Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija

Naš čovjek u Londonu, 2. dio

Large london book fair2
Četvrtak
18.04.2013.

Daša Drndić, Roy Cross i Susan Curtis Kojaković

Iza nas je još jedan sajam knjiga u Londonu, ali ovoga puta drugačiji nego svi prethodni, barem za Hrvatsku književnost, koja je prvi put predstavljena na sopstvenom štandu i to na najbolji način, kroz zanimljive diskusije i interesantne govornike.

Treći, ujedno i poslednji dan, otvorili su Daša Drndić, nominovana za Independent Foreign Fiction Prize za roman Trieste i Roy Cross, bivši menadžer British Councila u Hrvatskoj. Zanimljiva diskusija, koja je privukla brojne posmatrače, vođena je o romanu Trieste, koji obuhvata priču o gnusnim zločinama Nacista u drugom svetskom ratu i odvođenje dece iz njihovih domova. Roman je na engleski prevela Ellen Elias-Bursac. ’

"Ne volim govoriti o tome što je priča. Kad me ljudi pitaju o čemu je ova knjiga, preferiram reći kojim temama sam se željela baviti, a jedna od tema je svakako identitet", skrenula je pažnju Daša Drndić.

Zatim je Marinko Koščec govorio o svojoj knjizi To malo pijeska na dlanu (eng. 'A Handful of Sand') sa prevodiocem Willom Firthom. Koščec je istakao kvalitet prevoda na engleski kada je nakon čitanja glumaca rekao da je čuo svoj glas u rečima koje su glumci izgovarali.

"Svaki fenomen, svaki detalj iz života je samo predtekst, nešto što se može istraživati i razviti u fikciji. Trudim se vidjeti koliko daleko mogu ići s detaljima i u kom smjeru", rekao je Koščec.

Izuzetno zanimljivo bilo je i u 16 časova na štandu x355 za vreme razgovora pod nazivom 'Da li je Bog na mukama?'. Boris Gunjević, autor, evangelistički sveštenik i predavač na Teološkom fakultetu, zauzeo je centralno mesto u mini amfiteatru štanda i uz pomoć Ivana Sršena privukao pažnju publike govoreći o knjizi Bog na Mukama (eng. 'God in Pain: The Inversions of Apocalypse') čiji je ko-autor, zajedno sa Slavojem Žižekom. Gunjević je istakao da knjiga nije namenjena samo vernicima ili onima koji to nisu, već da je bitno da podstakne raspravu i navede na razmišljanje.

Nakon što je okončan dan na sajmu, sledeća odrednica bila je Europe House na Smith Squareu u centralnom Londonu gde je ambasador Ivan Grdešić poželeo svima dobrodošlicu. Izlaganje je bilo podeljeno na razgovor o hrvatskoj književnosti i razgovor o prevodu hrvatske književnosti. U prvom delu mišljenja su delili Daša Drndić, Robert Perišić, Matko Sršen i Marinko Koščec, a govorilo se o raznim temama, pa su se tako autori dotakli i Krleže i Marina Držića iako je akcenat stavljen na modernu književnost. Zahvaljujući veoma energičnom i zanimljivom načinu na koji je ovim delom razgovora predsedavao Roman Simić-Bodrožić, publika, među kojom značajan broj Britanaca, je bila izuzetno uključena u diskusiju.

Drugi deo bio je posvećen prevodu hrvatske literature i raznim načinima na koje ona može biti ponuđena stranoj publici. Predsedavao je Josip Novakovich, hrvatsko-kanadski autor, a mišljenja su izneli prevodioci Mia Pervan i Will Firth, Ivan Sršen (Sandorf Publishing) i Susan Curtis-Kojaković, direktorka i urednica londonskog izdavača Istros Books. Jedno od zanimljivijih pitanja publike odnosilo se na način promocije knjige u prevodu, uključujući kritiku, pogotovo u današnje doba kada je tržište preplavljeno.

"To jeste problem, ali dolazi i do prelaska na on-line načine promocije, blogovi i sajtovi koji se bave prevodom literature sa drugih jezika imaju sve veću publiku", navela je Curtis-Kojaković i istakla da postoji razlog za optimizam.

Time je okončano gostovanje hrvatskih pisaca, agenata i prevodioca u Londonu, za vreme koga su publiku upoznali sa čarima kojima se odlikuje, ali i problemima sa kojima se suočava, moderna književnost najnovije članice Evropske Unije.

Iz Londona za Booksa portal, Stefan Stojadinović

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu