Petak
08.02.2019.

Kurikulumom unazad




Extra_large_14827005078_e2a7f4bd92_z
Foto: Lenny Frank
A+ A-

U ponedjeljak popodne na videokonferenciji predstavljena je recenzija kurikuluma Stručne radne skupine (SRS) za kurikulum hrvatskog jezika. Recenziju je izradila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a predstavile su je ministrica Divjak i pomoćnica ministrice Lidija Kralj. Najavljeno je i da se kurikulum hrvatskog jezika planira uključiti u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme koja ove jeseni počinje u šezdesetak škola u Hrvatskoj. 

Na skali od 1 do 4 prosječna ocjena recenzije iznosi 3, a dano je nekoliko sugestija vezanih uz broj sati u pojedinim obrazovnim razdobljima koji će biti posvećen jeziku, odnosno književnosti, komunikacijskim kompetencijama i medijskoj kulturi: zajedničko je stajalište SRS-a i HAZU-a da predmet Hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave, na što će Ministarstvo znanosti i obrazovanja posebno obratiti pozornost u bližoj budućnosti, prenosi tportal.

Hrvatsko društvo pisaca reagiralo je Priopćenjem za javnost u kojem ističu da je kurikulumom, koji izgleda kao "kafkijanska noćna mora", iznevjereno sve ono zbog čega je reforma i pokrenuta: iz kurikuluma su izbačeni svi suvremeni hrvatski i strani autori, i to bez suglasnosti stručnog tima koji je dokument i izradio. Ministrica Divjak zatražila je mišljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i Fakulteta organizacije i informatike, koji su donijeli konaču verziju kurikuluma. Veliki je problem, ističe HDP,i to što se ne znaju imena autora konačne verzije. 

Iz HDP-a ističu i manjkavost argumenta da će nastavnici sami birati djela suvremenih autora i da im je pri tome dana potpuna sloboda, pozivajući se na polemike o podobnosti i nepodobnosti određenih autora, još nakon prve kurikularne reforme 2016. godine: na stotinama je stranica pisano o užasima kojima bi suvremena književnost mogla zatrovati mlade, a nastavnike se plašilo i sudskim progonima i pravobraniteljicom za djecu, zbog čega postoji opravdana sumnja da će se neki nastavnici bojati pritiska roditelja ili kolega u školi, novinskih tekstova i portala, i određene suvremene autore jednostavno ignorirati. 

Ističu i da se aktualni kurikulum kosi sa Strategijom poticanja čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 2. 11. 2017. godine, a koju su izradili Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Cilj je spomenute Strategije poticanje čitanja i razvoj kulture čitanja, koji će omogućiti što širim društvenim slojevima čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem, no ono što je konačno prihvaćeno kao lektira, smatraju iz HDP-a, tragično će unazaditi sve pokušaje da se učenike starijih razreda osnovne i srednjih škola potakne na masovnije čitanje.

Na ove su tvrdnje iz Ministarstva odgovorili da je ministarstvo osiguralo povećan iznos sredstava za nabavu knjiga, u iznosu od 5,2 milijuna kuna, za školske knjižnice u 2019., a uskoro će donijeti odluke o dodjeli sredstava kako bi se knjižnice, u skladu s novim kurikulumom, opremile obveznom lektirom te ostalim knjigama koje nastavnici hrvatskog jezika samostalno izabiru. "Izbor djela za cjelovito čitanje bit će i tema edukacija koje se provode kao priprema za kurikularnu reformu u svim školama", prenosi tportal.

Foto: izvor.

Licenca: izvor

POVRATAK NA VRH STRANICE
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu. Hvala što prihvaćate kolačiće i pomažete portalu!