Književnik s diplomom iz matematike i fizike, izumitelj, futurist, strastveni ronilac, vitez britanske kraljevske stolice i jedini preživjeli iz 'Velikog trojca SF-a' (Clarke – Heinlein - Asimov), Sir Arthur Clarke jučer je navršio 90 godina.
Rođen 1917. Arthur C. Clarke odrastao je u gradiću Minhead u Somersetu u Engleskoj i već je zarana pokazivao naklonost prema znanstveno-fantastičnim temama. Kao mladić gutao je američke SF časopise očaran futurističkim tehnologijama, zbog čega je nakon 2. svjetskog rata, odakle je izišao s činom poručnika Kraljevskog vojnog zrakoplovstva (RAF), upisao matematiku i fiziku u King's Collegeu u Londonu, koje je završio s najvećim pohvalama.
U poslijeratnom razdoblju obavljao je dužnost predsjednika Britanskog međuplanetarnog društva, organizacije okrenute prema popularizaciji aeronautike i svemirskih istraživanja gdje je ukazao na mogućnost da se geostacionarni sateliti koriste kao telekomunikacijski prijenosnici. U tom je periodu napisao brojne publicističke knjige u kojima se bavi utjecajem svemirskih letova na društvo, od kojih valja izdvojiti The Exploration of Space (1951) i The Promise of Space (1968). Zbog brojnih Clarkeovih doprinosa svemirskim istraživanjima, geostacionarnu orbitu ponekad nazivaju Clarkeovom.
Clarke se u književnosti javlja pričama u raznim fanzinima koje je objavljivao između 1937. i 1945. Godine 1948. sudjeluje na natječaj BBC-a s pričom 'The Sentinel', koju BBC odbija, ali je bitna jer se iz nje razvila ideja za sjajnu Odiseju u svemiru 2001, koju će objaviti 20 godina kasnije. Motiv nadmoćne vanzemaljske inteligencije koja je u stanju upravljati čovječanstvom i potaknuti njegovu evoluciju Clarke sjajno obrađuje i u djelima Grad i zvijezde i Kraj djetinjstva.
U 80-ima njegovo se ime popularizira kroz televizijske programe 'Arthur C. Clarke's Mysterious World' i 'Arthur C. Clarke's World of Strange Powers', a da je do danas ostavio zamjetan trag u svijetu dokazuju trivijalna činjenica da su po njemu nazvani: nagrada za najbolji SF roman objavljen u Britaniji (popularni 'Svemirski Oskar'), asteroid 4923 Clarke (broj 2001 već je ranije dodijeljen Einsteinu), vrsta dinosaurusa otkrivena u Inverlochu u Australiji (Serendipaceratops arthurcclarkei), srednja škola koju je pohađao u Tautonu te mnoge druge manje zanimljive stvari.
Devedesetogodišnji vizionar, od 1988. prikovan uz kolica zbog komplikacija nastalih nakon što je kao dječak pretrpio dječju paralizu, za života je svjedočio nevjerojatnom tehnološkom napredku ljudske rase, a i sam je idejni začetnik mnogih tehnoloških dostignuća. U video poruci koju je snimio u svojem domu u Colombu na Šri Lanki gdje živi već 50-ak godina, Clarke je izjavio da ima tri rođendanske želje: da doživi kontakt s vanzemaljcima, da čovječanstvo prestane iskorištavati naftu i okrene se drugim oblicima energije te da se uspostavi trajni mir u Šri Lanki. Dodao je i da bi volio da ga svijet, usprkos njegovim brojnim zanimanjima, upamti kao pisca.
Sir Arthur C. Clarke na svoj 90. rođendan
Svakako pogledajte i poslušajte devetominutnu poruku ovog još uvijek bistrog i britkog čovjeka koji ističe da se ne osjeća ni dan starijim od 89.
