;<strong><em>Green Mile</em></strong>, kasnije ekranizirane.&nbsp;</div> <div> <br /> Protagonisti su gotovo uvijek zatvorenici, a čuvari su uvijek portretirani kao negativci, opaki i zli sadisti, što je zapravo logično kada je riječ o narativnoj strukturi, a tu je i činjenica da su oni zapravo barijera između čovjeka i slobode. No stvarnost je, kako to često biva, posve suprotna.<br /> &nbsp;</div> <div> Nakon objavljivanja ovog romana posjetila sam dosta zatvora i često me zovu da u kaznionicama sudjelujem na raznim grupama za čitanje gdje raspravljamo o životu zatvorenika. U zatvorima rado razgovaram i sa zatvorenicima i čuvarima, i mnogi od njih su zaista fascinantni ljudi koji osjećaju da je njihova dužnost brinuti se za ljude kojima je oduzeta sloboda.&nbsp;<br /> <br /> Paradoks njihova posla leži u tome što se on zapravo sastoji od dva posve suprotstavljena dijela. S jedne strane oni su ti koji su dobili zadatak direktno provoditi državnu represiju: moraju strogo nadzirati i po potrebi kažnjavati zatvorenike, imaju pištolje i palice kao i pravo na nasilje nad zatvorenicima koji se ne ponašaju u skladu s pravilima. S druge strane, oni se doslovno moraju brinuti za opstanak i preživljavanje tih ljudi, moraju ih hraniti, davati pisma od kuće, brinuti se za njih ako su bolesni…<br /> &nbsp;</div> <div> Samim time oni nose teško breme ljudi poput liječnika, medicinskih sestara i slično, kao i strašan teret profesionalne represije, koja uključuje i prebijanje ljudi, neprestanu bojazan za vlastitu sigurnost i slične strašne stvari. To smatram ključnim razlogom zašto je razina suicida među čuvarima tako visoka, zapravo na istoj razini kao i broj suicida među zatvorenicima.</div> <div> &nbsp;</div> </div> <div> <strong>Je li realno očekivati promjenu zatvorskog sustava? Francuski filozof Bernard Stiegler, koji je proveo nekoliko godina u zatvoru, kaže da zatvor nije društvo, nego kaos, anti-društvo. U vašem romanu govorite o ljudima koji su zbog pokušaja da poboljšaju situaciju u društvu naposljetku završili u tom anti-društvu. Što zatvorenici s kojima ste razgovarali osjećaju prema činjenici da desetljećima moraju provesti u apsurdu uređenog kaosa unutar zidova?&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako bih odgovorila na to pitanje morala bih vam dati stenogram razgovora sa svakim zatvorenikom ponaosob, s obzirom da je iskustvo svakog od tih zatvorenika drukčije, iako je riječ o ljudima koji su počinili teroristički čin. Susrela sam se s brojnim razlikama u načinu na koji se zatvorenici suočavaju ne samo sa situacijom života u zatvoru, već i djelima odnosno zločinima koje su počinili. Riječ je o dijapazonu koji ide od potpunog negiranja bilo kakve vlastite odgovornosti pa sve do kajanja i priznavanja vlastite pogreške, gdje se u nekim slučajevima moraju suočiti sa strahovitom krivnjom oduzimanja života drugih u ime neke ideje.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Da je to tako, mogu ilustrirati samo jednim primjerom. Provela sam jedan dan s parom terorista, muškarcem i ženom koji su sada oženjeni: ona je u zatvoru provela 20 godina, a on gotovo 30. U rijetkim trenucima kada su bili na slobodi dobili su dijete, djevojčicu koja je čak jedno vrijeme živjela s majkom u zatvoru. Njihov pristup životu u zatvoru je potpuno drukčiji, kao i način na koji se suočavaju s vlastitim djelima. Možda je ključna razlika u tome što je on ubijao ljude, a ona nije. To je osnovna razlika u njihovom iskustvu, granica ili čak zid koji ih odvaja.&nbsp;<br /> <br /> Ona je mnogo manje ogorčena od njega, i uspjela se pomiriti s onime što je učinila. S druge strane, on se priključio terorističkoj organizaciji kad je imao 15 ili 16 godina, dakle kao dijete, i nije imao drugog životnog iskustva. To je sve što on poznaje. Ubijao je kada je bio izvan zatvora, ali i u zatvoru, i to sudruga koji je namjeravao napustiti njihovu terorističku organizaciju. On je i danas strahovito ogorčen, a razgovor s njim činio mi se kao slušanje ploče koja preskače, s neprestanim nabrajanjem istih razloga i opravdanja zašto je činio to što je činio.&nbsp;<br /> <br /> Nakon toga njegova mi je supruga rekla da se to vjerojatno nikada neće promijeniti. Dakle, iskustva zatvorenika su posve drukčija. Iskustva njihovih bližnjih također, no patnja je ono što im je svima zajedničko.<br /> <br /> Razgovarao Neven Svilar<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/82869159@N08/9656920999" target="_blank">Bill Stevenson</a></div> </div> <p> &nbsp;</p> Thu, 18 Sep 2014 08:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/zajednicka-patnja http://www.booksa.hr/kolumne/zajednicka-patnja Kako se kalio roman <p> Umjesto da napišu debelu knjigu, bend Cake je napravio kratku pjesmu 'Open Book' o mučnom procesu pisanju romana.</p> <div> Pisanje je samotnička djelatnost. Potpuno nespektakularna, često mučna i naporna, a za nekoga tko gleda izvana, i posve monotona, spora i dosadna. Unatoč tome, životi pisaca i njihove spisateljske navike iz nekog su razloga strašno zanimljivi. Golem je broj književnih i filmskih naslova u kojima su pisci glavni likovi. Prisjetimo se, čak su i u na površini ležernim komedijama <em>Bolje ne može </em>i <em>Stranputice </em>glavni likovi pisci, a još se nismo ni dotakli <strong>Allenove </strong><em>Ponoći u Parizu </em>ili istinskog literarnog remek djela <strong>Johna Irvinga </strong><em>Svijet po Garpu </em>(ovo nije vrh, nego tek vršak ledenog brijega svih naslova ove tematike).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Čini se da je sposobnost stavljanja riječi na papir toliko uzbudljiva, daleka i egzotična nekome tko se time ne bavi da publika stalno želi još i još, nikada dosta priča o piscima i tajnovitim načinima na koje dolaze do inspiracije, o njihovim ritualima te slojevitim i često barem blago poremećenim odnosima koje, ekscentrični kakvi jesu, ostvaruju s ljudima oko sebe i onda ih pretvaraju u literarno meso.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U stvarnosti među piscima ima prosječno jednaki broj zanimljivih likova kao i među pekarima, knjižničarima ili čistačima ulica, ali o njima se, eto, serije i filmovi snimaju nešto rjeđe. Istina je da je pisanje obavijeno nekom blago privlačnom mističnom maglicom pa čak i ona umjetnička djela koja tu maglicu nastoje raspršiti često postignu kontraefekt i ubace u nju nove čestice, slatko zamućuju sliku i samo produbljuju čaroliju tajnovitosti i nedokučivosti putova spisateljskih.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Isto tako je istina da samo spominjanje pisanja i pisaca budi popriličnu znatiželju - bit će da se zainteresirani konzumenti svaki put iznova ponadaju da će im se otkriti nešto što im je do tada bilo skriveno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zato pjesma <em>'Open Book'</em> benda <strong>Cake </strong>odmah ide u glavu. Oni su inače pristojno i dobroćudno spaljeni alternativaci iz Sacramenta koji s jednakom uvjerljivošću i šarmom pjevaju o tome da Japanci proizvode najbolje automobile i o starim ljudima koji skupljaju nepotrebne stvari, ili u ovom slučaju &nbsp;- o pisanju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon poluminutnog glazbenog uvoda koji zvuči labavo i rastreseno, ali u čijem se šušuru krije čista i ljepljiva melodijska linija, odmah dobijemo:</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>She's writing, she's writing, she's writing a novel&nbsp;</em></div> <div> <em>She's writing, she's weaving, conceiving a plot&nbsp;</em></div> <div> <em>It quickens, it thickens, you can't put it down now&nbsp;</em></div> <div> <em>It takes you, it shakes you, it makes you lose your thought&nbsp;</em></div> <div> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="305" src="//www.youtube.com/embed/CZglPsuXFuk" width="370"></iframe><br /> &nbsp;</div> <div> Krasno je kako znatiželji zaista ne treba mnogo. Ovdje ju je već u prvom stihu probudila ženska osoba koja piše roman, a stihovi koji slijede itekako će je produbiti. Susrest ćemo se tu i s kreativnim procesima kod pisanja, ali i s nekim drugim momentima koji, naizgled, s pisanjem nemaju nikakve veze. Kažem 'naizgled' jer mnogi su pisci između života i pisanja skloni staviti znak jednakosti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako je tekstopisac <strong>John McCrea </strong>fino i znalački ušao u neke nijanse i tipične situacije kod pisanja romana, ova pjesma ipak nije samo o tome. Raspjevani i pomalo izmaknuti refren otkriva nam da su pisanje i knjige ovdje i metafora za odnose među ljudima ili, točnije, za jedan konkretan odnos.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>You think she's an open book&nbsp;</em></div> <div> <em>But you don't know which page to turn to&nbsp;</em></div> <div> <em>Do you&nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Jasno da se 'otvorena knjiga' ovdje odnosi na djevojku i njezinu otvorenost, ali ona se ovdje može čitati na još nekoliko načina. Slušajući ostatak pjesme, nije ludo pomisliti da ta 'otvorena knjiga' ima i suptilnu seksualnu implikaciju, a ne bih do kraja isključio niti autoreferencijalnost – McRea nas upućuje na pjesmu koju slušamo, sugerira nam da je ona jednostavna i razumljiva, da je ona otvorena knjiga u punom smislu te riječi, ali nas i upozorava da ne znamo koju stranicu okrenuti, da je sve ono što možemo pomisliti o pjesmi vjerojatno pogrešno. Bez interpretacije, i najjasniji tekst ostaje tek – zatvorena knjiga.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz ovu divnu povratnu spregu koja u istoj mjeri zbunjuje i oduševljava, velika vrlina ove pjesme je što se zaista može slušati s nekoliko različitih slojeva interpretacije (ma što McRea mislio o tome), što se svaki njezin dio može (barem) dvojako tumačiti - može imati izravno i preneseno značenje, i u oba će funkcionirati gotovo besprijekorno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovo je dakle pjesma o pisanju, ali i pjesma o odnosu dvoje ljudi, o odnosu koji je daleko od idealnog, ali takvi ionako nisu zanimljivi. Unatoč djelomičnoj kriptičnosti, McRea ima čiste i razumljive metafore i jednom kada s njih krenete ljuštiti slojeve značenja i kada se othrvate njihovoj prividnoj banalnosti, lako je moguće da ćete biti obasuti novim spoznajama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Još je jedna nježna linija koja se gotovo stidljivo provlači cijelom ovom pjesmom, a važna je meni isto kao što će biti važna svima onima koji vole knjige o piscima i pisanju. To je ideja o demistificiranju pisanja, blago izrečena činjenica da su i pisci tek ljudi, isti ljudi kao što smo to vi ili ja, ni po čemu posebni ili posebno zanimljivi. Pisci su ljudi koji se znoje nad jednom riječju i to čine jednako nespektakularno u pravom životu i u pop pjesmi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pisci su ljudi koji ne žive uzbudljive živote. Žive iste živote kao i svi drugi ljudi. Samo što su ih oni sposobni opisati.</div> <div> <br /> Andrija Škare<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/olivander/2999293339" target="_blank">Oliver Hammond</a></div> Thu, 18 Sep 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kako-se-kalio-roman http://www.booksa.hr/kolumne/kako-se-kalio-roman Jesenji e-booket <p> Među najprodavanijim e-knjigama ove jeseni zasigurno će se naći 'The Best American Short Stories 2014'.</p> <p> <strong>Piotr Kowalczyk</strong> (ebook friendly) piše o e-štivu koje će ove jeseni harati top listama.</p> <p> Srca Booksina ekspertnog tima ustreptala su pri samom spomenu ova tri naslova:</p> <p> <br /> <em><strong>The Best American Short Stories 2014</strong></em>, po izboru <strong>Jennifer Egan</strong> (komu vjerovati ako ne autorici romana <a href="http://booksa.hr/kolumne/zacitavanje-vrijeme-je-opak-igrac" target="_blank"><em><strong>Vrijeme je opak igrač</strong></em></a>)</p> <p> <em><strong>Revival: A Novel</strong></em>, <strong>Stephen King</strong> (slabi smo na Kinga i tu nema pomoći)</p> <p> <em><strong>The Peripheral</strong></em>, <strong>William Gibson</strong> (na autora <em><strong>Neuromancera</strong></em> kladimo se na neviđeno)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Slažemo se s Piotrom, ovo bu išlo ko<a href="http://www.coolinarika.com/recept/tahan-halva/" target="_blank"> tahan halva</a>! Kojih će još devet e-knjiga ove jeseni biti među najtraženijom robom provjerite <a href="http://ebookfriendly.com/ebook-bestsellers-autumn-2014/" target="_blank">na ebook friendly</a>.&nbsp;</p> <p> foto: Jennifer Egan (<a href="https://www.flickr.com/photos/shankbone/" target="_blank">David Shankbone</a>)</p> Thu, 18 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/jesenji-e-booket http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/jesenji-e-booket Kiklop se mijenja <p> Ove godine nagrada Kiklop dodjeljuje se i u novim kategorijama, dok su neke stare kategorije ukinute.</p> <div> Ovogodišnja nagrada <strong>Kiklop </strong>dodjeljivat će se u dvanaest kategorija. Jednoglasno su donesene odluke Upravnog odbora za ukidanje kategorije inozemnog autora godine i za ukidanje kategorije slikovnica godine. U kategoriji knjiga godine za djecu i mladež nakladnici će moći nominirati i slikovnicu.<br /> <br /> Ponovno se uvodi kategorija za oblikovanje knjige godine i po prvi puta se uvodi kategorija za nakladnika godine. O nagradi za nakladnika godine, isto kao i o nagradi za životno djelo, neće odlučivati široko biračko tijelo, već Upravni odbor.<br /> <br /> Nagrada za oblikovanje knjige godine uručivat će se grafičkom dizajneru/dizajnerici iz Hrvatske za zapaženo oblikovanje knjige objavljene u Republici Hrvatskoj. Zbog ove kategorije proširilo se i glasačko tijelo Kiklopa na članove Hrvatskog dizajnerskog društva i na članove Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, sekcije za grafički dizajn i vizualne komunikacije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Objava nominacija nagrada Kiklop održat će se 14. studenog 2014., a svečana dodjela nagrada 14. prosinca 2014. u sklopu 20. Sa(n)jam knjige u Istri.<br /> <br /> izvor i foto: Kiklop</div> Thu, 18 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kiklop-se-mijenja http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kiklop-se-mijenja Kerouac, to može biti svak! <p> Tomislav Perko napustio je rodni grad i krenuo na neizvjesno putovanje. O tome govori putopis '1000 dana proljeća' koji će oživjeti i najtromije čitatelje.</p> <div> Tomislav Perko: <em>1000 dana proljeća&nbsp;</em>(Zagreb, vlastita naklada)</div> <div> <br /> Bez imalo pretjerivanja, priznajem: već jako dugo vremena nisam pokušavala <em>dozirati </em>čitanje neke knjige. A to mi se dogodilo upravo s ovom, minimalno stotinjak stranica - prekratkom. Silno sam se trudila, no bezuspješno. Knjigu sam, nažalost, pročitala prebrzo. I to je zasigurno jedna od rijetkih zamjerki koju imam prema knjizi <strong><em>1000 dana proljeća</em></strong>. Koliko god bezosjećajno zvučalo, drago mi je što je <strong>Tomislav Perko </strong>doživio financijski fijasko zbog kojeg je odlučio pobjeći iz grada u kojem je živio i od posla koji je radio. I o tome pisati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tomislava Perka virtualno sam upoznala preko projekta <em>Thomas Love's Adventure </em>gdje se dotični natjecao za <em>'Najbolji posao na svijetu' </em>(za one koji ne znaju, tvrtka <strong>Jauntaroo </strong>nudila je plaću od 100.000 dolara osobi koja će godinu dana putovati, otkrivati lokalnu kulturu i objavljivati to na društvenim mrežama). Na kraju posao nije dobio, no to ga nije spriječilo da radi upravo to – putuje i piše, s <em>ponešto </em>skromnijim budžetom. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Perkov način putovanja podrazumijeva '<em>couchsurfing</em>' (besplatno ugošćivanje stranaca u vlastitom domu i obrnuto, spavanje kod nepoznatih domaćina) i minimalne troškove vezane uz hranu i ostale neophodne stvari. Upravo zbog toga, ne čudi što je svaka stranica knjige ispunjena tucetom dogodovština s kojima se susreo tijekom svojih putovanja (prisustvovanje tradicionalnom vjenčanju u Bangladešu, sudjelovanje u raznim vrstama afričkih inicijacijskih obreda, vožnja sa švercerima i bivšim zločincima,..)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim upoznavanja s brojnim kulturama i tradicijama, Perko se tijekom svojih putovanja upoznao i s nekim vrlo neobičnim - samim sobom: "...svašta se nauči na putu. Jebeš školu, jebeš faks, život je najbolji učitelj...'' Perko tako, bez imalo uljepšavanja i s izostankom uobičajenih pretjerivanja kojem su nerijetko skloni svi koji pišu nešto iznimno osobno, čitateljima i samome sebi svakom novom rečenicom ogoljava jednu novu osobu, Tomislava Perka kao Putnika.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ni u jednom se trenutku ne ustručava govoriti o pogreškama koje je (možda) učinio u životu (uglavnom se tiču nekih naglih i nepromišljenih poslovnih odluka koje su i dovele do njegova financijskog kraha), ne krije i neke ilegalne supstance koje je probao tijekom putovanja, ne srami se govoriti o kolopletu osjećaja koje je proživljavao dok je boravio u zemljama udaljenim i nekoliko tisuća kilometara. Iskreno i jednostavno, Perko čitatelju približava sve ono sa čime se jedan putnik može susresti na nekom putovanju, ukoliko je posve otvoren, ali i spreman proživjeti neka posve nova iskustva.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Perkov vodič tijekom cijelog putovanja je Cesta: njoj se obraća velikim početnim slovom, ona mu predstavlja ono što su nekim starijim piscima bili religijski junaci, vile, čežnja, ljubav. Cesta je ta koja uvijek pruža prave odgovore na prešućena pitanja, ona koja ga muči, ali i nagrađuje, koja ga uči strpljenju, pažnji i odgovornosti. Perko Njoj vjeruje i ljubavnički joj se prepušta.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Knjiga je podijeljena na 'dane' koji se ne nižu kronološkim slijedom već autorovim izborom, čime samo čitanje dobiva na dinamičnosti, a čitateljska znatiželja ni u jednom trenutku ne jenjava već neprestano nagoni na daljnje čitanje. Zbog Perkova opuštenog stila pisanja koji se na trenutke čini posve živim i glasnim, čitatelja ne napušta osjećaj i vlastite prisutnosti u nekima od priča (a to potpiruje i sama posveta na početku knjige: <em>Tebi</em>).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim brojnih iznenađenja s kojima se Perko susreo na putovanju, autor je i svojim čitateljima pripremio nekoliko iznenađenja tijekom čitanja, a koja su odlično zaokružila sve o čemu je pisao. Upravo zbog pregršta ugodnih iznenađenja i rečenica koje će i najtromije potaknuti na avanturizam i želju za promjenom, s nestrpljenjem očekujem nastavak koji Perko namjerava početi pisati najesen, negdje na jugu. A tada se nadam većem broju stranica ili samokontroli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zvjezdana Balić<br /> foto: Tomislav Perko (<a href="http://www.okosvijeta.hr/tomislav-perko-1000-dana-proljeca/" target="_blank">Oko svijeta</a>)</div> Wed, 17 Sep 2014 05:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kerouac-to-moze-biti-svak http://www.booksa.hr/kolumne/kerouac-to-moze-biti-svak Ljubići za one koji ne ljube ljubiće <p> Želite čitati ljubavni roman, ali da nije običan ljubić, već vrhunska književnost? To bar nije teško.</p> <p> Čitali biste ljubić, ali da je super i da uopće nije ljubić kao takav. Želite romantičnu priču koja je u isto vrijeme i vrhunska književnost, a nešto vam govori da je takvih knjiga premalo.</p> <p> Greška! Ljubavnih romana velike književne kakvoće ima na tone. <strong>Emily Temple</strong> s Flavorwirea pronašla ih je pedeset. Od tih pedeset, <strong>B</strong>ooksin <strong>e</strong>kspertni <strong>ti</strong>m (BETI) odabrao je sedam naslova (šest plus <em><strong>Ana Karenjina</strong></em> koje iz nekog razloga nema među ovih pedeset) - sam vrh piramide ljubavnog štiva.</p> <p> <em><strong>Gospođa Bovary</strong></em>, <strong>Gustave Flaubert</strong></p> <p> <em><strong>Ana Karenjina</strong></em>, <strong>L.N. Tolstoj</strong></p> <p> <em><strong>Ada</strong></em>, <strong>Vladimir Nabokov</strong></p> <p> <em><strong>Doba nevinosti</strong></em>, <strong>Edith Wharton</strong></p> <p> <em><strong>Na kraju dana</strong></em>, <strong>Kazuo Ishiguro</strong></p> <p> <em><strong>Ljubavnik</strong></em>, <strong>Marguerite Duras</strong></p> <p> <em><strong>Zaposjedanje</strong></em>, <strong>A.S. Byatt</strong></p> <p> <br /> "A gdje su vam <em><strong>Jadi mladog Werthera</strong></em>, a <em><strong>Živago</strong></em>?", začuše se prosvjedni glasovi.</p> <p> Eksperti se povukoše na kraće vijećanje i obznaniše da nemaju niš protiv <strong>Goethea</strong> i <strong>Pasternaka</strong>, <strong>Woolfice</strong> ili bilo kog drugog, ali da ostaju pri ovih sedam.</p> <p> Ostatak ljubavnog štiva pronađite <a href="http://flavorwire.com/477073/50-romantic-novels-for-people-who-hate-romance-novels/view-all" target="_blank">na stranicama Flavorwirea</a>.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/riviera2005/" target="_blank">riviera 2005</a></p> Wed, 17 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/ljubici-za-one-koji-ne-ljube-ljubice http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/ljubici-za-one-koji-ne-ljube-ljubice Anatomija jednog festivala <p> Završio je Festival svjetske književnosti koji je odgovorio na najvažnije pitanje za takvu manifestaciju: zašto uopće postoji?</p> <div> <em>Festival svjetske književnosti&nbsp;</em>(5. - 17.9.2014., organizirator: Fraktura)<br /> <br /> <br /> Ima li boljeg načina da krenemo govoriti o Festivalu svjetske književnosti nego da kažemo riječ, dvije o<strong> Jamieu Oliveru</strong>?<br /> &nbsp;</div> <div> Programirani smo biti ciničnima i, štogod se zbivalo pod zvjezdanom kapom, teško nam je gledati stvari bilo kako drukčije nego kroz naočale s četverostrukom prizmom cinizma, ironije, nadmenosti i dosade. To su četiri jahača intelektualne apokalipse koji, doduše, zijevaju dok jašu, no čiji je galop svejedno podigao prašinu zbog koje su i ljudi bistrih očiju postali kratkovidnima.<br /> <br /> Prašina stupora sniježi nad našim zatvorenim umovima poput kiše vulkanske prašine u Pompejima, a zbog nje se i najbolje ideje vječno čine besmislicama. O ne, ne samo to - zbog nje intelektualci danas prije donošenja suda moraju tražiti mišljenje drugih, u očima im naslućivati odobravanje ili odbacivanje. Recimo Jamie Oliver, kojeg su intelektualci prezirali više od <strong>Bono Voxa</strong> i <strong>Majke Tereze </strong>zajedno…<br /> &nbsp;</div> <div> Kada je Jamie Oliver otvarao svoje notorne restorane <em>Fifteen</em> u kojima je zapošljavao djecu s društvenog dna, mlade ovisnike i socijalne slučajeve, bilo je sasvim jasno da će ga intelektualci napasti iz svih raspoloživih oružja, a njegov tobožnji altruizam proglasiti jeftinim trikom na kojem će namlatiti goleme novce. Takav je rezon u svojoj biti posve promašen jer, štogod tko mislio o Oliverovom altruizmu ili nedostatku istoga, činjenica jest da je uradio neke dobre stvari za ljude kojima se dobre stvari nisu često dešavale. I da!, to je uradio učinivši neke dobre stvari prije svega za samoga sebe, i da!, Oliver jest otvorio restorane da zarađuje novac, i ruganje njegovim emisijama gdje se on tobože brine za jadnu dječicu koja nisu dobila priliku u životu je kompletno suvišno; naime, bio on filantrop ili mizantrop potpuno je svejedno. Čovjek je prije svega biznismen, a ljudi su dobili poslove koje inače vjerojatno ne bi dobili.<br /> A priče o Jamieju Oliveru kao gadnom kapitalističkom nusproduktu su, s oproštenjem - dosadne.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tirada o Oliveru trebala bi poslužiti kao mali uvod u predvidljivu priču o jednom festivalu koji se drznuo biti krajnje ambicioznim i bezobrazno&nbsp;uletjeti među mlade s pričama i govorancijama o nekakvim knjigama. Jer koga oni tu zavaravaju i što oni zapravo žele? Što oni misle tko su? Promoviranjem čitanja među mladima oni promoviraju same sebe, zapravo ih uopće nije briga za mlade i za čitanje i <em>yada, yada, yada</em>… Zapravo, jad, jad, jad.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Istina je da nije bilo nimalo teško predvidjeti kakve će se sve zamjerke čuti kada je u pitanju Festival svjetske književnosti i njegov izlet u nepoznato. U dječji svijet. Te zamjerke idu od relativno razumljivih primjedbi o nepotrebnim eskapadama i produciranju među djecom kojoj je čitava ta književna gungula u svojoj biti bila savršeno irelevantna (njihov odnos prema književnim matinejama možemo usporediti s onime kako su se osjećala djeca u akcijama skupljanja starog papira u 80-ima, gdje je ekološka svijest bila daleko manje važna od osnove cijele priče - opravdanog izostajanja iz škole), pa sve do kompletno suludih teza o reklamiranju knjiga na nivou programiranja mladih ljudi.<br /> <br /> Da, zaista su se razne bedastoće mogle čuti u zadnjih desetak dana, što je, ako malo razmislimo o tome, krajnja i definitivna potvrda uspjeha ovog velikog i ambicioznog projekta jedne izdavačke kuće. Kada čujete priče koje su već blizu radioaktivne Zone teorija zavjera, znate da nešto dobro radite.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Žestina kojom su književne matineje za mlade iritirale mnoge zagrebačke intelektualce i kulturne djelatnike bila je obrnuto proporcionalna razini medijske pompe, jer su ti događaji zapravo bili sasvim slabo popraćeni. Svakako slabije od gostovanja nekih svjetski relevantnih imena, poput velikog španjolskog majstora <a href="http://booksa.hr/kolumne/ljudi-koji-kazu-ne" target="_blank"><strong>Javiera Cercasa</strong></a> koji je predstavio veliku i važnu knjigu <strong><em>Anatomija jedne pobune</em></strong>.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Od otvaranja Festivala i predstavljanja zanimljive talijanske spisateljice <strong>Francesce Melandri </strong>pa do zadnjega dana, kada su gostovali <strong>Anna Katharina Frölich </strong>i <strong>Kjell Westö</strong>, ovaj je događaj prije svega pokazao da je potreban, štoviše nužan. I predstavljanja i diskusije, koje prečesto znaju biti toliko dosadne i prozirne da čovjek poželi nikada se više ne pojaviti na bilo čemu što u naslovu sadrži pridjev 'književno', ovdje su imale nekog smisla. I publika nije odlazila s kolektivnim oblačićem iznad glava u kojem piše 'hvala vašem bogu da je ovo gotovo'. Naravno, neke su bile bolje od drugih, uz pokoji (neminovni) fijasko, za što su ponajčešće krivi loši moderatori s pitanjima gorim od onih naštrebanih što su se mogla čuti na književnim matinejama za mlade. &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> A ako smo i imali bilo kakve dileme kada je riječ o festivalu, sve su njih pokopala cinična intelektualna rogoborenja, i to istih onih ljudi koji se zgražaju nad običajem potpisivanja pisaca i pisanjem posveta čitateljima u knjigama. Pametnome dosta.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> A nama ostalima preostaje iduće izdanje festivala.&nbsp;<br /> <br /> Neven Svilar</div> Tue, 16 Sep 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/anatomija-jednog-festivala http://www.booksa.hr/kolumne/anatomija-jednog-festivala Pisac se budi <p> Siroti Albahari ovih dana ne može ni mirno prošetati parkom, a da ne naiđe na optužbe kojekakvih likova.</p> <div> Pre nekoliko dana,dok sam sedeo na klupi u parku, čuo sam razgovor koji su vodili mladić i devojka. Obično ne prisluškujem ali oni su dosta glasno razgovarali, pa sam naćulio uši ne bih li ih što bolje čuo u vlažnom vazduhu koji nas je obavijao. Naime, razgovarali su o književnosti, tačnije rečeno o knjigama koje su nedavno čitali. Pominjali su razna imena, uljučujući i moje, ali ne želim da ponavljam njihove ocene, koje – priznajem – nisu bile tako dobre.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Taman sam pomislio da je vreme da nastavim sa mojom šetnjom, kada začuh kako devojka pita: "Šta rade pisci kada nemaju šta da rade?" Na to je mladić istog časa rekao: "Pišu dnevnik." "Pišu dnevnik", ponovila je devojka i zakikotala se. Onda je zaćutala i ozbiljnim glasom ga upitala: "A kako ti to sve znaš?"</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tu sam zastao. Bio sam ljut na mladića. Stigao je prethodne večeri, kada sam prvi put pomislio na dnevnik, a jutros se među prvima našao na mestu snimanja, očigledno očekujući da mu to donese moju naklonost. Međutim, nešto u izgledu njegovog ilica teralo me je na oprez. "Nikada ne bih verovao čoveku sa takvim licem", pomislio sam, a sada se to lice njihalo ispred mene i zahtevalo objašnjenje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> "Kako to da je meni, iako sam jutros došao među prvima", galamilo je lice, "dodeljena jedna sasvim mala uloga, koju je mogao da odradi svaki statista, dok je devojci koja je na sceni zajedno sa mnom neko obećao da će u svakom kadru biti u prvom planu?" Dok pominje "nekoga", značajno se nakašlje i pogleda u mene.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pravim se da to ne primećujem i trudim da se što neprimetnije izvučem iz te situacije. To za tu devojku, to da će u svakom kadru biti u prvom planu, nije bilo sasvim tačno. Naime, ja sam joj rekao da će u svakoj epizodi imati bar jedan krupan plan ukoliko bude radila sve onako kako joj se kaže.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za to vreme mladić nastavlja da truje životnu sredinu i utiče na zajedništvo ostalih glumaca i statista. Po ko zna koji put on ponavlja svoju priču o tome kako sam ga izbacio iz ekipe. Potom iznosi neke detalje iz mojih ranijih života, detalje koji doista potvrđuju neke od njegovih optužbi. (Voleo bih samo da znam od koga ih je dobio.)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> On me, između ostalog, optužuje za zloupotrebu i maltretiranje reči uopšte, i posebno za stvaranje brojnih likova za jednokratnu ulogu, te da sam ih posle toga ostavljao na nekoj vetrometini, slabe i nemoćne, a među njima je bilo, citiram: nemoćnih staraca i starica, male dece koja još nisu naučila da puze, trudnica i teških hroničnih bolesnika, kao i mnoštvo različitih kućnih ljubimaca (pomenuta su dva jazavičara, četiri ježa, jedna bela mačka i njenih šest mačića).</div> <div> &nbsp;</div> <div> To su već ozbiljne optužbe, jer se u propratnim komentarima pominju i genocidne sklonosti prema rečima, erotska preuveličavanja, podeljena ličnost, nepoštovanje pravopisa i bavljenje tako neobičnim temama kao što su kabala, hašiš i Zemun. Još me na kraju pitaju da li se osećam krivim ili ne.</div> <div> &nbsp;</div> <div> "Nisam kriv", kažem i odmah nastavljam dalje, ne obraćajući pažnju na brojne uzvike protesta. Sada više nema povratka. Ukoliko se zaustavim, ukoliko stanem samo na jedan tren, pregaziće me bujica razbesnelih reči. Uzalud im govorim da je u pitanju nesporazum, da sam samo hteo da napišem nešto zanimljivo o dnevnicima, nešto iz njihove istorije, stare petnaestak vekova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> To ih uopšte ne smiruje. Naprotiv, njihovi uzvici postaju sve glasniji. Povlačim se u svoju radnu sobu i pripremam se za poslednju odbranu. Iznenada, sve utihne i na vratima se pojavljuje pisac. Loše je volje jer je noćas slabo spavao. Sanjao je, kaže, kako ga napada roj letećih knjiga koje zuje oko njega kao avioni oko King Konga.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otkud sada, čude se čitaoci, u ovom tekstu King Kong?&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> "To se i ja pitam", kaže pisac."I ja", kaže pripovedač. "I mi", kažu reči.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Neke stvari, očigledno, nećemo nikada doznati.<br /> <br /> ***<br /> <br /> David Albahari<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/monkeypainter/14165389907" target="_blank">David Ramos</a></div> Tue, 16 Sep 2014 04:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/pisac-se-budi http://www.booksa.hr/kolumne/pisac-se-budi Besplatne novice <p> Društvo za promicanje književnosti na novim medijima izdalo je tri nova besplatna naslova.</p> <p> Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, u narodu znano i kao <strong>DPKM</strong>, već godinama nas zasipa besplatnim elektroničkim knjigama.</p> <p> I nisu to bezvezni naslovi, a ne, ne, ne – riječ je o štivu vrijednom pažnje. Neke od tih knjiga slobodno možete zvati kultnima i nećete pogriješiti.