Page arrow

Koktel

Large 1196
Srijeda
22.10.2008.

Dubravka Ugrešić ušla je u uži izbor za prestižnu francusku književnu nagradu Femina. Usprkos imenu, nagrada nije namijenjena samo spisateljicama, no u žiriju sjede isključivo žene koje moraju odlučiti koji je najbolji esej i najbolji roman napisan na francuskom, te koji je najbolji strani roman preveden na francuski. Iako se u Hrvatskoj trenutno najviše priča o Ugrešičkinoj Babi Jagi, nominaciju za Feminu donio joj prijevod romana Ministarstvo boli, već višestruko nagrađivanog i hvaljenon. Djela Dubravke Ugrešić prevedena su na dvadesetak svjetskih jezika, a u utrci za Feminu natječe se npr. s bosanskim piscem Sašom Stanišićem te srpskim autorom Vladimirom Pištalom. Femina ima tradiciju dugu već više od sto godina, a tradicionalno se dodjeljuje prve srijede u studenom.


Čak 20-ak hrvatskih izdavača zasjalo je na zajedničkom štandu na najvećem međunarodnom Beogradskom sajmu knjigu. I dok se prije samo osam godina u Beogradu sramežljivo stiskala nekolicina nezavisnih hrvatskih izdavača, ovogodišnja delegacija uključuje jače igrače poput Školske knjige, V.B.Z.-a i Profila, koji je u Beogradu otvorio i podružnicu. Priliku za predstavljanje pred više od 20 zemalja iskoristili su i mladi Riječani iz udruge ParNas. Promovirali su časopis Re, koji je skromno počeo kao studentsko glasilo u kojem su objavljivani tekstovi i poezija tada još neafirmiranih autora poput Olje Savičević i Marije Andrijašević. Najveći uspjeh na Sajmu postiglo je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta iz Zagreba, kojem je dodijeljena Nagrada Beogradskog sajma knjiga za izdavački projekt i izuzetno izdanje monografije i reprinta avangardnog časopisa Zenita. Nezavisno glasilo, koje je u poslijeratnim 20-im godinama prošlog stoljeća predstavljalo otpor malograđanstvu te pozivalo na društvene promjene, zabranjeno je 1926., a ovo raskošno enciklopedijsko izdanje donosi sva dotad objavljena 43 broja.


Prebacimo se malo na strane favorite. Na nedavno okončanom Frankfurtskom sajmu knjiga, glavna je zvijezda bio njemački nobelovac Günter Grass /na slici gore/, čija je pojava među obožavateljima izazivala nevjericu i suze u očima. 81-godišnji Grass u Frankfurtu je promovirao novu knjigu, Die Box, drugu autobiografsku ispovijest nakon kontroverznog djela Dok ljuštim luk, u kojem je progovorio o svom sudjelovanju u redovima SS-ovaca. Die Box vjerojatno neće ponoviti bombastičnost Luka, ali donosi detalje iz razdoblja Grassove popularnosti, a kritičari govore da je to njegovo najbolje djelo posljednjih godina. Grass usprkos poodmakloj dobi još uvijek piše svaki dan, točnije tipka na svom pisaćem stroju marke Olivetti.


U Frankfurtu je dodijeljena i najvažnija njemačka književna nagrada, Deutscher Buchpreis, o kojoj smo nedavno pisali. U najužem izboru bio je i Booksin nedavni gost Sherko Fatah, kao i neslužbeni favorit novinara Ingo Schulze, no nagradu je ipak odnio Uwe Tellkamp /na slici gore/, liječnik rodom iz nekadašnje Istočne Njemačke. Njegovo djelo Der Turm (Toranj) pobijedilo je u konkurenciji od 161 romana, odnijevši i novčanu nagradu od 25.000 eura. Monumentalni roman proteže se na gotovo 1.000 stranica u kojima autor promišlja o režimu nekadašnje države, a djelomično je inspiriran i Čarobnom gorom Thomasa Manna. Tellkampu je ovo treći roman i siguran dokaz da se i u 39. godini života uspješno može zamijeniti karijera medicinara s pisanjem.


I za kraj, najavljena je nova te financijski najpotkovanija australsko-azijska književna nagrada jednostavnog naziva Australia-Asia Literary Award, u vrijednosti od rekordnih 110.000 australskih dolara. Pokretači su zaigrali na jaku financijsku kartu u nadi da će nagrada postati pandan Bookeru i Pulitzeru za autore koji žive u Australiji ili Aziji. Na popisu nominiranih našli su se nobelovac i dvostruki bookerovac J.M. Coetzee /na slici gore/ s djelom Diary of a Bad Year i najpoznatiji japanski pisac Haruki Murakami za After Dark. U nominacije su također ušli i još svježa bookerovka Indra Sinha te Mohsin Hmid, autor bestselera The Reluctant Fundamendalist. Pobjednik će biti proglašen 21. studenog.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage hh 3409478 14.07.2023.

Pogubnost svakidašnjice po ljudsku dušu: o nekim ranim radovima Dubravke Ugrešić

'Djela Dubravke Ugrešić, shvatit ću kasnije, upravo i trebaju imati takav efekat: trebaju nas podučavati neizbježnosti klišeja i uzaludnosti, a neophodnosti otpora.'

Piše: Maja Abadžija

U fokusu
Homepage federico di dio photography qfv5zfvmzok unsplash 06.07.2023.

Lisičina odjavna špica

I koja bi druga književnica, ako ne Dubravka Ugrešić, koja je konstitutivna, pionirska figura feminističkog autorstva sa naših prostora, bila ta koja će nam kao svojevrsni oproštajni dar ostaviti figuru Lisice?

Piše: Nađa Bobičić

U fokusu
Homepage william warby wahfnoqbynm unsplash 15.06.2023.

O zabranama, čitanju i anticipaciji

"Dubravka Ugrešić je vrhunska spisateljica i njeni tekstovi su anticipatorski, te stoga velika, važna, izvrsna književnost."

Piše: Vladimir Arsenić

Video
Homepage dizajn bez naslova  16 25.03.2021.

'Tu nema ničega!': razgovor s Dubravkom Ugrešić i Davorom Konjikušićem

Povodom izdanja knjige 'Tu nema ničega!' razgovarali smo s Dubravkom Ugrešić i Davorom Konjikušićem.

Kritike
Homepage luca ugresic 04.09.2017.

Priče nastaju u mraku

U romanu 'Lisica' Dubravka Ugrešić je na svoj specifičan način povezala niz vječnih tema svog opusa i književnosti kao takve.

Piše: Luca Kozina

U fokusu
Homepage old people2 21.02.2013.

Esej: Starci u suvremenoj domaćoj prozi

Starenje i fizičko raspadanje najnormalniji su dijelovi ljudskoga vijeka, a ne devijacija kakvom ih se često predstavlja. Piše: Morena Livaković.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu