BOOKSA.HR - VIJESTI vijesti, informacije o knjigama, program, biografije pisaca, nagradne igre. http://www.booksa.hr/ Rasknjižje, 1. – 7.9.2014. <p> Osim knjiških noviteta, u ovom ‘Rasknjižju’ ima i najavica književnih događanja što je siguran znak da je ljeto na izmaku.</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/visi-od-mora"><em>Viši od mora</em></a>, Francesca Melandri (Fraktura)<br /> Kraj je sedamdesetih godina i Italija je u ratu. Na bombe, otmice i atentate vlast odgovara represijom i nultom tolerancijom, a strogo čuvani zatvor na Otoku postaje zemlja u malom: u njoj traje rat zatočenikâ i čuvarâ. Luisa to ne zna i dok se ukrcava u brod kako bi posjetila muža višestrukog ubojicu, uzbuđena je, ali samo zato što nikada nije vidjela more. Paolo poznaje situaciju, ali ne zna poznaje li još svoga sina – kako su one nekoć male ruke mogle prihvatiti oružje, kako su oni mili prsti mogli povući okidač, a srce prigrliti mržnju, osuditi na smrt?</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/ubiti-pticu-rugalicu-1409151987"><em>Ubiti pticu rugalicu</em></a>, Harper Lee (Šareni dućan)<br /> Harper Lee piše jednostavnim, pitkim jezikom, neodoljivo zavodljivo, duhovito i često dirljivo, no nikad patetično. Ugrabivši pravi sretni trenutak u svjetlosti jednoga davnog ljeta, ta 'Jane Austen južne Alabame' napisala je divnu knjigu. Ona iz perspektive djevojčice Scout priča priču o odrastanju i diskriminaciji crnaca na američkom Jugu 30-ih godina prošlog stoljeća, ali pritom nudi puno više od priče o djetinjstvu i rasizmu – to je fascinantna priča o ljubavi, moralu, etici, pravdi, odgoju, hrabrosti, prijateljstvu, životnoj mudrosti... i zato je bila i ostala kultna lektira svih generacija.</p> <p> 3. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/bracni-zaplet"><em>Bračni zaplet</em></a>, Jeffrey Eugenides (V.B.Z.)<br /> U ovom romanu proslavljeni američki autor ponovno se dokazao kao vrstan pripovjedač, zabavan erudit, pisac čija proza teče glatko, a premrežena je brojnim literarnim referencama. Eugenides oživljava (pa dekonstruira) motivacijske elemente velikih romana 19. stoljeća, ali stvara priču suvremenu i svježu, novi veliki roman našeg stoljeća o mladim, pomalo izgubljenim ljudima koji su se našli u vrtlogu 'odrasla' života.</p> <p> Ostalo:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/ostalo/empatija"><em>Empatija</em></a>, Roman Krznaric (Planetopija)<br /> Empatija je najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti u 21. stoljeću kako bi opstalo i napredovalo, smatra Roman Krznaric. Globalne probleme poput ratova, govora mržnje, klimatskih promjena ili pak nezdravih odnosa ne možemo riješiti bez empatičnog postupanja u svakodnevnom životu. Kao odgovor na pitanje kako to činiti Krznaric je na temelju svojih opsežnih istraživanja utvrdio šest navika koje prakticiraju izrazito empatični ljudi. One mogu povećati kreativnost, poboljšati odnose te umanjiti predrasude i riješiti sukobe.</p> <p> <strong>Književna događanja:</strong></p> <p> Sljedeći tjedan počinju dva festivala - Fališ, festival alternative i ljevice na kojem će biti zastupljene i književne snage te Festival svjetske književnosti. Prvi se odvija u Šibeniku, drugi u Zagrebu pa birajte!<br /> &nbsp;</p> Mon, 01 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-1-792014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-1-792014 Prijelazno štivo <p> Stručni Booksin tim odabrao je nekoliko naslova pogodnih za čitanje u kratkom periodu između ljeta i jeseni.</p> <p> Još koji dan i lišće će prekriti Zagreb. Valja iz naftalina izvaditi stari škrlak, pronaći šuze za klamzanje po kiši i kišobran u bojama Jägermeistera.</p> <p> Tri mjeseca čitali smo svakaj i ljetnu literaturu već danas, prvi rujna, možemo pospremiti u šupu. Problem je što ljeto još nije službeno skončalo, pa nam treba prijelazno štivo. Takve knjige je najteže naći. One su poput lonca juhe kojeg u pol tri ujutro pronađete u hladnjaku i s radošću ju podgrijete. To je ista ona juha od ručka, ali iz nepoznatog razloga u 2.45 tri puta je ukusnija. Dakako, dvanaest minuta kasnije shvatiš da si samo razjario želudac i opet ideš u hladnjak tražeći nekaj konkretnije. Na priliku – ostatke pečene svinjske glave!</p> <p> U potrazi za prijelaznim, rujanskim štivom, naš stručni tim preroštal je tisuće naslova i evo kaj su odabrali:</p> <p> <em><strong>Enciklopedija nadnaravnog</strong></em>, više autora (Mozaik knjiga, 2014)</p> <p> <em><strong>Treći Reich</strong></em>, <strong>Roberto Bolaño</strong> (Vuković &amp; Runjić, 2014)</p> <p> <em><strong>Moj život</strong></em>, <strong>David Jason</strong> (Profil, 2014)</p> <p> <em><strong>Mrkli mrak, bez zvijezda</strong></em>, <strong>Stephen King</strong> (Algoritam, 2011)</p> <p> <em><strong>Mirni dani na Clichyju</strong></em>, <strong>Henry Miller</strong> (Mladinska knjiga, 1990)</p> <p> <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/joe-speedboat" target="_blank"><em><strong>Joe Speedboat</strong></em></a>, <strong>Tommy Wieringa</strong> (Fraktura, 2010)</p> <p> <em><strong>Stranputice</strong></em>, <strong>Rex Pickett</strong> (Algoritam, 2007)</p> <p> <em><strong>Marilyn Monroe: Posljednje seanse</strong></em>, <strong>Michel Schneider</strong> (Alfa, 2007)</p> <p> <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/teorija-o-pandi" target="_blank"><em><strong>Teorija o pandi</strong></em></a>, <strong>Pascal Garnier</strong> (Edicije Božičević, 2014)</p> <p> <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/ludjakinja-u-nama" target="_blank"><em><strong>Luđakinja u nama</strong></em></a>, <strong>Rosa Montero</strong> (Disput, 2014)</p> <p> Po nekim istraživanjima upravo ovdje, u predjesenjoj kategoriji, kriju se istinski biseri.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/lanier67/" target="_blank">Raul Lieberwirth</a></p> Mon, 01 Sep 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/prijelazno-stivo http://www.booksa.hr/vijesti/sve/prijelazno-stivo Bijeg u literarni zaborav <p> Boreći se protiv bauka književnosti, doktor Ostojić je i sam postao dijelom književne tradicije. Je li vrijeme za povlačenje?</p> <div> Na neizmjernu žalost i uz brojne isprike vjernim pacijentima, moram obavijestiti našu čitateljsku publiku da su tekstovi iz rubrike <em>'Doktor Ostojić, literoterapeut'</em> nedvojbeno dobili status književnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prve smo naznake dobili kada se u ordinaciji počeo pojavljivati sve veći broj pacijenata čije bolesti nisu uzrokovane romanima <strong>Hugoa </strong>ili <strong>Stendhala</strong>, nego upravo mojim liječničkim naputcima. Srećom, budući da su ti tekstovi nastali u steriliziranim uvjetima, bolesti su brzo otklonjene. Ipak, shvatio sam da blagotvorni medicinski utjecaj mojih tekstova postaje sve manji, a negativni estetski dojam sve veći.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stoga smo krenuli u <em>incognito </em>terensko istraživanje u književnu zajednicu. Saznali smo da među našim autorima postoji konsenzus da je doktor Ostojić 'osrednje piskaralo koje nije ni do koljena <strong>Dimitriji Demeteru</strong>' i 'nižerazredni književnik' – dakle, i struka se slaže da pripadam književnom svijetu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potom smo proveli ozbiljno znanstveno istraživanje koje je pokazalo da 82% čitatelja ležerno pristupa ovim ozbiljnim medicinskim studijama kao običnom književnom tekstu, dok čak 26% ispitanika drži da je literoterapija puka poetska smicalica, a ne realna znanost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno, radi se o razumljivom i očekivanom nesporazumu. U ovo doba široke pismenosti i općeg postmodernističkog duha, svaki tekst nosi rizik da bude čitan kao književno djelo. Stoga, unatoč trudu da svoje naputke napišem u što formalnijem i suhoparnijem obliku, iz njih su ipak isklijale sjemenke esteticizma. Zbog toga se duboko ispričavam unesrećenim čitateljima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nedvojbeno je da ovi tekstovi, jednom kad su ušli u književni korpus, izazivaju više štete nego koristi. Jedino rješenje je – povlačenje. Trebam prestati objavljivati tekstove i pričekati da prirodna selekcija kanonskih tekstova potisne moju rubriku u literarni zaborav, kao što more izbacuje plastičnu bocu na pučinu. Strpit ćemo se dok stručna literarna znanost ne pospremi ove tekstove u ropotarnicu književne povijesti, dok će medicinska struka nedvojbeno sačuvati ove vrijedne ekspertize na akademskom popisu literature.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stoga ću iskoristiti priliku da napustim ovaj posao u Zagrebu i krenem na humanitarnu misiju u literarno najpogođenije dijelove svijeta: u Veliku Britaniju i Irsku. Tamo je najveća stopa načitanosti, najmanja dostupnost književnih cjepiva i medikamenata, najgora prehrana, najveći broj književnika po glavi te najniži broj literoterapeuta po kilometru kvadratnom. Moje je prisustvo neophodno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako bih dovršio započeti posao, objavljivat ću tekstove na Booksinom portalu još tri tjedna: naredna dva tjedna posvetit ću najopasnijem hrvatskom romanu, zloglasnom <em>Kiklopu </em><strong>Ranka Marinkovića</strong>. U trećem i završnom tekstu podijelit ću zadnje naputke i poželjeti vam sretan ostanak.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Da bih u budućnosti izbjegao slične pogreške u pisanju medicinskih tekstova, trebam pomoć čitatelja. Stoga sam organizirao 'nagradnu igru' u kojoj tražimo od vas da na adresu <strong>dr.dr.ostojic@gmail.com </strong>pošaljete link na vama najdraži tekst iz ove rubrike, uz kratko obrazloženje. Rok za prijavu je srijeda 17.9. Najsretniji i najoriginalniji čitatelji dobit će vrijednu knjigu iz Booksine arhive, uz doktorev potpis i potvrdu da su knjige sterilizirane te bezopasne.<br /> <br /> Ostajte mi zdravi!<br /> <br /> dr.med. dr.med. Ostojić<br /> foto: Ozbiljan slučaj čitanja u Britaniji (<a href="https://www.flickr.com/photos/nanagyei/5321036291" target="_blank">Nana B Agyei</a>)</div> Fri, 29 Aug 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/bijeg-u-literarni-zaborav http://www.booksa.hr/kolumne/bijeg-u-literarni-zaborav Plutajuća knjižnica <p> Na jezeru Cedar (Minneapolis) pluta jedna splav i na toj splavi sjedi knjižničarka Sarah Peters okružena knjigama.</p> <p> Nađete li se ovih dana u blizini jezera Cedar onkraj Minneapolisa i poželite nekaj pročitati, a eto, niste se sjetili spremit si štivo u ruksak – ne očajavajte.</p> <p> Ako malo bolje pogledate, vidjet ćete splav na jezeru, ali to nije običan splav, a ne – to je splav-knjižnica. Tamo možete posuditi knjigu.</p> <p> Projekt plutajuće knjižnice (<a href="http://thefloatinglibrary.org/" target="_blank"><strong>The Floating Library</strong></a>) pokrenula je spisateljica i pedagoginja <strong>Sarah Peters</strong>, a knjige za knjižnicu darovali su joj umjetnici iz svih krajeva SAD-a. Knjige su pomno zaštićene tak da im voda nemre nahuditi.</p> <p> Ova jedinstvena knjižnica otvorena je, kao i one na suhom, samo tijekom uobičajenog radnog vremena, a radit će i tijekom rujna.</p> <p> S oduševljenjem pozdravljamo knjižničarku Petersicu i želimo joj mirno plutanje.</p> <p> izvor: <a href="http://www.nsk.hr/" target="_blank">NSK</a><br /> foto: <a href="http://thefloatinglibrary.org/" target="_blank">The Floating Library</a></p> Fri, 29 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/plutajuca-knjiznica http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/plutajuca-knjiznica 35 godina Nevena <p> "Neven volim, Neven čitam, sve što ne znam Neven pitam!"</p> <p> Danas čestitamo 35. rođendan <em><strong>Nevenu</strong></em>, časopisu za djecu koji izlazi u okviru Dnevnik holdinga iz Novog Sada.</p> <p> Neven izlazi od 1. rujna 1979. godine, ali izlazio je Neven i prije. U davna vremena, daleke 1880. pokrenuo ga je književnik <strong>Jovan Jovanović Zmaj</strong>. Časopis je izlazio do 1911., a spomenute 1979. ponovo ga pokreće književnik <strong>Miroslav Antić</strong>. Danas Neven izlazi jednom mjesečno kao dvobroj na 48 stranica.</p> <p> E, pa, dižemo čaše i nazdravljamo Nevenu – Kolko kaplic, tolko let!</p> <p> izvor: <a href="http://www.b92.net/" target="_blank">B92</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/buck82/" target="_blank">buck82</a></p> Fri, 29 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/35-godina-nevena-1409305381 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/35-godina-nevena-1409305381 Autori koji pišu o slobodi <p> Uoči 2. Festivala svjetske književnosti koji počinje 4. rujna, pričali smo s programskim direktorom Seidom Serdarevićem.</p> <div> <strong>Uskoro počinje <a href="http://booksa.hr/vijesti/sve/drugi-festival-svjetske-knjizevnosti" target="_blank">drugo izdanje Festivala svjetske književnosti</a> u organizaciji vaše izdavačke kuće Frakture. Možete li reći nešto više o ovogodišnjim gostima festivala, koji je već prošle godine krenuo sa sjajnom postavom?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Festival organiziramo drugi put i bilo je jasno da ćemo uvesti neke promjene s obzirom na prošlogodišnja iskustva. No, i ove godine dovodimo odlične i zanimljive goste iz svijeta, te značajne autore iz Hrvatske i iz regije.<br /> <br /> Teško je izdvajati imena kada imamo toliki broj jako zanimljivih autora, no moramo ipak naglasiti neke pisce koji spadaju u red velikih svjetskih zvijezda. Recimo, Festival otvara <strong>Francesca Melandri</strong>, iznimno zanimljiva talijanska autorica koja se bavi temom bliske prošlosti odnosno fenomenom terorizma kraja 70-ih i početka 80-ih te odnosom talijanskih vlasti prema zatvorenicima, s posebnim naglaskom na emotivan odnos zatvorenika s njihovim bližnjima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kao i prošle godine, i ove godine na Festival dolazi jedna zaista velika i popularna svjetska književna zvijezda u liku poznatog španjolskog romanopisca Javiera Cercasa?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Javier Cercas</strong> zaista jest najpoznatije ime među širim čitateljstvom. Cercas, koji je možda i ponajbolji suvremeni španjolski autor, gostovat će drugog dana Festivala.<br /> <br /> No tu je i čitav niz jednako velikih i značajnih pisaca, poput jednog od najzanimljivijih francuskih pisaca: to je pjesnik, romanopisac i esejist<strong> Mathias Énard</strong>. Svaki njegov novi roman je potpuno drukčiji od prethodnog, a bavi se zaista najrazličitijim temama, od gradnje Leonardovog mosta u Istambulu, pa sve do Domovinskog rata u nagrađivanom romanu<strong><em> <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/zona" target="_blank">Zona</a></em></strong>. Rekao bih da je to jedan od najboljih romana uopće koji tematiziraju Domovinski rat.<br /> <br /> Uz njih, na Festivalu gostuju i pisci poput<strong> Lawrencea Norfolka</strong>,<strong> Maríe Dueñas</strong>, zatim <strong>Patricka deWitta</strong>&nbsp;koji je osvojio cijeli niz prestižnih svjetskih književnih nagrada te bio finalist nagrade Man Booker.<br /> <br /> Izdvojio bih i njemačku spisateljicu<strong> Annu Katharinu Fröhlich </strong>te svakako finskog autora koji piše na švedskom,<strong> Kjella Westoa</strong>, iznimno važnog autora koji piše na sasvim specifičan i drukčiji način. U tom popularnom valu skandinavske književnosti gdje su krimići daleko najpopularniji, on piše romane koji nisu trileri no koji su daleko napetiji od kriminalističkih romana tog vala. On piše o posljedicama građanskog rata u Finskoj, i općenito ga se smatra najvažnijim literarnim kroničarom finske povijesti 20. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>No Festival i ove godine predstavlja neke od najznačajnijih književnika iz regije?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Da, tu su velika imena književnosti iz regije poput <strong>Aleša Debeljaka</strong>, <strong>Semezdina Mehmedinovića</strong>, <strong>Bore Ćosića</strong>, općenito čitav niz sjajnih autora koji uključuje i <strong>Branka Kukića</strong>,&nbsp;<strong>Igora Štiksa</strong>, <strong>Muharema Bazdulja</strong> i brojne druge autore. Bit će tu i niz panela koji će tematizirati pitanja poput politike i književnosti, kao i teme poput građanskog rata, pronalaska nove domovine i slično.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Iako Festival nema službenu temu ili moto, ipak se čini da je upravo pitanje slobode, odnosno rata te odnosa politike i umjetnosti, tema koja je svakako glavna preokupacija većine spomenutih pisaca, od Cercasa do Francesce Melandri i Samia Michaela, kao i spomenutih jugoslavenskih autora…</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Činjenica jest da Festival nema nikakav moto ili temu, ali zaista je istina da je tema koja se proteže kroz djela većine spomenutih pisaca rat, bilo da je riječ o građanskim ratovima ili borbi za slobodu koja se proteže kroz cijelo prošlo stoljeće.<br /> <br /> U tom kontekstu zaista vrijedi posebno istaknuti dolazak iznimnog izraelskog autora <strong>Samia Michaela</strong>. On je rođen u Iraku 1921. godine i izvrsno poznaje arapsku kulturu te je jedan od najvećih zagovaratelja mira odnosno pomirenja Izraelaca i Palestinaca. Riječ je o jako značajnom autoru koji je sudjelovao u brojnim mirovnim inicijativama te koji i u ovim poznim godinama još uvijek slovi kao izvanredan autor i lijevi intelektualac.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Uz program posvećen 25. godišnjici smrti Danila Kiša, uveli ste i dva nova programa zasnovana na komunikaciji pisca i čitatelja?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Program <em>'Pisac i njegov čitatelj'</em> nudi razgovor pisca i njegovog najpomnijeg čitatelja, bilo da je riječ o uredniku, prevoditelju ili nekom drugom, gdje se razgovara o procesu nastanka knjige i problemima s kojima se suočava pisac, odnosno njegov prevoditelj ili urednik knjige.<br /> &nbsp;</div> <div> Program koji je predviđen za posljednja tri dana Festivala pripremili smo u suradnji sa zagrebačkim gimnazijama, a to je <em>'Književna matineja za srednjoškolce'</em>. Na tim matinejama gostovat će <strong>Renato Baretić</strong>, <strong>Slavenka Drakulić</strong> i Igor Štiks te gimnazijalci iz I., V., i X. gimnazije.<br /> <br /> Đaci iz tih gimnazija pripremaju prezentacije knjiga o kojima će zatim razgovarati s njihovim autorima. Ideja je da potom te knjige postanu izborna lektira u prvom polugodištu ove školske godine. Dakle, nastojimo se približiti mlađim čitateljima jer primjećujemo da djeca žele čitati i da ih zanima kvalitetna suvremena hrvatska i svjetska književnost, a ne samo 'trash' književnost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>No čini se da, usprkos čestim naricanjima i lamentacijama o zastarjelom školskom programu i groznom lektirnom programu koji nema nikakve veze sa suvremenim životom, djeca zadnjih dvadesetak godina čitaju potpuno iste knjige, kao da suvremena književnost ne postoji. Mogu li ovakvi programi imati ikakav utjecaj na ovaj <em>status quo</em>?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Taj se problem vuče barem zadnjih&nbsp;30 godina jer su ti programi za mlade ljude potpuno zamrznuti u vremenu i jedva da se mijenjaju. Po programu lektire ako djeca dođu do<strong> Camusa</strong>, to je sjajno. No moja je majka čitala Camusa kao suvremenu književnost, ja sam ga čitao kao suvremenu književnost, a nažalost ga i danas djeca čitaju kao ono što je književnost danas, iako je od njegove smrti prošlo više od pola stoljeća.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>No taj problem je zapravo mnogo širi od pitanja školskog programa. On ima dalekosežan utjecaj na naše društvo i kulturu. Kako je moguće da se ništa ne mijenja?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Jasno je da je to ključni problem u Hrvatskoj. Smatram da je to jedan od osnovnih razloga zašto se toliko malo čita kod nas, zašto nove generacije ne čitaju. Mi smo zadnjih tridesetak godina zarobljeni zastarjelim pristupom književnosti koja se proučava na dijakronijski način, gdje djeca kreću od proučavanja <strong><em>Gilgameša</em></strong> i <em><strong>Biblije</strong></em>. To je potpuno pogrešan pristup, jer su djeca otvorena za čitanje, i mladi ljudi žele čitati, no ono što se dotiče njihovih života, sada i odmah.<br /> <br /> To ne znači da djeca ne bi razumjela ozbiljnu književnost, no vrlo je važno da korespondira s njihovom stvarnošću. I tako treba pristupiti lektiri: osnovno je razviti čitalačke navike, želju za čitanjem i ljubav prema knjizi, nakon čega se mogu proučavati klasici kao što su<strong>&nbsp;Dante</strong>, <strong>Tolstoj</strong>, <strong>Dostojevski</strong> ili <em>Biblija</em>, bez otpora prema čitanju i prema knjigama kojeg možemo primijetiti kod učenika danas. Lektira mora biti živa kao što je živa i književnost, ona mora biti bliska životu.<br /> &nbsp;</div> <div> Mi želimo pridonijeti promjenama u tom smislu, dovesti domaće i svjetske autore djeci te im približiti suvremenu književnost, jer se ti pisci bave onim temama koje su na ovaj ili onaj način bliske djeci i mogu ih razumjeti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Koliko konkretno Festival može pridonijeti pozitivnim promjenama u tom kontekstu?</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Smatram da možemo pridonijeti stjecanju navike čitanja. Samo u ovom trodnevnom programu sudjelovat će dvanaest zagrebačkih srednjih škola s oko 1200 đaka, što je zaista značajan broj. Nadamo se da ćemo barem dio tih učenika zainteresirati za suvremenu hrvatsku i svjetsku književnost.<br /> <br /> A kada je riječ o konkretnim promjenama u obrazovnom sustavu, smatram da bi profesori trebali dobiti mnogo veću slobodu i otvorene ruke prilikom biranja knjiga iz velikog korpusa kvalitetne suvremene svjetske literature na kojima bi zatim radili s đacima. Stjecanje navike čitanja je ključna stvar.</div> <div> <br /> Neven Svilar<br /> foto: press konferencija</div> Thu, 28 Aug 2014 08:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/autori-koji-pisu-o-slobodi http://www.booksa.hr/kolumne/autori-koji-pisu-o-slobodi Tko čita, skita <p> Engleski glazbenik Neil Halstead je u pjesmi 'My Life in Art' prikazao dva lica slobode: američku cestu i europsku književnost.</p> <div> Ne volim putovati, ali to me ne priječi da bez ikakve dvojbe ustanovim da je putovanje značajno, da je ono kao mini verzija života. Putovanje nas mijenja i kroz njega rastemo, na putu se oduševljavamo, ponešto (ponekad i previše) očekujemo, njime smo opijeni; putovanja nas ispunjavaju i temeljito nas određuju, možda i više nego što smo svjesni.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Amerikanci putuju bolje nego Europljani, oni putuju lakše. Ne polažu toliko na tradiciju i ukotvljenost u jednu sredinu, mijenjaju gradove, poslove i prijatelje kako im puhne. Ceste i putovanja su američki simboli, opjevani i opisani toliko puta da se ponekad može učiniti kako se o njima više ništa novo ne može reći.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Čak i one američke pjesme, priče i romani koji nisu o putovanju ponekad jesu o putovanju, pa mi je iz sjajne <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/sloboda" target="_blank"><em>Slobode</em></a> kao jedna od upečatljivijih impresija ostala nepodnošljiva lakoća kojom likovi ostavljaju svoj stari život i kreću na put, potražiti sreću negdje drugdje. To je Amerika, to je sloboda.</div> <div> &nbsp;</div> <div> S vremena na vrijeme se i poneki stanovnik starog kontinenta koji se otisnuo u američku avanturu osjeti ponukanim opisati taj stil života, tu nestalnost i neopterećenost mjestom - &nbsp;osjeti se ponukanim opisati cestu. Jedan od onih kojima je to izvrsno uspjelo engleski je trubadur <strong>Neil Halstead</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> On je predvodio nekoliko bendova, objavio je tri samostalna albuma, ali glazbena će ga povijest upamtiti kao vođu divnih <strong>Mojave 3</strong>, majstora sanjive melankolije. Teško je izdvojiti samo jednu njihovu pjesmu, ali <em>'My Life in Art'</em> mi se nekako ipak ističe: u tih nježnih i suptilnih sedam minuta kao da je sažeto ne samo sve ono zbog čega se voli Mojave 3, već i ono zbog čega se voli glazba općenito.</div> <div> <br /> <iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="305" scrolling="no" src="//www.youtube.com/embed/zKsBqtC3Tws" width="370"></iframe><br /> &nbsp;</div> <div> Halstead tu iznosi priču o Wendy, jednoj od onih tipičnih nesretnih američkih žena koje bježe od nasilnih muževa pa se upuštaju u krstarenje tom ogromnom zemljom, nigdje se ne zadržavaju predugo, upoznaju svakakve spodobe i rade različite kratkoročne poslove, od pranja posuđa do plesanja u noćnom klubu. Sanjare o Las Vegasu. Ako imaju sreće upoznaju i nekog senzibilnog šmokljana iz Europe koji će ih razumjeti. Ili će to barem pokušati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Manje je važno jesu li se Neil i Wendy zaista upoznali, ono što je doista značajno jest stih koji opisuje ne samo njihov odnos, već i odnos baš svih američkih žena u bijegu koje su negdje na svome putu upoznale načitanog empatičnog Europljanina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>You look so young and you talk so old</em></div> <div> <em>Listen up, babe, I just might take you home if you're lucky</em></div> <div> <em>You read some books and they broke your heart</em></div> <div> <em>But you don't know one thing about life</em></div> <div> <em>You're just a pretty boy</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Knjige su ovdje u izravnoj opreci sa životom - sve ono što smo iz njih doznali i naučili posve je beznačajno u usporedbi s onim što se nauči u jedno poslijepodne pravog života na ulici, života kakvog je žena u bijegu sasvim sigurno iskusila. To je razlog zašto Wendy promatra Neila s visine, njezino je iskustvo autentično, a njegovo je samo knjiško. Da, istina je, knjige ti mogu slomiti srce, ali život to može napraviti mnogo surovije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dodatnu potvrdu ove teze Wendy pruža Neilu u idućem stihu u kojem ga upućuje na istinsko učenje života, na priče koje nisu 'pokvarene' time što su zapisane između korica, na neposredne anegdote koje, iako su možda nemušte i spetljane, mogu biti rječitije od vrhunski napisane književnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <em>And these bums on the corner will take your time</em></div> <div> <em>Sell you their stories for a nickel and a dime</em></div> <div> <em>You could learn something &nbsp;</em></div> <div> &nbsp;</div> <div> Romantika dolazi nešto kasnije - europski momak će dobiti priliku pričom zadiviti američku ženu, ona će ga moliti da joj priča o bulevarima i njegovom umjetničkom životu, molit će ga da joj priča o onome što se njoj čini toliko daleko i nedostižno kao da nije na kugli zemaljskoj, kao da pripada nekoj drugoj planeti, nekoj drugoj galaksiji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova pjesma vrlo preciznim potezima suprotstavlja literaturu i prava životna iskustva, u njoj je umjetnost (ili uže: književnost) na suprotnom polu od pravog, istinskog života i smatra je se manje vrijednom, gotovo nedostojnom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> I zaista, možemo li uspoređivati nekoga tko je pročitao stotine knjiga o ratu i onoga tko je makar jedan dan proveo u pravom ratu, na prvoj crti bojišnice, s mecima koji mu fijuču oko glave, mirisom krvi i baruta, i smrću koja se smješka iza svakog ugla?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno da ne možemo, ali nije u tome poanta. Poanta je u tome da umjetnost između ostaloga i postoji zato da ne moramo baš sve proživjeti na vlastitoj koži, a ako je ta umjetnost dobra onda će nam se činiti kao da nešto zaista i jesmo proživjeli na vlastitoj koži. Samo će nam se činiti, ali ono što Wendy ne zna, a vi i ja znamo jest da, ako je umjetnost zbilja dobra, onda uz nju neke stvari zbilja možemo iskusiti na vlastitoj koži kao da smo bili tamo iako zapravo nikada nismo bili tamo.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zato volim ovu pjesmu. Zbog nje ne moram putovati u Ameriku i upoznavati plesačice iz noćnih klubova koje sudbina nije mazila. Ne moram jer sam to već učinio.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Andrija Škare<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/sniegowski/8271571017/in/photolist-ecbBiZ-7VmZQy-dAVXTp-ibJSAn-bx1sC8-4jW2X-ibBoh5-ibJZ1g-9bb3fV-ibKAZ2-ibKa16-ibAnLC-ibCo9A-ibBvmo-6yJViG-ibKDuc-ibKhhv-4hD9bC-9bbcSa-eQS7t6-ibAKMw-9KDKKj-ibAshR-ibJHUB-ibHEyF-9bG8ck-4hz4yD-ibCrZo-4hD8Bs-9bG3xT-9JQgsC-9KCdhv-ibHVfp-eNUTax-9Lp2JD-ibHPU5-6vtPQi-4hz4w8-bMqgDt-9JQU77-6uUfnm-9KF2MQ-9KF1zo-9KBeu8-eNUSvz-4hD8wL-9LJiB6-4hz4Nv-4hz4LB-9bG5Fc" target="_blank">Don Sniegowski</a></div> Thu, 28 Aug 2014 03:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/tko-cita-skita http://www.booksa.hr/kolumne/tko-cita-skita Avdići na FALIŠ-u <p> Na 2. izdanju FALIŠ-a, Festivala ljevice i alternative u Šibeniku, neće faliti ni književnosti.</p> <p> Od 3. do 6. rujna u Šibeniku se održava 2. Festival ljevice i alternative ili <strong>FALIŠ</strong>.</p> <p> Ovako na prvi pogled stječe se dojam da će se tamo okupiti ljevičari i alternativci, te slušati <strong>Boba Marleya</strong> i raščešljavati dredlokse, ali kad smo pažljivije proučili program, uočili smo ime <strong>Krune Lokotara</strong> i odahnuli. Nazočnost Urednika svih urednika čvrsta je garancija da se u Krešimirovom gradu neće dogoditi ništa kontra ćudoređa.</p> <p> Dubinskom analizom programske knjižice uočavamo dva književna predstavljanja.</p> <p> 3. rujna u 20.00 predstavlja se <em><strong>Informatičar starog kova</strong></em> autora <strong>Kristijana Mirića</strong>, a dan kasnije, u 21.30, <em><strong>Moja fabrika</strong></em> našeg prijatelja <strong>Selvedina Avdića</strong>.</p> <p> Na rasporedu su i filmske projekcije, a želimo još izdvojiti i evo, upravo to i činimo, koncert drugog našeg prijatelja – <strong>Damira Avdića</strong> (s većinom Avdića smo u vrlo dobrim odnosima). Damir će koncertrirati 5. rujna od 22.30 pa nadalje.</p> <p> Da imamo novaca i vremena zaključali bi Booksu i svi skupa otišli u Šibenik, ali pošto nemamo – sjedi gdje jesi i čkomi.</p> <p> Ali zato vi možete umjesto nas otići na FALIŠ!</p> <p> izvor i foto: promotivni materijal</p> Thu, 28 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/avdici-na-falis-u http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/avdici-na-falis-u Jesenji booket <p> Jesen stiže, a s njom i gomila novih knjiških naslova znanih literarnih majstora.</p> <p> Jučer oko pol sedam popodne došla je Jesen. Eno je, sjedi u Dubravi i samo što nije krenula prema Zagrebu. &nbsp;</p> <p> Drugi znak da je hudom ljetu kraj pronašli smo na stranicama Huff Posta. <strong>Maddie Crum</strong> blagovremeno nas upozorava na vrhunske naslove koji dolaze u knjižare.</p> <p> Friške knjige objavit će, među ostalim,&nbsp;<strong>David Mitchell</strong>, <strong>Ian McEwan</strong>, <strong>Margaret Atwood</strong>, <strong>Martin Amis</strong> i <strong>William Gibson</strong>.</p> <p> Cijeli popis provjerite <a href="http://www.huffingtonpost.com/2014/08/25/best-books-2014-fall_n_5692644.html?utm_hp_ref=books" target="_blank">na Huff Postu</a>.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/32627348@N06/" target="_blank">epicnom</a></p> Thu, 28 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/jesenji-booket http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/jesenji-booket Povratak u majčinu utrobu <p> Početak Banvilleove 'Svjetlosti iz davnine' u rangu je s 'Uliksom' i 'Lolitom', a ostatak romana također je na najvišoj razini.</p> <div> John Banville, <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/svjetlost-iz-davnine" target="_blank"><em>Svjetlost iz davnine</em></a> (Fraktura, Zagreb, 2014.; S engleskog prevela <strong>Mia Pervan</strong>)</div> <div> <br /> &nbsp;</div> <div> U početku bijaše majčina utroba. Iz nje je izašao maleni Alex, koji je redom sretao Meg, lutkicu s tavana, pa gđu Gray, majku njegova najboljeg prijatelja Billyja, pa njegovu sestru Kitty, pa nakon nje Lydiu, ženu koja će mu roditi Cass, kćerku koja će poginuti u Italiji, a koju će, na neki uvrnuti način, zamijeniti Dawn, rastrojena kolegica glumica.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovaj je popis, iako nepotpun, okosnica pripovjednog košmara u koji nas uvlači John Banville, jedan od najvažnijih suvremenih irskih pisaca. Banville je 2005. dobio Bookera za roman <a href="http://booksa.hr/knjige/proza/more-3460" target="_blank"><em><strong>More</strong></em></a>, kladionice su mu svojevremeno davale neke (doduše male, u omjeru 40:1) šanse za Nobela, a upravo su <em>Svjetlost iz davnine </em>kritičari s punim pravom nazvali njegovim remek djelom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pripovjedna svijest koja veže sve gore navedene djevojke, dame i gospođe u jednu jedinstvenu priču je Alexandar Cleave, sad već ostarjeli kazališni glumac. O pripovijedanju o sebi, svojim mukama i svom prošlom ja – 'ja' u stalnom na(e)stajanju – kaže: "Uspomene što ih izdvajam (…) mogu se činiti nezaobilaznima (…), ali one su nasumce odabrane; možda jesu reprezentativne, možda čak neobično zanimljive, no ipak su odabrane nasumce."&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakle, ništa novo, selekcija se naglašava kao literarni postupak, a od cjelovitosti se sjećanja odustaje praktički i prije nego što je prisjećanje počelo. Isto tako na samom početku, manirom vrsnog pisca kraćih formi, Banville u Alexova usta stavlja sljedeću (prvu) rečenicu: "Billy Gray je bio moj najbolji prijatelj, a ja sam se zaljubio u njegovu majku." - koja ima potencijala, ako se bude dovoljno radilo na kanonizaciji ovog teksta, postati jednako poznatom kao <strong>Tolstojeva </strong>iz <em>Ane Karenjine</em>, <strong>Joyceova </strong>iz <em>Uliksa </em>ili <strong>Krležina </strong>iz <em>Povratka Filipa Latinovicza</em>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako proces čitanja odmiče, postaje sve jasnije da Cleave ima velikih problema s evociranjem uspomena. Tome je tako iz više razloga. Jedan je taj što je od središnjeg događaja kojeg prepričava, a to je afera koju je kao petnaestogodišnjak imao s gđom Gray, prošlo pola stoljeća. Međutim, nedoumice i rupe u sjećanje bujaju u tolikoj mjeri da je očito da one tu nisu slučajno, tj. da nisu samo puka naznaka onog što vrijeme radi čovjeku – one postaju odraz pripovjedne težnje uspostavljanju rastrojenog identiteta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naime, Alex je cijeli život proveo glumeći u kazalištu, dakle cijeli je život bio netko drugi, i od toga je živio. Kao što je nekad gđu Gray, kako sam kaže, otkrivao kroz sebe, isto tako na vidjelo izlazi u kojoj mjeri taj proces vrijedi i u obrnutom smjeru. Njegov je slučaj specifičan utoliko što se radi gotovo isključivo o ženama (dok se, primjerice, pripovjedačev otac spominje na jednom jedinom mjestu).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bilo da se radi o njegovoj majci, kćerki ili bilo kojem iz niske ženskih likova iz romana, one našem pripovjedaču nikad nisu samo prijateljice, kolegice, kćerke ili ljubavnice: one su uvijek sve od toga pomalo, uz obaveznu dozu majčinskog. Upravo bi taj element trebao jamčiti kakvu takvu egzistencijalističku sigurnost u ovom nestabilnom svijetu. Međutim, nikakve sigurnosti tu nema.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao što je poznati srpski bard <strong>Bora Čorba </strong>napisao: "Majko širi noge obadvije/ Da se vratim gde sam bio prije", tako i stari Alex uzvikuje svoj retorički vapaj duž cijelog romana. Svjestan koliko je to uzaludno, istovremeno traži i druge načine da se koliko-toliko zbroji: sastavlja sjećanja, iznova se suočava s traumama, manirom vještog pisca krimića (kurioziteta radi spomenimo da ih je Banville, pod pseudonimom <strong>Benjamin Black</strong>, dosad napisao osam komada) gradi napetost, krajnje erotizirano i lirično opisuje prirodu, godišnja doba i svakodnevicu priobalnog mjesta kojem se ni imena ne zna (jednom prilikom označeno kao Ultima Tule, što je u srednjovjekovnoj geografiji bio naziv za mjesto onkraj poznatog svijeta).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vrlo ritmično izmjenjuje pripovjedni i doživljajni svijet, čas ih spaja tamo gdje za tim ima potrebe, čas ih razdvaja, dajući u svemu tome prostora skepsi i autorskom komentaru već napisanog, upravo ispisivanog, već proživljenog i upravo proživljavanog.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sjajnom prijevodu <strong>Mie Pervan</strong>, s preciznim i nenametljivim kulturološkim opaskama koje čitatelju ne-anglistu uvelike olakšavaju užitak, imamo priliku vidjeti kako vrhunski pisac, što Banville zasigurno jest, naoko opušteno i lako, ali ustvari vrlo pomno i promišljeno, omogućava svom pripovjedaču da se skloni, kad već ne može u toplinu majčine utrobe, na drugo najsigurnije mjesto na svijetu – u jezik.&nbsp;<br /> <br /> Ivan Tomašić<br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Thule#mediaviewer/File:Thule_carta_marina_Olaus_Magnus.jpg" target="_blank">Ultima Thule</a></div> Wed, 27 Aug 2014 05:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/povratak-u-majcinu-utrobu http://www.booksa.hr/kolumne/povratak-u-majcinu-utrobu 'The Goalkeeper' <p> Tim Howard objavljuje memoare u kojima će, među ostalim, progovoriti o svojoj borbi s Touretteovim sindromom.</p> <p> Sjećate li se čudesnog <strong>Tima Howarda</strong>, golmana reprezentacije USA i Evertona, jednog od junaka nogometnog nadloptavanja u Brazilu? Ćelavi bradonja? Onaj kaj je protiv Belgije branio kao u transu? E taj Tim Howard, bravo!</p> <p> Howard će objaviti memoare jednostavno naslovljene <em><strong>The Goalkeeper</strong></em>. Knjiga izlazi 9. prosinca, a objavit će je izdavačka kuća <strong>HarperCollins</strong>. 35-godišnji golman podijelit će s čitateljima sve uspone i padove u svojoj karijeri, ali i borbu s Touretteovim sindromom.</p> <p> Zanimljivo je da će <em>The Goalkeeper</em> biti dostupan u dvije verzije: za odrasle i za mlade.</p> <p> izvor: <a href="http://www.theguardian.com/uk" target="_blank">The Guardian</a><br /> foto: Tim Howard bez brade (<a href="https://www.flickr.com/photos/121483302@N02/" target="_blank">Global Panorama</a>)</p> Wed, 27 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/the-goalkeeper-1409142227 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/the-goalkeeper-1409142227 'Stogodišnjak' u Vukovaru <p> Osim na Vukovar film festivalu, ekranizaciju romana Jonasa Jonassona možete pogledati i u videoteci MAXtv-a.</p> <p> Zadaća nam je pratiti književnost u svim njenim oblicima i pojavnostima. Danas vam, na priliku, želimo dojaviti da će na <strong>Vukovar film festivalu</strong>, u okviru programa <em>Viking invazija</em>, biti prikazan film <strong>Felixa Herngrena</strong> – <a href="http://www.imdb.com/title/tt2113681/?ref_=fn_al_tt_1" target="_blank"><em><strong>Stogodišnjak koji je izašao kroz prozor i nestao</strong></em></a>.</p> <p> Film je nastao po istoimenom romanu <strong>Jonasa Jonassona</strong>. Ova uspješnica prevedena na više od 30 jezika, a do danas je prodana u 3 i pol milijuna primjeraka.</p> <p> U slučaju da ne stignete u Vukovar, znajte da je <em>Stogodišnjak</em> od jučer dostupan i u MAXtv videoteci. Navodno još samo dva dana.</p> <p> izvor: <a href="http://maxtv.tportal.hr/magazin/film/50542/MAXtv-Filmofeel-predstavlja-8-izdanje-Vukovar-film-festivala.html" target="_blank">maxtv</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/bitzcelt/" target="_blank">Mike Bitzenhofer</a></p> Wed, 27 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/stogodisnjak-u-vukovaru http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/stogodisnjak-u-vukovaru Novi slovensko-hrvatski rječnik <p> 'Veliki suvremeni slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik' prvi je ovakav nakon više od tri desetljeća.</p> <p> Evo sjajne vijesti!</p> <p> Danas, s početkom u 18 sati, u Muzeju za umjetnost i obrt bit će predstavljen <em><strong>Veliki suvremeni slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik</strong></em>. &nbsp;</p> <p> Knjigu će predstaviti autorica <strong>Anita Peti-Stantić</strong>, profesorica i predstojnica Katedre za slovenski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te urednica <strong>Aleksandra Stella Škec</strong>. Ovo vrijedno izdanje objavila je Mozaik knjiga, a kako doznajemo, još od 1981. nije bilo ovakvog rječnika. Barem ne u ovakvom opsegu.</p> <p> Što bi rekla <strong>Dunja</strong>: "Rječnika nikad dosta."</p> <p> izvor: <a href="http://www.culturenet.hr/default.aspx">culturenet</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/80497449@N04/" target="_blank">Nicolas Raymond</a></p> Tue, 26 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/novi-slovensko-hrvatski-rjecnik http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/novi-slovensko-hrvatski-rjecnik Sociologija književnosti <p> Ove jeseni na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održat će se konferencija 'Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti'.</p> <p> Od 28. studenog do 1. prosinca, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, održat će se Studentska konferencija <em>Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti</em><em>.</em></p> <p> "Ma što to? Kaj? O čem se tu radi?", pitate se.</p> <p> Najbolje je priupitati u Klubu studenata komparative književnosti. Evo što kažu:</p> <p> "Na dosadašnjim smo konferencijama u Zagrebu i Beogradu započeli regionalno umrežavanje, uspostavili platformu za suradnju i pobliže sagledali specifične nacionalne pristupe izučavanju književnosti. Kao zaključak se nametnula ideja regije kao jedinstvenog kulturnog prostora koji traži propitivanje dosad prevladavajućeg nekritičkog uvoza i primjene zapadnoeuropskih i angloameričkih metodoloških pristupa i teorijskih okvira.<br /> <br /> Međutim, kako bi regionalno zamišljena platforma za izučavanje književnosti uopće mogla funkcionirati, smatramo da je prije svega nužno izbjeći opasnost nepromišljenog poimanja regije kao monolitnog kulturnog prostora te u obzir uzeti u njoj prisutne asimetrične odnose i nerijetko jednosmjerna kretanja kulturnog kapitala. Sukladno tomu, kao širi metodološki okvir ove konferencije odredili smo sociološki pristup izučavanju književnosti."<br /> <br /> U slučaju da ste zainteresirani za sudjelovanje na konferencije, znajte onda i to da se prijaviti možete do 1. listopada, a obrazac za prijavu dostupan je <a href="http://kskk.ffzg.hr/wp-content/uploads/2013/05/psk-sk-prijavnica.docx" target="_blank">na stranicama Filozofskog</a>.</p> <p> izvor: <a href="http://www.kulturpunkt.hr/" target="_blank">kulturpunkt</a><br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/shutterhacks/" target="_blank">Chris</a></p> Tue, 26 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/sociologija-knjizevnosti http://www.booksa.hr/vijesti/blitz/sociologija-knjizevnosti Kreće Albaharijev dnevnik <p> Imamo odličnu vijest: od sljedećeg tjedna na Booksinim stranicama možemo čitati novu rubriku koju će pisati David Albahari.</p> <div> Ponosno objavljujemo da se malenom i entuzijastičnom timu Booksinih autora priključio i jedan od najboljih suvremenih pisaca u Srbiji, regiji (i šire) - <strong>David Albahari</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Albahari (1948.) je prvu knjigu objavio 1973., a do danas je objavio preko dvadeset zbirki priča, romana i knjiga eseja. Njegova djela prevedena su&nbsp;na 18 svjetskih jezika te je osvojio niz domaćih i međunarodnih nagrada. U svoju bogatu biografiju sada će ubrojiti i <em><strong>Piščev dnevnik </strong></em>koji će pisati posebno za Booksu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U dnevniku će Albahari pisati o tome što pisca čini piscem, o onome što je već napisao i što će tek napisati. Pojedine teme varirat će&nbsp;od intimnih uvida do javnog društvenog angažmana.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tekstovi će izlaziti svakog drugog utorka, počevši od sljedećeg tjedna (2.9.)<br /> &nbsp;</div> Tue, 26 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/krece-albaharijev-dnevnik http://www.booksa.hr/vijesti/sve/krece-albaharijev-dnevnik O smrti i drugim dječjim bolestima <p> Kaplanove 'Ospice' spadaju u skupinu sjajnih stihovanih knjiga objavljenih u novije vrijeme, a koje nisu konvencionalne zbirke pjesama.</p> <div> Almin Kaplan: <a href="http://www.dobraknjiga.ba/index.php/katalog/knjiga/272" target="_blank"><em>Ospice</em></a>&nbsp;(Dobra knjiga, Sarajevo, 2014.)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Neke od najzapaženijih beletrističkih knjiga devedesetih s temom (post)jugoslavenskih ratova pisane su iz dječje ili adolescentske perspektive. Takvi su, primjerice, <em>Konačari </em><strong>Nenada Veličkovića </strong>ili <em>Ljetni dnevnik rata </em><strong>Vladimira Stojsavljevića</strong>. Na drugoj strani, generacije koje o ratu mogu pisati na temelju <em>vlastitog </em>adolescentskog ili dječjeg iskustva tek su u proteklih nekoliko godina u književnom smislu sazrele (u notornu debatu o autentičnosti <em>Zlatinog dnevnika </em>ovom prilikom nećemo ulaziti).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dakako, 'vlastito iskustvo' u književnosti ne mora baš ništa značiti, a u ovakvim slučajevima može predstavljati i ograničenje kojeg se valja pripaziti. Ipak, u slučaju nove knjige <strong>Almina Kaplana </strong>– Mostarca nastanjenog u okolini Stoca – ignoriranje njezine očigledno biografske pozadine predstavljalo bi gubitak za čitatelja, a osobito za kritiku.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nije slučajno da smo pribjegli neutralnoj odrednici 'knjiga' kako bismo opisali <em>Ospice</em>. Radi se o štivu izrazito fragmentarne i razgranate strukture, ali utemeljenom i jakom konceptu: Kaplan želi napisati neku vrstu kataloga djetinjstva, poetskog dnevnika koji će zahvatiti cijeli mikrokozmos odrastanja u vremenima koje bi malo tko smatrao pogodnima za romantiku odrastanja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kaplan je u književnom životu dosad uglavnom bio prisutan s poezijom, a u biografskoj bilješci možemo pročitati kako "piše poeziju i kratke priče”; međutim, njegov novi rukopis teško bismo mogli svrstati i pod jednu od tih dviju odrednica. Možemo se složiti s tvrdnjom recenzenta <strong>Miljenka Jergovića </strong>da je <em>Ospice </em>najbolje opisati kao "[r]oman sastavljen od priča koje su napisane kao pjesme". Kaplanove evazivne priče-pjesme ovom ćemo prilikom nazivati jednostavno – tekstovima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslov knjige izrazito je semantički nabijen. Ospice su sinegdoha za dječje bolesti – u figurativnom smislu, sve ono što u jednom djetinjstvu valja 'preboljeti': dječje strahove, ljubavi, nade, itd. Međutim, djetinjstvo koje Kaplanova knjiga tematizira napučeno je malo drukčijim 'boljkama': ratom, razaranjem i smrću.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tu i apsurdna klinačka zabava i praktični zadatak na školskome satu, promatrani u retrospektivi, kao da nose zlokobni znamen: "Ujutro, mi dječaci, redovno smo se takmičili:/Ko je duže spav'o?//Ne znajući na sat, bubali smo vrtoglave cifre/sati koje smo proveli u snu. Koje smo proveli/van opipljivog svijeta.//Ne znajući na sat, bubali smo vrtoglave cifre./Zato neki i danas spavaju" (str. 20); "Od krompira i čačkalica. Pravili smo ježa./Bili su to valjda časovi prirode i društva. I/valjda smo tako trebali upoznavati životinje./Ispoljiti kreativnost. Voliti ježa. Zabosti mu/nož u leđa. Kad zato dođe vrijeme.//Umjesto čačkalice.//I umjesto ježu." (str. 22). Utoliko je naslov <em>Ospice </em>krajnje, gotovo napadno ironičan.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pečat osobno proživljenog i doživljenog kod Kaplana je posebno upadljiv na dvama planovima. Najprije, tu je specifični ustroj književne građe: 'pomaknuta' kronologija, fragmentarnost teksta, te nerijetko zaumna logika asocijacija koje ga prožimaju upućuju na dječji način zapažanja i iznošenja činjenica. Postoji neka vrsta pripovjedačke linije, ali nema ni traga realističkoj kronologiji – različiti vremenski planovi slobodno se preklapaju, a raznovrsni prostorno-vremenski elementi periodično izranjaju i nestaju. (I u tom smislu moguće je uspostaviti vezu s naslovom: simptomi ospica jesu velika temperatura i svrab. Kaplanov poetski postupak nerijetko podsjeća upravo na buncanje pod temperaturom: riječ je o grozničavom asociranju, kombiniranju i premetanju maglovitih slika, koje kao da zadobivaju vlastiti život.)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nadalje, i društveno-kulturni milje u kojem su <em>Ospice </em>usidrene ostvario je veliki odjek u tekstu: to je podneblje ruralne Hercegovine, s brojnim jezičnim idiosinkrazijama, specifičnim humornim senzibilitetom i ambijentom. S ovim specifičnostima u izvjesnoj mjeri moramo biti upoznati kako bismo mogli cijeniti sve što nam Kaplanova knjiga ima ponuditi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Doduše, znatan broj tekstova postiže puni efekt na čitatelja i bez obzira na njegovo (ne)poznavanje konteksta. Evo jednog takvog, izvanrednog primjera: "Kad bi sunce palo s neba. Za brdo. I cvijeće u/sebe zatvorilo svoje boje. Žuto. I sjene se skrile/s druge strane zida. Za zid.//Majke bi zatezale svoje glasnice. Da pošalju/naša imena. Da nas traže. Da nas nađu. Da/se ne ohladi na pladnju. Nakon što operemo/ruke. Ono što u njemu ima puno mrkve.//Kad bi sunce palo s neba. Za brdo. Kad bi nebo/bilo krvavo. Kad bi bila jesen. Kad bi bili djeca" (str. 17).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> No, u nekim drugim slučajevima senzibiliziranost za lokalni kolorit doista nagrađuje čitatelja. Kad na dječje pitanje o tome zašto konji u vesternu sudjeluju u potjeri, od odraslih stiže odgovor "<em>A konji gonjaju konje samo zato što su konji. I što ne znaju da su konji.</em>" (str. 29) – za uspješan efekt presudna je semantička nabijenost lokalizma <em>gónjati</em>, koja čitatelju predočava osjećanje ove ruralne sredine (nije slučajno ni da se radi o konjima, niti da je odgovor u registru zdravorazumske '<em>konji k'o konji'&nbsp;</em>logike!).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ponegdje autorovo opredjeljenje za dijalekt ima još dublje implikacije – do te mjere da bitno uvjetuje interpretaciju pjesme. U jednom od nekoliko tekstova koji tematiziraju opsesivno zazivanje prošlih zločina početkom devedesetih čitamo: "U jamu bez dna. Djecu bez ruka. Što bi se/rodila. Bacali.//I sve. Na Kučibabu [Babarogu, op. D.K.]. Svalili." (str. 71)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Genitiv množine <em>rúkā</em> (umjesto standardnog 'ruku') otkriva narodno i narodsko okruženje u kojem se pripovijest o jamama pripovijeda. On nam sugerira i da priču o jamama – ako dobro razumijemo aluzije, vjerojatno partizanskim – treba uzeti sa zrnom soli, kao palanački <em>word of mouth</em>. Ovakve finese potvrđuju da pred sobom imamo ako ne knjigu poezije, onda zasigurno knjigu nabijenu poezijom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U <em>Ospicama </em>ne nailazimo na jednoznačan doživljaj povijesti. Autor na trenutke pravi ustupke povijesnom skepticizmu i nihilizmu koji se nerijetko afirmira kao zaštitni znak suvremene bh književnosti. U nekoliko tekstova iz središnjeg dijela knjige susrećemo ovakve slike: "Po triput je otac prelazio četkom zid u/dnevnom. Ali stalno, čim četka bi odmakla,/Iz njega, kao da je, izranjala, kama, sablja,/uže. I rana." (str. 67)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Riječ je o vjerojatno najslabijim mjestima u knjizi: andrićevski fatalizam autoru <em>Ospica </em>baš i ne ide od ruke, niti rezultira ičim što već nismo čitali u bezbroj varijacija. S druge strane, to i takvo razumijevanje povijesti Kaplan umije i parodirati. Nakon opisa oca u uniformi s beretkom na glavi i petokrakom na srcu, koji nosi pištolj i "Petometku. Za nečiju glavu./Za nečije srce", iduća stranica donosi snažan kontrapunkt: "Majka je imala oca." (str. 33/34).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovaj obrat 'razbija' macho dumanja o besmislu nasilne povijesti, da bi nas okrenuo stvarnosti koja se krije iza njih: stvarnosti općeprihvaćenog, 'normalnog', patrijarhalnog nasilja. Majka postoji utoliko što 'ima oca', tj. apriori je isključena iz stvaranja povijesti, u kojem on sudjeluje svojim muškim tijelom (kao krvnik i žrtva istodobno).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Da ovakva interpretacija nije bez osnova, pokazuju nam neki kasniji tekstovi, u kojima se autor s istom dozom ironije vraća na društvene odnose u provincijalnom patrijarhalnom okruženju. Evo slike majke podbočene na kamenu podno električnog stuba: "O svemu tvrdo šuti. Jer drugačije ni ne može/žena. Koju je izrodila škrta zemlja. A još škrtiji/joj kamen pripremila. Za na leđa.//I skoro da nikakve razlike nema. Između/stuba i majke. I ona. I stub. Na jedno mjesto/Sakupljaju. Električnu energiju. I djecu." (str. 85)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U prvom dijelu ove slike stvari su sudbinski zadane, i posve predvidivo opisane: žena "koju je izrodila škrta zemlja” i sama čini punopravan dio tog krajolika; za njezin fatum zaslužni su prirodni procesi. Međutim, drugi dio slike provocira nas usporedbom majke s električnim stubom – nečim što je načinjeno, donešeno, instalirano. Njezina 'sudbina', sugerirano je, također je ljudske 'proizvodnje'.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takvim obratima, u sklopu vrlo dobro postavljenih pjesničkih slika, Kaplan uspijeva iznenaditi čitatelja i onda kad ovaj pretpostavlja da je prozreo njegov postupak i točku gledišta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Skicirali smo nekoliko smjerova čitanja <em>Ospica</em>. Iako smo, vođeni logikom prikaza, nastojali izdvojiti posebno ilustrativne fragmente i tekstove, treba još jednom napomenuti kako je najveći adut Kaplanove knjige u tome kako funkcionira kao cjelina.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ospice su slične <a href="http://booksa.hr/kolumne/imaginarij-malog-ja" target="_blank"><em>Jamerici</em></a> <strong>Maše Kolanović</strong> ili <em>Mirilima </em><strong>Ivane Perice</strong> – još dvjema sjajnim stihovanim knjigama objavljenim u novije vrijeme, a koje nisu konvencionalne zbirke pjesama. Tek nakon što smo ih pročitali od korica do korica, možemo se kako spada vratiti njihovim sastavnim dijelovima na način na koji to ovi zaslužuju. &nbsp;&nbsp;</div> <div> <br /> Dinko Kreho<br /> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/giovanni_giusti/661381264/" target="_blank">Giovanni Giusti</a><br /> <br /> ***<br /> <br /> <strong>Dinko Kreho </strong>(Sarajevo, 1986.), publicist, književni kritičar i kritičar medija. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Član je uredništva zagrebačkog dvotjednika za kulturu i društvena zbivanja Zarez. Živi u Sarajevu i Zagrebu.</div> Mon, 25 Aug 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/o-smrti-i-drugim-djecjim-bolestima http://www.booksa.hr/kolumne/o-smrti-i-drugim-djecjim-bolestima Skidanje uroka u Podravini <p> Što je uistinu spisateljska blokada? Mit ili stvarni problem? Ili pak nešto još strašnije?</p> <p> Negdje u Podravini, u okolici Đurđevca, živi jedan stariji gospodin koji skida uroke. Specijalizirao se za pomoć piscima i druge ljude uopće ne prima.</p> <p> Nakon višetjednog nagovaranja konačno je pristao porazgovarati s nama. Dočekao nas je u gradu, stavio nam poveze preko očiju i natrpao u stari VW kombi.</p> <p> "Otprto vam velim: nigdar ne bute zeznali točnu lokaciju mojega grunta", reče i nagari po gasu.</p> <p> "Čemu tajnovitost najvišeg stupnja?", priupitasmo puni sumnje kao što su romani <strong>Zadie Smith</strong> krcati zgodnim metaforama.</p> <p> "Dečki, ja ne delam s tulumašima, to su sve ajnc A literati i gospoda želiju mir božji dok su pri meni."</p> <p> <br /> Ovaj čiča je, pomislismo, teški muljator. Kombi je poskakivao kao kljuse <strong>Kraljevića Marka</strong> što je unosilo dodatni nespokoj u naša srca.</p> <p> "Ovo izgleda po makadamu pičimo?", <strong>Luka</strong> će.</p> <p> "Čuj ti dečec, ak te je spičim mam ti se bu zablesikalo pred očim."</p> <p> "No dobro, smirimo živce", umiješa se <strong>Ana</strong>, "Dakle, po vama,ako smo dobro shvatili, piscima često bacaju uroke. Kako to objašnjavate?"</p> <p> "Viš, deklica, nemre se jena krava sama bosti. Pravi pisac hude je naravi i lako se bu zameril svakom vragu."</p> <p> "To hoće reć – sami su krivi."</p> <p> "Nikaj ja ne velim. Na meni je proštunderati situaciju i uroka skinuti, čoveka, bumo rekli, z dreka vun zvleči – če je urok vu pitanju. Na priliku – spisateljska blokada, kakova, prosim te blokada? Naj smeha delati, velim, ti je nešče uroka hitil, sinek, zacopran si."</p> <p> "No, krasno, tak sam si i ja nekaj mislila. Ne znam za uroke, ali kaj se spisateljske blokade tiče, navek sam govorila da je to najobičniji mit i nikaj drugo. Ali kak onda skidate uroke?"</p> <p> "Sad bute vidli", kombi naglo skrene, uspori i na koncu stane.</p> <p> <br /> Rečeno nam je da skinemo poveze, pa tako i učinismo. Pred nama se ukazaše uobičajeni podravski pjesaži koje možete vidjeti na razglednicama ili na internetu. Ili na licu mjesta – u Podravini.</p> <p> Čiča nam da znak da budemo tiho, te nas povede prema seoskoj građevini poznatijoj kao štagalj.</p> <p> „No, kaj se čeka, po lojtrami na škedanj", šapnu skidač uroka.</p> <p> „Uz ljestve na štagalj", Ana važno prevede.</p> <p> Uspesmo se po klimavim lojtrama i kroz sijeno se prišuljasmo do malog otvora odakle je pogled pucao na imanje lukavog čiče.</p> <p> „Đizs…", šapne u nevjerici Luka.</p> <p> „Oh, my God", Ana će.</p> <p> <br /> Otprilike 16 pisaca, mahom poznatih i stranjskih, vrijedno su radili raštrkani po gruntu. Jedni su farbali ogradu, drugi cijepali drva, treći se bavili stokom i tako redom. Uz naporan rad, domaću prehranu i vino, literati su se liječili od uroka.</p> <p> „Tako vi znači to rješavate?"</p> <p> „Delati, neg kak, vu delu je spas. Friški zrak bu zjačal te lenguzce, a gda čovek jednom vu formu dojde…"</p> <p> „I uroci su fertik."</p> <p> „Uprav tak."</p> <p> <br /> Nismo uspjeli doznati koliko pisce košta tretman skidanja uroka u Podravini, ali možemo posvjedočiti da su svi bili sretni.</p> <p> foto: <a href="https://www.flickr.com/photos/jmherrala/" target="_blank">Juha-Matti Herrala</a></p> Mon, 25 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/skidanje-uroka-u-podravini http://www.booksa.hr/vijesti/sve/skidanje-uroka-u-podravini Rasknjižje, 25. – 31.8.2014. <p> Ne objavljuju se samo udženici u ovo pred-rujansko doba. Što je još novoga na policama knjižara, pogledajte u ovotjednom ‘Rasknjižju’.</p> <p> <strong>Noviteti:</strong></p> <p> Proza:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/vrsenje-duznosti"><em>Vršenje dužnosti</em></a>, Emir Imamović Pirke (Algoritam)<br /> Četvrti roman Emira Imamovića Pirkea Vršenje dužnosti govori o Ivoru Bošnjaku, policajcu koji se klonio svake uočljivosti i odgovornosti, i njegova četiri prijatelja. To su Dugi, poduzetnik u, možemo reći, sivo-crnoj zoni, stari roker Simfonija, intelektualac Kant i Pile koji preživljava kao fizički radnik. Dugogodišnja stabilnost njihova prijateljstva iznenada prelazi u krš, lom, prijetnje i blizinu smrti, kada Bošnjak, mimo svoje volje, bude unaprijeđen u vršitelja dužnosti načelnika Policijske uprave, kada u njegovom uredu osvane leš bivšeg Šefa i kada si njegov prijatelj Simfonija odluči presuditi na bizaran način…</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/pismovnik"><em>Pismovnik</em></a>, Mihail Šiškin (Naklada Ljevak)<br /> Jedini pisac koji je svojim romanima osvojio sve tri glavne ruske književne nagrade (uključujući 'ruskog Bookera') Mihail Šiškin je jedna od najuglednijih suvremenih književnih ličnosti u Rusiji. U ovom lirskom romanu s elementima magičnog realizma dvoje mladih ljubavnika, Vladimir i Aleksandra, žive razdvojeni, a svoju ljubav održavaju na životu razmjenjujući strastvena pisma. No kako se njihova korespondencija nastavlja, postaje jasno da par nije razdvojen samo prostorno, nego i kronološki (Vladimir sudjeluje u Boksačkom ustanku u Kini 1900. godine a Aleksandra je medicinska sestra u Rusiji sredinom 20. stoljeća).</p> <p> 3. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/proza/a-bilo-mi-je"><em>A bilo mi je…</em></a>, Svjetlana Gjoni (V.B.Z.)<br /> Slijedeći kronologiju jednog dužeg ljudskog života, roman iscrtava kompleksan mozaik likova koji se pojavljuju i nestaju, epizodisti su u jednim, a glavni junaci u drugim pričama. Od ranog puberteta, preko adolescencije i zrele dobi do pozne starosti, pred nama je plastičan prikaz jedne apstraktne a opet apsolutno prispodobive, svakidašnje egzistencije koja se doima univerzalnom i na trenutke gotovo bolno poznatom.</p> <p> Ostalo:<br /> 1. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/ostalo/prigrli-zivot"><em>Prigrli život</em></a>, Susan Spencer-Wendel (Fraktura)<br /> U lipnju 2011. Susan Spencer-Wendel saznala je da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) - neizlječive bolesti koja sustavno uništava živce što opskrbljuju mišiće. Unatoč spoznaji da ne može zaustaviti brzo propadanje svoga tijela i neumitnu smrt Susan je odbila odustati od života. Kao žena iznimne snage i neustrašiva duha, ova četrdesetpetogodišnja majka troje djece pobrinula se da svaki dan bude važan. Glas o Susaninoj izuzetnoj priči proširio se svijetom i polučio iznimno snažnu reakciju.</p> <p> 2. <a href="http://www.booksa.hr/knjige/ostalo/put-susreta"><em>Put susreta</em></a>, Jorge Bucay (Fraktura)<br /> Tko smo i kako se nalazimo? Zašto se razilazimo? I zbog čega je vrijedno početi iznova? U ovoj mudroj i zabavnoj knjizi Jorge Bucay na svoj će nam neusporedivi način pokazati put istinskog susreta u svim našim odnosima: u prijateljstvu i obitelji, u ljubavi i seksu, a svaki korak na tom putu bit će vrijedna lekcija o suživotu i dogovoru, o privlačnosti i povjerenju, o dodiru s našim bližnjima, ljudima s kojima taj put prelazimo.</p> <p> <strong>Književna događanja</strong>, ako ih bude, pronaći ćete <a href="http://www.booksa.hr/program/drugdje"><strong>ovdje</strong></a>.</p> Sun, 24 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-25-3182014 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/rasknjizje-25-3182014 Slikovnice i ideologija <p> Današnje knjige za djecu često se potpuno otvoreno koriste za indoktrinaciju - dok ih djeca zapravo ni ne čitaju.</p> <p> <span style="font-size: 9pt; font-family: Arial, sans-serif;"><o:p></o:p></span></p> <p> <em>Treba tući mamu dok je mlada</em>, pisao je <strong>Paul Éluard</strong>. Čini se da neki autori knjiga za djecu i slikovnica proizvode svoja djela baš u tom dobrom nadrealističkom duhu, samo što bi moto bio nešto poput: Treba oprati dječji mozak dok su jako mala.&nbsp;</p> <div> <p> <img src="http://s3-ec.buzzfed.com/static/enhanced/webdr03/2012/12/11/14/enhanced-buzz-2092-1355254356-1.jpg" style="height: 440px; width: 330px;" /></p> <p> <img src="http://s3-ec.buzzfed.com/static/enhanced/webdr02/2012/12/11/14/enhanced-buzz-26300-1355254489-1.jpg" style="height: 381px; width: 330px;" /></p> </div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Martin Amis</strong>, pisac nezanemarivog talenta za vrijeđanje i provokaciju, prije par godina izazvao je bijes britanskih pisaca slikovnica i dječjih knjiga izjavivši nešto u stilu: <em>Da bi bio pisac knjiga za djecu, moraš biti lobotomiziran. &nbsp;</em><br /> <br /> Ta izjava se i ne čini besmislenom, posebno nakon što malo pregledate produkciju dječjih knjiga. Naime, iako Amis nije imao u vidu tu vrstu književnosti za djecu, posljednjih godina se u cijelom svijetu, s Amerikom kao predvodnicom, objavljuju dječje knjige koje se mogu čitati gotovo kao kakvi politički pamfleti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> ****</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ključno je pitanje za koga se zapravo pišu slikovnice i jesu li knjige za djecu zaista pisane za djecu? Hoće li djeca čitati 'književnost za djecu'? Možda poneka i hoće. No, i sam pojam 'čitanja' je nešto što treba pobliže odrediti, posebno kada se radi o predškolskom uzrastu, pa i djeci koja su tek naučila čitati. Jesu li djeca ta koja čitaju? Najčešće je odgovor jasan – nisu. Roditelji čitaju djeci i roditelji su ti koji biraju hoće li klincima prije spavanja 'čitati' prekrasnu knjigu <strong>Shela Silversteina</strong> <strong><em>The Giving Tree</em></strong> (nekada kod nas znanu kao<strong><em> Drvo i ja</em></strong>, a sada kao<strong><em> Drvo ima srce</em></strong>) ili, recimo, <a href="http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2724753/EXCLUSIVE-Ill-probably-mess-night-Lindsay-Lohan-reveals-stage-fright-ahead-theatrical-debut-tells-MailOnline-London-love-looking-future.html" target="_blank">prvu knjigu trilogije </a>(da, trilogije!) memoara <strong>Lindsey Lohan</strong>?<br /> <br /> Silversteinovo remek djelo književnosti za djecu, koje se samo najciničnijim duhovima može doimati patetičnim, sigurno bi bio prvi izbor većine roditelja. No pretpostavljam da bi za vrijeme čitanja, dok bi roditelji svim silama nastojali zauzdati suze, djeca ležala u krevetu sklopljenih očiju razmišljajući o tome kada će ta priča, zbog koje im roditelji iz nekog razloga cmizdre, napokon biti gotova; kada će više dobiti poljubac za laku noć, da u miru i tišini mogu u mraku na svom tabletu listati <a href="http://uk.eonline.com/shows/kardashians/news/567566/kim-kardashian-s-new-book-deal-it-s-all-about-her-selfies" target="_blank">novu knjigu selfija <strong>Kim Kardashian</strong></a>. Ne želimo reći da su djeca danas bezosjećajna: naprosto je činjenica da ih zanimaju druge stvari.</div> <div> &nbsp;</div> <div> I zato oni poremećeni umovi koji dječju književnost žele koristiti kao ideološki laboratorij, a njih baš i nije malo, neće imati toliko uspjeha kao što se nadaju.&nbsp;<br /> &nbsp;</div> <div> Dječja književnost kao poligon za indoktrinaciju dakako nije nimalo nov koncept; postoji otkad je dječje književnosti. No, ono što jest novo i što se ukazuje kao zabrinjavajući fenomen je pisanje književnosti za djecu i slikovnica isključivo s ideološkom svrhom. Ako su nekada autori, neki nesvjesno, a neki potpuno svjesno, u svoje knjige za djecu ubacivali elemente koje možemo protumačiti kao čistu ideologiju, danas nije nimalo rijetko da ta književnost postoji isključivo kao strukturirana ideološka matrica, potpuno ogoljena od svih suvišnosti, uključujući i naratoloških formula.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> <p> <img src="" style="height: 330px; width: 330px;" /></p> </div> <div> &nbsp;</div> </div> <div> Dobar primjer, samo jedan od mnogih, jest slikovnica pod nazivom <strong><em>My Parents Open Carry</em></strong>. 'Open carry' koncept je u SAD-u tema velike javne rasprave, a ova tri stvora usiljena osmjeha s naslovnice samo su precrtani iz američke stvarnosti, koja više nije ograničena isključivo na duhovnu močvaru <em>bible belta</em>.<br /> <br /> Može se činiti nevjerojatnim da se uopće raspravlja o tome smiju li građani nositi oružje na javnim mjestima, no sva izopačenost ovog fenomena ukazuje se kada vam postane jasno da je jedna od ključnih tema polemike ne samo pitanje smiju li građani otvoreno nositi oružje na ulicama, već smiju li nositi automatske puške,&nbsp;mitraljeze i slično. Samo je ove godine uhapšeno više desetaka automatskim puškama naoružanih ljudi na javnim mjestima poput Starbucksa, šoping centara, pa čak i aerodroma i banaka.<br /> <br /> Pobornici 'open carryja' mirno bi ušetali na ta mjesta s automatskim puškama i M15-icama za leđima i zatražili kavu ili isplatu sa svoga računa, i gledali službenike koji se tresu od straha dok ih u suzama panično poslužuju. Nakon što bi ti naoružani fanatici završili iza rešetaka (što ne bi dugo trajalo, jer bi ih odvjetnici moćnih udruga za nošenje oružja ubrzo oslobodili), redovito je dolazilo do velikih 'polemika' gdje bi se zagovornici nošenja oružja pozivali na njihovo od Boga zajamčeno pravo te usput prozivali 'liberale' i predsjednika <strong>Obamu</strong> (koji je i sam autor knjiga za djecu) zbog njihovog šonjastog stava.<br /> <br /> Stoga zapravo i ne treba posebno čuditi da su američki jastrebovi i udruge koje promoviraju nošenje oružja, poput NRA-a, počele koristiti slikovnice kao legitimno oružje u svojoj pravovjernoj borbi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Međutim, bilo bi pogrešno zazivati tobožnju nekadašnju 'nevinost' književnosti za djecu jer je naprosto činjenica da je ona oduvijek bila svojevrsni poligon za indoktrinaciju. Jedino što je drukčije jest razina i otvorenost indoktriniranja. Dovoljno je sjetiti se kod nas toliko obožavanih knjiga za djecu <strong>Mate Lovraka</strong>, koje su zapravo abeceda ideološkog obrasca u dječjoj književnosti. Toga je, uostalom, bio savršeno svjestan i <strong>Miroslav Krleža</strong> koji je prezirao Lovraka te je njegove knjige smatrao samim moralnim i književnim dnom.<br /> <br /> Iz takvog se rakursa razlika između Lovrakovih djela i knjiga poput <em>My Parents Open Carry</em> ne čini toliko znatnom. Pa ipak, razlika jest golema, jer je današnja ideološka književnost za djecu okljaštrena od svega što se može nazvati književnošću, a ono što je preostalo jest dociranje i jeftine političke parole koje čak ni onoj djeci koja su pod najsnažnijim ideološkim utjecajem roditelja neće biti nimalo zanimljive.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon što vidimo kakve se slikovnice danas objavljuju možemo se pitati što će se dogoditi s djecom? Što će djeca čitati? Odgovor je, pretpostavljamo: ništa! Jer dok se vojska perača mozgova trudi osmisliti scenarije za otpravljanje dječurlije na ispravan put, klinci će za to vrijeme na svojim mobitelima, tabletima i kompjuterima, ako ne znaju čitati, gledati selfije pop idola, YA filmove poput <em><strong>Igara gladi</strong></em>,&nbsp;<strong><em>Drukčije</em></strong>, <strong><em>Pobunjene</em></strong>&nbsp;i sl., čak ako su i premala da ih razumiju.<br /> <br /> Jer, ne zaboravimo,,slikovnice su im uglavnom pretpotopni smiješni koncept, kojeg toleriraju zbog roditelja koji sjede pored kreveta i trude se čitati im priču o kraljeviću i zmajevima. No, što s djecom koja nemaju sreću ili nesreću biti okružena najnovijom tehnologijom? Njima možemo poručiti samo ono što im je jednom davno poručio i ovaj autor slikovnice:</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> <img src="http://s3-ec.buzzfed.com/static/enhanced/webdr03/2012/12/11/14/enhanced-buzz-1666-1355254388-1.jpg" style="height: 435px; width: 330px;" /></div> </div> <p> &nbsp;</p> <p> Neven Svilar<br /> foto: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Bedtime_story#mediaviewer/File:Bedtime_story_-_Madeline.JPG" target="_blank">Ludwig Bemelmans</a></p> Fri, 22 Aug 2014 06:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/kolumne/slikovnice-i-ideologija http://www.booksa.hr/kolumne/slikovnice-i-ideologija Pjesme iz Booksine radionice <p> Pročitajte pjesme koje su mladi pjesnici napisali pod budnim okom mentorice Dorte Jagić.</p> <p> Dok se radionica proznog pisanja&nbsp;<strong>Zorana Ferića&nbsp;</strong>provodi u Booksi od početka svemira, nevješti poete godinama su jadikovali (u stihu, dakako!) i čekali da se pojavi radionica za pisanje poezije. I napokon su je dočekali! U Booksi se u travnju i svibnju 2014. održala prva radionica pisanja poezije, pod mentorstvom sjajne pjesnikinje i vrsne pedagoginje&nbsp;<strong>Dorte Jagić</strong>.<br /> <br /> U malenoj grupi i pod škrtim svjetlom polaznici su pisali i čitali te naposljetku dovršili svoje poetske radove. Sada samo valja napraviti posljednji korak: pustiti pjesmu da pronađe svoje čitatelje. Stoga ćemo svakog petka predstaviti mladog i talentiranog poetu ili poetesu.<br /> <br /> Počinjemo s pjesmama&nbsp;<strong>Mirande Novak </strong>koje&nbsp;možete pronaći u rubrici <em>Zadaćnica&nbsp;</em>ili u okviru na naslovnici&nbsp;<em>Novo iz Zadaćnica.</em></p> Fri, 22 Aug 2014 00:00:00 +0000 http://www.booksa.hr/vijesti/sve/pjesme-iz-booksine-radionice http://www.booksa.hr/vijesti/sve/pjesme-iz-booksine-radionice