</p> <p> Evo i dokaza! DPKM je izašao s tri nova naslova:</p> <p> <em><strong>Vijesti iz Nigdine</strong></em>, <strong>William Morris</strong></p> <p> <em><strong>Direktna akcija</strong></em>, <strong>Voltairine de Cleyre</strong></p> <p> <em><strong>Mediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije</strong></em>, <strong>Katarina Peović Vuković</strong></p> <p> Ove i brojne druge knjige čekaju vas <a href="http://www.elektronickeknjige.com/" target="_blank">na stranicama DPKM-a</a>. Cijena – nevjerojatnih nula kuna!</p> <p> foto: <a href="http://www.elektronickeknjige.com/" target="_blank">DPKM</a></p> Tue, 16 Sep 2014 02:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/besplatne-novice http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/besplatne-novice KaLibar bestival <p> U Zadru se od 18. do 20. rujna održava međunarodni festival: gostuju Alen Mešković, Rumena Bužarovska i mladi autori krimića.</p> <div> <strong>Kalibar bestival </strong>međunarodni je festival književnosti i kulture koji se već drugu godinu krajem rujna događa u Zadru.<br /> &nbsp;</div> <div> Ove godine bestival nudi književni, glazbeni i izložbeni program. Među gostima posebno valja istaknuti danskog pisca bosanskih korijena <strong>Alena Meškovića </strong>čija je knjiga <a href="http://booksa.hr/kolumne/odrastanje-u-iscasenim-uvjetima" target="_blank"><em><strong>Ukulele Jam </strong></em></a>prvo postala hit u Danskoj, da bi je tek onda čitali u hrvatskom prijevodu. <strong>Rumena Bužarovska</strong>, mlada makedonska spisateljica, predstavit će svoje priče koje uskoro izlaze u Hrvatskoj.<br /> &nbsp;</div> <div> <strong>Ivana Simić Bodrožić </strong>govorit će o svojoj novoj zbirci priča <em><strong><a href="http://booksa.hr/knjige/proza/100-pamuk" target="_blank">100% pamuk</a>.&nbsp;</strong></em>U sklopu festivala upoznat ćemo i projekt <strong><em>Balkan Noir </em></strong>koji je rezultat suradnje nekoliko hrvatskih izdavača sa ciljem da vrate kriminalistički žanr u književnu javnost. Zadru će svoje krimi romane predstaviti <strong>Merita Arslani, Emir Imamović Pirke </strong>i upravo objavljeni <strong>Želimir Periš</strong>.<br /> &nbsp;</div> <div> Na čelu selekcije lokalnih književnika stoji <strong>Stanislava Nikolić Aras </strong>sa svojom prvom zbirkom poezije <strong><em>Takve se stvari događaju ljudima</em></strong>, a na festivalu će priliku dobiti i zadarski autori <strong>Mirjana Mrkela </strong>i <strong>Robert Nezirović</strong>.<br /> &nbsp;</div> <div> Među gostima festival još su i pjesnici <strong>Dorta Jagić </strong>i <strong>Marijo Glavaš</strong>, prozaisti <strong>Marko Gregur </strong>i <strong>Kristijan Mirić</strong>, šibenski informatičar sa svojom prvom knjigom <strong><em>Informatičar starog kova</em></strong>.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Uz izložbu iz kolekcije <strong>Voje Šindolića </strong>koji u Zadar donosi radove američkih bitnika od <strong>Bukowskog </strong>do <strong>Ginsberga</strong>, festival će otvoriti prodajna izložba <strong>Maše Kolanović </strong>čiji su kompletni prihodi namijenjeni zadarskim beskućnicima. U centru festivalskog programa je i <em>Storytelling Show </em><strong>Tanje Mravak</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival se održava od 18. do 20. rujna u dvorištu Kazališta lutaka u Zadru. O programu možete saznati više na web stranici <a href="http://kalibarbestival.zapis.hr" target="_blank">bestivala</a>.</div> <div> <br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/croacia_/4684637761" target="_blank">Marlo Fajt</a></div> Tue, 16 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kalibar-bestival http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/kalibar-bestival Čupkanje epske fantastike <p> Iako se Franjo Janeš u 'Čerupanju Feniksa' duhovito narugao žanrovskim obrascima fantastike, parodiji ipak nedostaje poanta.</p> <div> Franjo Janeš: <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/cerupanje-feniksa-1400856540" target="_blank">Čerupanje Feniksa</a>&nbsp;(Zagreb, Algoritam, 2014.)<br /> <br /> <br /> Epska fantastika je oduvek bila jedan od mojih omiljenih žanrova. <strong>Tolkin</strong>, <strong>Murkok</strong>, <strong>Martin </strong>i drugi velikani žanra uspeli su da stvore specifičan svet koji se u velikoj meri oslanja na anglosaksonsku i nordijsku mitsku tradiciju, ali i ostale jednostavne i prepoznatljive folklorne strukture poput bajki, legendi i priča.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bez obzira na to što su takvi narativi predvidljivi i što je jedino što može da vas iznenadi neko novo stvorenje koje autori pronalaze u zaboravljenim mitologijama izumrlih naroda, ove knjige odišu nekim osobinama koje meni verovatno prijaju, za razliku od, na primer, horora ili klasične naučne fantastike. Razmišljajući šta je to što izaziva prijatnost, shvatam da se radi o kombinaciji romana potrage i viteške etike koju sam očigledno zavoleo u detinjstvu, čitajući najpre <strong>Valtera Skota</strong>, a zatim i pomenute pisce. Jasno je da se radi o ličnoj preferenciji uz, nadam se, trajnu svest o ne tako malim ograničenjima koje svaka žanrovska književnost nosi sa sobom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao što cenim kvalitetnu 'trivijalnu' književnost, tako volim i neke pisce koji možda i nisu ono najbolje što se može naći u knjižarama i bibliotekama, ali imaju određenu dozu šarma koja me uveseljava. Jedan od takvih je svakako i <strong>Franjo Janeš</strong>, čovek u čiji spisateljski talenat ne treba sumnjati, ali se čini da ga arči, haba i troši na stvarima koje je književno odavno trebalo da preraste.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako god njegova <strong><em>Formula za kaos </em></strong>bila uspešna, zabavna i duhovita, ipak je u priličnoj meri ograničena kao književno delo, upravo stoga što Janeš insistira na žanrovskim obrascima. Slično je i sa njegovim poslednjim romanom <em><strong>Čerupanje Feniksa </strong></em>koji je neka vrsta travestirane, gotovo stripovane (ne može a da mi ne padne na pamet <strong><em>Družina od vješala</em></strong>), postapokaliptične epske fantazije, ali na onim mestima na kojima može da razvije kvalitetniji ironijski otklon i dekonstruiše poznate i uveliko rabljene matrice, te istakne upravo travestirajuću moć svog književnog postupka, on pada i vraća se u žanr, iako zaista prilično kvalitetan.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ono što ipak izdvaja Janeša od njegovih srbijanskih kolega poput <strong>Dejana Stojiljkovića </strong>i sličnih, jeste upravo to duplo dno, ma koliko plitko bilo, začinjeno ironijom koja sa sobom nosi i uzmak od dogmatskih vrednosti svojstvenih mitskom mišljenju, pa je tako Janeš sposoban da se ruga hrvatstvu, ali i svakom drugom nacionalizmu, da simbol koji neobično podseća na latinično slovo 'u' (koje asocijativno odgovara ponašanju likova) nazove 'kurac od ovce'. Tu je, zatim, i sofisticirani humor, često zasnovan na jezičkim dosetkama, koji u velikoj meri podseća na jetkost <strong>Brixyjevih </strong>prevoda <strong><em>Alana Forda</em></strong>, kao i, a čini mi se da je ovo zaista najvažnije, suštinska svest o prirodi žanra koja se ogleda kroz neprekidno igranje na ivici njegove dekonstrukcije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Istovremeno, ovo je i njegovo najslabije mesto jer do pomenute dekonstrukcije nikada ne dolazi. S blagonaklonošću gledano, to može da svedoči o jednom ležernom odnosu prema društvenoj ulozi književnog teksta kao takvog. S tim se ne slažem, ma koliko dogmatski zvučao jer ako je do zabave, onda za to postoje drugi vidovi narativizacije poput video igara, televizijskih programa ili holivudskih blokbustera, a literatura treba da bude mesto preispitivanja, mesto suštinske nestabilnosti, nikako i prepetuiranja onoga što je već poznato i priznato.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ono što zaista imponuje i što govori o kvalitetu Janeša kao pripovedača jeste izuzetno vešta manipulacija narativnim perspektivama. Pripovedačko znanje, prenošenje informacija i mogućnost čitalačkog saznavanja su majstorski dozirani tako da narativ ni u jednom trenutku nije dosadan, štaviše pratimo ga sa ogromnim zanimanjem od početka do kraja, a dogodovštine sedmorice hrvatskih (i inih) ratnika u potrazi za škrinjom bogova odmotavaju se gotovo uvek u najmanje trostrukom značenju – onom koje zaista imaju unutar stvorenog sveta, onom koje im daje pripovedač (najčešće cinični Miro) i onom koje imaju za čitaoca koji se nalazi u poziciji znanja s obzirom na postapokaliptični pejzaž na kojem se radnja odvija, a koji podrazumeva raspad naše civilizacije i nastanak ove u koju nas roman smešta na njenim ruševinama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jedna od ideja koja gotovo da je inherentna epskoj fantastici jeste ona da civilizacija i svet opisani u datim pričama prethode ili se nastavljaju na svet kakav poznajemo danas. Neverovatna je potreba da postoji ta veza između referentne stvarnosti i one koju narativ stvara, bez obzira što ta veza najčešće nema nikakvu narativnu funkciju. Za razliku od, recimo Tolkina kao prauzora, kod Janeša je ona kudikamo opravdanija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jezičko umeće i razigranost Janeša bili su očigledni još u <em>Formuli za kaos</em>, ali u <em>Čerupanju Feniksa </em>dobijaju i narativnu funkciju, odnosno imaju širu ulogu od same karakterizacije likova. Način na koji govore žene ratnice, a posebno <em>femme fatale </em>Damnana ili uporni hrišćanski misionar nemačkog porekla Hans, nisu samo humoristički ukrasi u tekstualnom tkivu, već bi bez njih dekonstrukcija žanrovskih obazaca bila tek delimična.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Glavni pripovedač i cinik Miroslav nije dovoljan da nas podseti o kakvom se narativu radi, odnosno ne može sam da kreira ironijsku distancu. Zbog toga je uvedena poliperspektivnost, čak je i tronožnom psu Tristanu darovana pripovedačka moć (iako su dva ili tri poglavlja koja su data kroz njegovu perspektivu prilično slaba), što je u skladu sa žanrovskim obrascem. Janeš je odličan dramaturg i njegovi narativi su maestralno vođeni sa gomilom malih peripetija i zapleta unutar onog glavnog.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takođe, treba istaći činjenicu da Janeš u priličnoj meri prati matricu čiji je osnov položen u Tolkinovom klasiku <strong><em>Gospodar prstenova</em></strong>, te je za čitaoce upućene u ovaj roman ironijski postupak koji Janeš kreira neuporedivo jasniji. Na njega ukazuje i naziv romana u kojem je glagolska imenica 'čerupanje' spojena sa opštepoznatom mitskom pticom koja se uvek iznova oživljava pa tako stvorena slika izaziva humorne asocijacije. Autor ovim naslovom govori o neprekidnom vraćanju ljudske vrste koja se svaki put na istorijskoj pozornici pojavljuje u sve rđavijem izdanju, sve očerupanija. Ovaj antropološki pesimizam je takođe preuzet od Tolkina, posebno zato što podseća na epilog <em>Gospodara prstenova</em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Glavno pitanje koje se može postaviti autoru <em>Čerupanja Feniksa</em> jeste - šta dalje? Naime, čitaoci su dovedeni do jedne tačke u kojoj je sve čega se autor dotakao izvrgnuto ruglu, sav naš arsenal žanrovskih modela, ali i priličan broj stvari poznatih iz referentnog sveta, sve je to Janeš za nas fino dekonstruisao, ali nakon analize bi trebalo da usledi sinteza, ali ona izostaje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao neko dete koje želi da vidi kako izgledaju mali ljudi koji pevaju u radio-aparatu pa ga rastavi na delove i onda ne ume da ga vrati da ponovo radi, tako je i u slučaju <em>Čerupanja Feniksa</em>: kokoš je očerupana, izvađena joj je drob, ali čorbica nikako da se zgotovi. Naime, bez obzira na koliko delova rasturio žanrovsku strukturu, ona je gotovo neuništiva jer nema instance autorskog glasa. Možda bi to bilo nametnuto sredstvo, neka vrsta savremenog <em>Deus ex machina</em>, o kojem je <strong>Aristotel </strong>u <em>Poetici </em>govorio gotovo sa nipodaštavanjem, ali bi to čitaoce sprečilo da se identifikuju sa likovima, da sa njima saosećaju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nije dovoljno što je mladim ljubavnicima Mislavu i Damnani dozvolio da popiju napitak koji briše pamćenje, te ih na simbolički način ubio jer je to uradio iznutra, u okviru narativa. Katarza koju čitaoci doživljavaju, odnosno koju bi trebalo da dožive neće ih izvući izvan žanrovskog modela, a on je prosto naprosto skučen, ograničen i, na koncu konaca, samodovoljan i samoobnovljiv.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mislim da književnost danas, nakon sve silnijeg potiskivanja na marginu, nema potrebu da se ikome svidi, da ikome podilazi, niti da igra na kartu duhovitosti radi duhovitosti. Ona mora da bude bezobrazna, da gađa prstom u oko, da tera ljude da koriste male sive ćelije jer sve mimo toga nema previše smisla. Toliko je mali broj čitalaca da je svako paktiranje sa njima suštinski korak više ka njihovom gubljenju, odnosno ka njihovom prelasku na nove forme zabave. Možda je previše tražiti od pisaca odgovornost, ali ako nemamo maksimalističke zahteve, onda se ne možemo nadati minimalnim postignućima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Janeš bi mogao biti na dobrom putu, On ume da stvari dotera do kraja, ali kao da mu nedostaje snage za završni udarac, da nanovo spoji onaj aparat kako bi muzika koja se odande čuje bila drugačija, odnosno kako bi čorbica koju nam servira nakon čerupanja Feniksa bila ona koja menja sve(s)t. Mislim da se ponavljam, ali ipak se radi o relativno mladom autoru, tako da se nadam da će njegov naredni roman konačno dosegnuti ono što je već nagovestio.<br /> <br /> Vladimir Arsenić<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/hisgirlfriday/4196537378" target="_blank">Emily</a><br /> <br /> ***<br /> <br /> <strong>Vladimir Arsenić </strong>(Beograd, 1972), magistrirao komparativnu književnost na Telavivskom univerzitetu. Redovni je kritičar internet portala <em>www.e-novine.com</em>. Piše povremeno za <em>Think tank, Beton, Quorum, www.pescanik.net</em>. Prevodi sa engleskog i hebrejskog. Sa prijateljima uređuje književni časopis <em>Ulaznica </em>koji izlazi u Zrenjaninu. Ponosni je muž, otac i antifašista.</div> Mon, 15 Sep 2014 03:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/cupkanje-epske-fantastike http://www.booksa.hr/kolumne/cupkanje-epske-fantastike Facebook books <p> Žitelji planeta Facebook odabrali su 100 naj knjiga i nema iznenađenja: 'Harry Potter' živi vječno!</p> <p> Život na Facebooku, žali se vremešni poštar <strong>Sebastijan</strong>, postao je jednako važan kao i ovaj stvarni život. Evo, žena ne priča sa mnom jer je nisam potvrdio kao frendicu. Kako da te potvrdim, ženska glavo, kad ni nemam fejsbučni profil? Imaš, ja ti ga otvorila i u više te navrata podsjetila da šibneš koji status, ali ti ne haješ. Ne možeš ti sam kontra cijelog svijeta, kaže, ako je 12 milijardi ljudi unutar mreže, kaj se ti praviš pametan?</p> <p> Istina živa. Ni književnost ne može ostati po strani. Sve je usisano u mrežu svih mreža. Stanovnici planeta Facebook odlučili su koje knjige su najbolje. Odgovor glasi: <em><strong>Harry Potter</strong></em> serijal!</p> <p> Slijedi <em><strong>Ubiti pticu rugalicu</strong></em> (<strong>Harper Lee</strong>), pa <em><strong>Gospodari prstenova</strong></em> (<em><strong>Tolkien</strong></em>), <em><strong>Hobbit</strong></em> (Tolkien), <em><strong>Ponos i predrasude</strong></em> (<strong>Austen</strong>), te <em><strong>Biblija</strong></em> (autor nepoznat).</p> <p> Cijelu listu možete proučiti <a href="https://www.facebook.com/notes/facebook-data-science/books-that-have-stayed-with-us/10152511240328859" target="_blank">na stranicama Facebook Data Sciencea</a>.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/vespere/" target="_blank">Lesley Choa</a></p> Mon, 15 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/facebook-books http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/facebook-books Rasknjižje, 15. – 21.9.2014. <p> Voda posvuda. Ako nemate kantu u ruci, latite se knjige. Koje? Evo novih naslova u ovotjednom ‘Rasknjižju’ pa birajte!</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/komplicirana-dobrota"><em>Komplicirana dobrota</em></a>, Miriam Toews (Naklada Ljevak)<br /> Radnja romana smještena je u menonitski gradić East Village, a narator je Nomi Nickel, znatiželjna, prkosna, ironična šesnaestogodišnjakinja, koja sanja o prilici da se druži s Lou Reedom u pravom East Villageu u New Yorku. Nomi živi sa svojim turobnim ocem, predanim i poslušnim pripadnikom menonitske vjerske zajednice. Kroz flashbackove doznajemo da je Nomina prkosna starija sestra napustila obitelj tri godine ranije, kao i Nomina majka, koja je otišla pod nerazjašnjenim okolnostima.</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/pouzdan-izvor"><em>Pouzdan izvor</em></a>, Merita Arslani (Naklada Ljevak)<br /> Priča koja vas uzbuđuje, uznemirava, vodi vas u svijet i odnose čudnovatih, gramzljivih prevaranata , sočnih dijaloga. Odlično ocrtan mračni svijet poslovnih ljudi, novinske redakcije, politike, tajnih službi, preljuba, prijateljstva. Tema koja korespondira sa sadašnjošću, vodi nas u svijet lažnog morala, bankovnih prevara, ljudske pokvarenosti, hrabre i odlučne mlade novinarke, ubojstva mlade poslovne žene, lokala sa cajkama, potoka alkohola i kokaina...</p> <p> 3. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/argentinac"><em>Argentinac</em></a>, Ernesto Mallo (Znanje)<br /> Inspektor Lascano uvučen je u sukob između pretendenta na mjesto šefa policije Buenos Airesa i Apostolesa, skupine pokvarenih policajaca koji se bave trgovinom droge i žele preuzeti kontrolu nad gradom. Kada tek imenovani šef policije bude smaknut, Lascano postaje iduća meta. Njegov jedini spas je u bijegu iz zemlje za što mu hitno treba novac.</p> <p> 4. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/delikatnost"><em>Delikatnost</em></a>, David Foenkinos (Vuković &amp; Runjić)<br /> O drukčijoj vrsti gubitka i dobitka – onoj intimnoj – pripovijeda roman <em><strong>Delikatnost</strong></em> francuskog pisca Davida Foenkinosa. Nathalie je imala ono o čemu svi sanjamo, sretnu vezu u kojoj je živjela kao riba u vodi, i ne primjećujući atmosferu savšene ljubavi u koju je uronjena. Kad je staklo akvarija prsnulo junakinja je morala nanovo sastaviti krhotine svog života: nije to mogla sama – nečija joj je ruka brižno, s puno takta, pomogla.</p> <p> Publicistika:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/bez-straha"><em>Bez straha</em></a>, Teresa Forcades i Vila Esther Vivas i Eseve (Algoritam)<br /> Lako ćemo se složiti oko toga da se političko i ekonomsko uređenje otelo kontroli, ali kako je ono proizvod društvenih sila, reformom/revolucijom društva se može opet i staviti pod kontrolu i uspostaviti načela slobode i društvene pravde. Vođene tom 'optimističnom' činjenicom Forcades i Vivas će se u svojim razgovorima dotaknuti mnogih gorućih tema: siromaštva, prava na odlučivanje, farmaceutske industrije, kapitalizma, gubitka radničkih prava, novih pokreta, ali i etike, socijalne interpretacije Biblije, ideje slobode.</p> <p> Ostalo:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/ostalo/e2"><em>E2</em></a>, Pam Grout, (V.B.Z.)<br /> Ova je knjiga nalik na laboratorijski priručnik s jednostavnim eksperimentima koji dokazuju da je stvarnost podložna promjenama, da je svijest jača od materije i da mislima možemo oblikovati svoj život. Da, dobro ste pročitali. Dokazuju. Devet eksperimenata, za koje nećete potrošiti ni novčića i za koje vam treba vrlo malo vremena, dokazuje da su duhovna načela jednako pouzdana kao sila teža te jednako dosljedna kao Newtonovi zakoni gibanja.</p> <p> <strong>Književna događanja:</strong></p> <p> U srijedu imate priliku nazočiti <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/promocija-i-na-pocetku-i-na-kraju-bijase-kava-julijane-matanovic"><strong>promociji nove knjige Julijane Matanović</strong></a> <em><strong>I na početku i na kraju bijaše kava</strong></em> u Gradskoj kavani u Zagrebu.</p> <p> Dan poslije birajte između <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje/promocija-europa-x-10-viktora-zmegaca"><strong>promocije nove knjige Viktora Žmegača</strong></a> <em><strong>europa x 10</strong></em> u Algoritam Profil Mozaik Megastore-u i ponešto neuobičajenom izdanju Booksine <a href="http://www.booksa.hr/program/booksa/skrabica-izet-medosevic"><strong>Škrabice</strong></a> na kojoj gostuje <strong>Izet Medošević</strong> koji će malo svirati, malo predstavljati svoju novu zbirku poezije <em><strong>Genij usamljenog čovjeka</strong></em>. Prije Škrabice možete se pridružiti <a href="http://www.booksa.hr/program/booksa/booksa-book-club-tarkvinijski-konjici-i-moderato-cantabile-marguerite-duras"><strong>Booksa Book Clubu</strong></a> koji će ovoga puta razgovarati o dva romana <strong>Marguerite Duras</strong> – <em><strong>Moderato cantabile</strong></em> i <em><strong>Tarkvinijski konjići</strong></em>.</p> <p> Ostala književna događanja potražite <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje"><strong>ovdje</strong></a>.<br /> &nbsp;</p> Sun, 14 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-15-2192014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-15-2192014 'Kiklop' pod visokim naponom <p> Branka je u liku Maestra Ludog Kukca prepoznala tragičan lik partijskog sustava. Doktor je u Branki prepoznao pacijenticu.</p> <div> <strong>PITANJE</strong><br /> <br /> Poštovani doktore,</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zovem se Branka. Umirovljena sam javna bilježnica, a svoje pozne godine posvetila sam traženju smionih književnih djela koja su udarala u sustav bivše države i borila se za nacionalnu stvar. Već smo se upoznali kad ste mi <a href="http://booksa.hr/kolumne/dr-ostojic-slamnig-i-ubojstvo-ciglama" target="_blank">nemušto pokušali dokazati da <strong>Slamnigova </strong>poema <em>Ubili su ga ciglama</em> </a>nije alegorija borbe malog hrvatskog čovjeka protiv sužanjskog aparata partijskih aparatčika.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Unatoč vašem krivom uvjerenju, odlučila sam vam ponovo pisati kad sam vidjela da se bavite <em><strong>Kiklopom </strong></em><strong>Ranka Marinkovića</strong>. Zaista krasna knjiga! Bitna knjiga, žestoka kritika o kojoj moramo uvijek iznova i iznova govoriti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako je Marinković smjestio radnju u osvit Drugog svjetskog rata, posve je jasno da se radi o komentaru aktualnog društvenog trenutka te strašne 1965. Sama imena svjedoče o tome.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> 'Kiklop' – jedno oko (krvavo crveno), jedna perspektiva, jedna stranka, jednoumlje; Melkior – mudri kralj koji traži malog Isusa, ali ne može ga pronaći jer je zapeo u bezbožnom svijetu danteovskog socijalizma; 'Daj dam' – u imenu gostione sadržana je cjelokupna socijalistička filozofija, a u njoj se skupljaju pijani izjelice i vagabundi koji maltretiraju pošten narod i rade račun bez krčmara.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sirotog Melkiora okružuju razna vojna i gradska zla tipična za bivši sustav, ali najtragičniji lik ipak je <strong>Maestro Ludi Kukac</strong>, zagrebački Gregor Samsa, cenzurirani novinar, uništen čovjek koji bježi od kiklopskog sistema kroz alkohol i, u konačnici, kroz smrt. Indikativan je i snažno simboličan njegov način suicida: ispijanjem pive te mokrenjem na žice dalekovoda.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pivo je, naravno, tradicionalno piće rojalne Austrije. Struja je, pak, simbol modernizacije, urbanizacije, končarizacije države. Simbol brzog života, sredstvo nepodnošljive povezanosti svih građana sa centralnim generatorom. Struja je krimen partijskog sistema, ali i našeg današnjeg svijeta. Kukčev suicid znak je ponosnog germanskog otpora, ali i neumitnog poraza od modernog zla.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako dalje bez Kukca? Kako da Melkior nađe svog Isusa? Kako da se svi mi spasimo od opasnog sustava koji je, nakon odlaska Predsjednika, pretvorio cijelu državu u Goli otok? Doktore, suviše sam stara da bih nam svima mogla pomoći, ali poslušajte moj savjet i recite mladima da pročitaju <em>Kiklopa</em>, da nikad ne zaborave na hude prijetnje koje nas okružuju.