Page arrow

Irena Lukšić (1953-2019)

Large img 0784 Irena Lukšić u Booksi. Foto: www.irenaluksic.com
Utorak
12.03.2019.

Irena Lukšić, spisateljica, prevoditeljica, znanstvenica, jedna od najcjenjenijih i najboljih urednica te dugogodišnja Booksina suradnica i prijateljica, preminula je u nedjelju u 67. godini.

Irenina vjerojatno najpoznatija urednička uloga bila je biblioteka Na tragu klasika, u izdanju Disputa i Hrvatskog filološkog društva, koja je obuhvaćala pomno odabranu prijevodnu prozu, djela suvremenih ruskih, francuskih, srednjoeuropskih, skandinavskih autora i autorica, koju je nadopunila knjigom Blagovati na tragu klasika.

U razgovoru s Nevenom Svilarom otkrila je svoje viđenje uredničkog posla i značaja urednika:

"Danas je dobar urednik glavni arhitekt izdavačke kuće. On osmišljava nakladničke nizove, bira rukopise, oprema knjige pogovorima i komentarima, i smišlja te realizira marketinški pristup publici.

Oduvijek je, mislim, postojao nesrazmjer između onoga što se vidi u poslu urednika i onoga što urednikov posao stvarno uključuje. U prvom slučaju površni ljudi zaključuju da je urednik osoba koja minimalno koordinira rad autora ili prevoditelja i lektora, korektora, direktora i knjigovođe, što će reći da po nečijoj preporuci prima rukopis i onda ga šalje dalje u proizvodnju. Takvo je shvaćanje dovelo do mjestimičnog nestanka urednika, jer se mislilo da će se bez njegova posredovanja uštedjeti na troškovima proizvodnje knjige. Znam dosta izdavača koji nemaju ni urednika ni pripadajući servis obrade rukopisa nego se hvale kako je, eto, autor sve sam obavio i tako sveo troškove na minimum. Kad zavirimo među korice takve 'sam svoj majstor' knjige, uočavamo koliko su važne ruke svakog majstora u lancu, a ponajviše urednika koji sve poslove diskretno drži na uzdi."

U Booksi je 2010. vodila seriju tribina naslovljenu Humanizam i dekadansa, koje su bile posvećene nepoćudnim temama u književnosti, filmu, performativnim umjetnostima i estradi te publicistici: umjetničkim djelima koja su u svom vremenu bila neshvaćena i prezrena, a koja su, svaka na svom području i svaka u svoje vrijeme, pokušala nešto više reći o čovjeku i njegovim intimnim tajnama, o ljudskoj psihologiji općenito, o fiziologiji i simbolici. 

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama. Bila je urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata, američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji. Popis njenih knjiga možete pronaći na stranici autorice.

Riječima Irene Lukšić: "Bez obrazovanog, okretnog i darovitog urednika nema kvalitetnog književnog života." Irena je sve to bila i takvu ćemo je pamtiti.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu