Dubravka Ugrešić ušla je u uži izbor za prestižnu francusku književnu nagradu Femina. Usprkos imenu, nagrada nije namijenjena samo spisateljicama, no u žiriju sjede isključivo žene koje moraju odlučiti koji je najbolji esej i najbolji roman napisan na francuskom, te koji je najbolji strani roman preveden na francuski. Iako se u Hrvatskoj trenutno najviše priča o Ugrešičkinoj Babi Jagi, nominaciju za Feminu donio joj prijevod romana Ministarstvo boli, već višestruko nagrađivanog i hvaljenon. Djela Dubravke Ugrešić prevedena su na dvadesetak svjetskih jezika, a u utrci za Feminu natječe se npr. s bosanskim piscem Sašom Stanišićem te srpskim autorom Vladimirom Pištalom. Femina ima tradiciju dugu već više od sto godina, a tradicionalno se dodjeljuje prve srijede u studenom.
Čak 20-ak hrvatskih izdavača zasjalo je na zajedničkom štandu na najvećem međunarodnom Beogradskom sajmu knjigu. I dok se prije samo osam godina u Beogradu sramežljivo stiskala nekolicina nezavisnih hrvatskih izdavača, ovogodišnja delegacija uključuje jače igrače poput Školske knjige, V.B.Z.-a i Profila, koji je u Beogradu otvorio i podružnicu. Priliku za predstavljanje pred više od 20 zemalja iskoristili su i mladi Riječani iz udruge ParNas. Promovirali su časopis Re, koji je skromno počeo kao studentsko glasilo u kojem su objavljivani tekstovi i poezija tada još neafirmiranih autora poput Olje Savičević i Marije Andrijašević. Najveći uspjeh na Sajmu postiglo je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta iz Zagreba, kojem je dodijeljena Nagrada Beogradskog sajma knjiga za izdavački projekt i izuzetno izdanje monografije i reprinta avangardnog časopisa Zenita. Nezavisno glasilo, koje je u poslijeratnim 20-im godinama prošlog stoljeća predstavljalo otpor malograđanstvu te pozivalo na društvene promjene, zabranjeno je 1926., a ovo raskošno enciklopedijsko izdanje donosi sva dotad objavljena 43 broja.
Prebacimo se malo na strane favorite. Na nedavno okončanom Frankfurtskom sajmu knjiga, glavna je zvijezda bio njemački nobelovac Günter Grass /na slici gore/, čija je pojava među obožavateljima izazivala nevjericu i suze u očima. 81-godišnji Grass u Frankfurtu je promovirao novu knjigu, Die Box, drugu autobiografsku ispovijest nakon kontroverznog djela Dok ljuštim luk, u kojem je progovorio o svom sudjelovanju u redovima SS-ovaca. Die Box vjerojatno neće ponoviti bombastičnost Luka, ali donosi detalje iz razdoblja Grassove popularnosti, a kritičari govore da je to njegovo najbolje djelo posljednjih godina. Grass usprkos poodmakloj dobi još uvijek piše svaki dan, točnije tipka na svom pisaćem stroju marke Olivetti.
U Frankfurtu je dodijeljena i najvažnija njemačka književna nagrada, Deutscher Buchpreis, o kojoj smo nedavno pisali. U najužem izboru bio je i Booksin nedavni gost Sherko Fatah, kao i neslužbeni favorit novinara Ingo Schulze, no nagradu je ipak odnio Uwe Tellkamp /na slici gore/, liječnik rodom iz nekadašnje Istočne Njemačke. Njegovo djelo Der Turm (Toranj) pobijedilo je u konkurenciji od 161 romana, odnijevši i novčanu nagradu od 25.000 eura. Monumentalni roman proteže se na gotovo 1.000 stranica u kojima autor promišlja o režimu nekadašnje države, a djelomično je inspiriran i Čarobnom gorom Thomasa Manna. Tellkampu je ovo treći roman i siguran dokaz da se i u 39. godini života uspješno može zamijeniti karijera medicinara s pisanjem.
I za kraj, najavljena je nova te financijski najpotkovanija australsko-azijska književna nagrada jednostavnog naziva Australia-Asia Literary Award, u vrijednosti od rekordnih 110.000 australskih dolara. Pokretači su zaigrali na jaku financijsku kartu u nadi da će nagrada postati pandan Bookeru i Pulitzeru za autore koji žive u Australiji ili Aziji. Na popisu nominiranih našli su se nobelovac i dvostruki bookerovac J.M. Coetzee /na slici gore/ s djelom Diary of a Bad Year i najpoznatiji japanski pisac Haruki Murakami za After Dark. U nominacije su također ušli i još svježa bookerovka Indra Sinha te Mohsin Hmid, autor bestselera The Reluctant Fundamendalist. Pobjednik će biti proglašen 21. studenog.
'Djela Dubravke Ugrešić, shvatit ću kasnije, upravo i trebaju imati takav efekat: trebaju nas podučavati neizbježnosti klišeja i uzaludnosti, a neophodnosti otpora.'
Povodom izdanja knjige 'Tu nema ničega!' razgovarali smo s Dubravkom Ugrešić i Davorom Konjikušićem.