</div> <div> <br /> <strong>ODGOVOR</strong><br /> &nbsp;</div> <div> Poštovana Branka,</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vaša alegorijska interpretacija <em>Kiklopa </em>neizbježna je posljedica čitanja proze. Da bi izbjegli osudu cenzora, autori romana često znaju smjestiti radnju u neko prošlo ili zamišljeno buduće vrijeme kako bi izbjegli očitu poveznicu s aktualnim svijetom. Tako roman stvara višeznačni fikcionalni, a opet stvarni svijet.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Recimo, radnja ovog romana završava u travnju 1940. Radi li se o zloslutnoj najavi ustaškog dolaska ili kasnije pojave partizana? Referira li se autor na lokalne ili globalne prilike? Je li to povijesni roman ili komentar aktualnog trenutka? Ili oboje? Takva su proturječja <em>Kiklopa</em>, o kojima <a href="http://booksa.hr/kolumne/druzenje-u-daj-damu" target="_blank">smo govorili i prošlog tjedna</a>, znala zbuniti i ozlijediti kako cenzore, tako i nevine čitatelje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ipak, moram pohvaliti vaš imunitet jer ste iznimno otporni na proturječja romana. Čvrsto se držite jednog tumačenja, a odlučno odbacujete sve kontradiktorne elemente kao što snažno tijelo odbacuje oslabljenu bakteriju. Odlično! Ipak, iako ste s lakoćom premostili jedan problematičan sloj romana, naišli ste na drugu patogenu osobinu ovog djela.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naime, Marinkovićev moderni roman nabijen je brojnim elementima koji se munjevito kreću kroz roman i povezuju kako s drugim tekstualnim elementima, tako i s vanjskim pojavama. Stoga, iako je tiskan na tradicionalnom papirnatom mediju, roman funkcionira kao maleni strujni krug iz kojeg frcaju idejne iskre.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marinković je iskoristio tu tehnologiju kako bi se približio modernom čitatelju, ali ne moram ni napominjati koje su opasnosti književnog djela pod visokim naponom. Ukoliko se prečvrsto i nonšalantno primite romana i njegovih značenja, može doći do gubitka veze s vanjskim svijetom, fizičkih šokova, pa čak i do smrti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stoga vam moram pripomenuti da prilikom čitanja i tumačenja <em>Kiklopa </em>obavezno poduzmete sigurnosne mjere: koristite osigurače, uzemljite se i uklonite iz prostorije sve publicističke knjige desne orijentacije kako ne bi došlo do lančane reakcije i većeg požara.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zbog proturječnosti značenja i visokog napona mladim čitateljima nikako ne bih preporučio čitanje <em>Kiklopa</em>. Umjesto toga, bavite se sportom, planinarenjem i fizičkim aktivnostima. Zdrav duh ipak se nalazi u zdravom tijelu, a ne u teškim knjigama.<br /> <br /> dr.med. dr.med. Ostojić<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/winterhalter/27364666/in/photolist-3qfyA-2Ltp8-o1VaXv-5JWXeA-5JWXiQ-mod1Z-c25Atj-2cK99q-LPqfp-5jMxX7-6WCDQu-6xVvGH-8f3sb2-6xKNk5-bskHL8-dwxRd-fsKx8-LPqcx-bcKBKX-LEQaV-dpqDN-bcKBgT-86ES3B-4JSyJH-4LARDK-8sJGgw-mod7f-x9RbQ-7jS4BV-7txyYL-4KZQg5-7LVETo-4LF3Vb-7KVD2W-7KVD67-7KVCXS-4JWN3U-8s6iJB-6yfdso-bcKDig-bcKCTt-bcKATF-4LxDRb-4Ltr9i-4LtrWX-fsKXP-fsKHL-fsKom-fsKBT-fsKT3" target="_blank">Nick Winterhalter</a><br /> <br /> ***<br /> <br /> <em>Posljednja prilika za nagradnu igru! Još tjedan dana do posljednjeg teksta u rubrici 'Dr. Ostojić'. Stoga pošaljite omiljen doktorski tekst na mail adresu dr.dr.ostojic@gmail.com i osvojite knjige. Rok za nagradnu igru je 18.9. u 23:58.</em></div> Fri, 12 Sep 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/kiklop-pod-visokim-naponom http://www.booksa.hr/kolumne/kiklop-pod-visokim-naponom Vrijeme za čitanje <p> 'Antigonu' možemo pročitati za 36 minuta, za 'Anu Karenjinu' trebat će nam nešto malo više - 19 i pol sati.</p> <p> "Ne želim čitati <em><strong>Antigonu</strong></em>!", prosvjeduje vaš školarac.</p> <p> "A što želiš", uzvraćate vi, "biti huligan, propalica i niškorisni član društva?"</p> <p> "Ne želim čitati, jer je superboooring", uporan je nasljednik.</p> <p> Što reći, učiniti, kako privoljeti omladinca da se lati drevnog štiva?</p> <p> Evo rješenja!</p> <p> Recite mu: "<strong>Vihore</strong>, kužim te, možda <em>Antigona</em> uistinu nije tvoja šalica čaja, no znaš li da ti za pročitat to djelce treba svega 36 minuta?"</p> <p> "Mpfh? Kak znaš?"</p> <p> "Evo, sad sam pročitala vijest na supercool portalu booksa.hr, a oni ti prate književnost. Prosječan čovjek, kakav ti zasigurno jesi, Vihore, u minuti pročita 300 riječi. <em>Antigona</em> ima neš prek 11,000 riječi i to ti je to, mačak. Tričavih 36 minuta i bok. Zaokružimo na čuku vremena."</p> <p> Ako ni zbog čeg drugog vaše dijete će iz puke znatiželje prionuti na lektiru i problem riješen! Možda Vihor neće razumjeti što je pročitao bude li se utrkivao sa štopericom, ali je barem pročitao.</p> <p> Za cijeli serijal <em><strong>Igra prijestolja</strong></em>, po ovoj formuli, trebat će vam 98 sati. Zaokružimo na 100. Na <a href="http://ebookfriendly.com/reading-time-popular-books-infographic/" target="_blank">ovoj prekrasnoj infografici</a> provjerite izračune za ukupno 64 popularna djela.<br /> <br /> izvor: <a href="http://ebookfriendly.com/" target="_blank">ebook friendly</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/66103809@N02/" target="_blank">Armando Mora</a></p> Fri, 12 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/vrijeme-za-citanje http://www.booksa.hr/vijesti/sve/vrijeme-za-citanje Puni mjesec SF-a i fantasyja <p> Od 13. rujna kreće Mjesec fantastike koji u Rijeci nudi bogat program za razne uzraste.</p> <div> U razdoblju od 13. rujna do 12. listopada 2014. na 7 lokacija bit će održan festival <em><strong>Mjesec fantastike </strong></em>posvećen znanstvenoj fantastici, fantasyju, umjetnosti i znanosti.&nbsp;<em>Mjesec fantastike </em>pruža bogat program predavanja, kreativnih radionica, predstavljanja, filmskih projekcija i igara, a program je prilagođen raznim uzrastima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival počinje <em>Danom Ivane Brlić Mažuranić </em>u subotu 13. rujna u 10 sati, kada će biti održan razgled Ville Ružić, u kojoj je ova književnica boravila i pisala svoja djela.<br /> <br /> Iz programa valja izdvojiti radionice Osmisli svoje čudovište za djecu i odrasle koju vodi Nela Dunato, te glazbeno-književnu radionicu koju vode polaznici škole sviranja Studio Maraton i riječki književnici.<br /> &nbsp;</div> <div> Završetak Mjeseca fantastike obilježava 17. konvencija fantastike <strong>Rikon </strong>koja će se održati od 10. do 12. listopada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Kao i svake godine dosad, očekuju vas brojna predavanja znanstvenika, pisaca te ljubitelja fantastike, tribine, kreativne radionice, predstavljanja domaćih književnih izdanja i računalnih igara, igre i kvizovi, izložbe te cosplay – natjecanje za najbolji kostim.<br /> &nbsp;</div> <div> Detaljne informacije i program dostupni su na <a href="http://mjesecfantastike.com " target="_blank">web stranici festivala</a>.&nbsp;</div> <div> <br /> Mjesec fantastike organizira <strong>Udruga 3. zmaj</strong>, a u programu festivala sudjeluju: <strong>Spomenička knjižnica i zbirka Ivana Brlić Mažuranić, Gradska knjižnica Rijeka, Astronomski centar Rijeka, Odjeli Sveučilišta u Rijeci, Studio Maraton, Udruga Nemesis, Klub mladih Rijeka </strong>te <strong>Udruga oživljene povijesti Ordo Sancti Viti</strong>.</div> <div> <br /> Mjesec fantastike održava se uz potporu Grada Rijeke – Ureda Grada te Studentskog kulturnog centra Rijeka.&nbsp;</div> <div> <br /> foto: <a href="http://fc07.deviantart.net/fs71/i/2012/040/d/e/dragon_eater_by_rariduz-d4p6jcz.jpg" target="_blank">Rariduz</a></div> Fri, 12 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/puni-mjesec-sf-a-i-fantasyja http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/puni-mjesec-sf-a-i-fantasyja