Kada je u pitanju beletristika, sudeći po ovom popisu, 2019. godina dobro je počela. Ovih 14 novoizdanih naslova, radi lakšeg snalaženja i, jasno, objektivnosti, poredali smo abecedenim redom prema prezimenu autora.
Rat nema žensko lice (Edicije Božičević, 2019) Svetlane Aleksijevič knjiga je koja je, sudeći po autoričinoj biografiji, dvije godine čekala da bude objavljena. Ovo je zbirka glasova žena koje su sudjelovale u 2. svjetskom ratu i koje progovaraju o svojim iskustvima za vrijeme rata i nakon njega te o diskrepanciji između uloga koje su žene imale u ratu i odnosa društva prema njima nakon rata. Autorica dotad neispričane priče žena tumači kao cijeli jedan svijet koji je ostao skriven i nepoznat, a cilj je stvoriti narativ o jednom takvom ratu, ne bi li obranila priče žena koje su u njemu sudjelovale. Mnoge od njih svoje su iskaze davale pred kraj života i ovo im je bila posljednja prilika da ispričaju svoja iskustva koja nikada prije nisu našla svoje mjesto u javnom prostoru.
Klaun Jac (Disput, 2019) Hjalmara Bergmana mahom je autobiografsko djelo zasnovano na autorovom iskustvu života u Hollywoodu, gdje je nakratko boravio pokušavajući se probiti kao scenarist, da bi se vratio u Švedsku kao alkoholičar i godinu dana poslije umro. Tragikomična priča prati mladića iz švedske provincije Benjamina Borcka koji u potrazi za srećom namjerava otići u Ameriku, u posjet svom rođaku Jonathanu Borcku, slavnom i bogatom klaunu Jacu, koji je autorov alter ego. Roman kulminira Jacovim dugo pripremanim nastupom u kojem on svojim komičarskim genijem pred razgaljenom publikom iznosi svoju teoriju o životu, smrti i umjetnosti. U toj se lamentaciji ispovjedno razotkriva kao usamljen čovjek i nesretan umjetnik jer publika ne zna da u pozadini njegovih urnebesno smiješnih izvedaba kao pokretač stoji istinski strah pred životom.
U tvoje ime (Znanje, 2019) napeti je roman Harlana Cobena. Napoleona Napa Dumasa proganja tragedija koja se dogodila u četvrtom razredu srednje škole. Tada su njegov brat blizanac Leo i Leova djevojka Diana pronađeni mrtvi na željezničkoj pruzi, a Maura, djevojka koju je Nap smatrao ljubavlju svog života, ostavila ga je i nestala bez objašnjenja. Petnaest je godina Nap tražio i Mauru i pravi razlog bratove smrti, a sada se čini da bi konačno mogao pronaći ono što je tražio. Kad se Maurini otisci prstiju otkriju u automobilu čovjeka osumnjičenog za ubojstvo, Nap se daje u potragu za odgovorima koji vode samo do još pitanja.
Pčele (Fraktura, 2019.) Meelisa Friedenthala roman je smješten u Estoniju iz 17. stoljeća. Pomalo bajkovit, pomalo mističan sjajna je prilika za upoznavanje s estonskom književnošću i jednim od njezinih najistaknutijih suvremenih pisaca. Nakon što je pod nerazjašnjenim okolnostima morao pobjeći sa sveučilišta u Leidenu, mladić Laurentius kreće u estonski grad Dorpat da nastavi studirati. Jedina pratnja na dalekom putovanju kroz kišovite sjeverne predjele njegova je šarena papiga Clodia, koja ga nesretnim spletom okolnosti napušta. Kad stigne u Dorpat, vjerovanja u vještice i vrbin-kralja kojima su Estonci obuzeti bude u Laurentiusu mutna, no jeziva sjećanja. Protiv melankolije se bori na različite načine, i vrbovom korom i puštanjem krvi, no tek će mu tajnovita crnokosa posjetiteljica vratiti želju za životom.
Ljudsko srce (Fraktura, 2019.) Jóna Kalmana Stefánssona posljednji je dio proslavljene romaneskne trilogije. Snježna oluja kroz koju je prošao s poštarom Jensom dečka je umalo stajala svega, ali može li se reći da je spašen kada ga u zabačenom ribarskom selu onako gleda Álfheiður, a njena plamena kosa prijeti spaliti sve što je želio od života? I može li se voljeti dvije žene odjednom? Siromašnu crvenokosu Álfheiður, koja živi sama s malenim djetetom, i prelijepu Ragnheidur, obijesnu kćer najmoćnijeg čovjeka u Mjestu, koja uskoro odlazi u Kopenhagen? Može li se zapravo ikada biti spašen – od mora, snijega, ljudi, knjiga i ljubavi? Na Islandu će zavladati kratko, varljivo ljeto, sve će se priče ispreplesti, a sve niti povezati.
Soba moje sestre (Hena com, 2019.) Aleksandre Kardum roman je triptih o ljudima koji su posustali. Tamo gdje bi jedna od junakinja ovog romana voljela poći, uvijek je proljeće. U njezinim mislima trava je tamo bujna, a vlati joj miluju gole listove. No to bajkovito sanjano odredište nije na ovome svijetu. Na onome je. Tamo gdje se više ne mora ni živjeti ni postojati i gdje ustajanje iz kreveta ujutro nije najteži zadatak. Pisati o depresiji onako kako to radi Aleksandra Kardum, znači dubinski razumjeti da ljudski mozak nije uvijek baždaren za uobičajene životne protokole niti za sreću kao jedini prihvatljiv imperativ. Znači umjetnošću definirati stanje koje nije ni slabost ni lijenost ni propust ni htijenje, nego bespoštedna bolest koja se, bez razlike i bez milosti, okomljuje na muškarce i žene, na mlade i zrele, na građane i seljane, služeći se podmuklim materijalom genetskih kodova i iskustvenih trauma kao opravdanjem. A kad se to dogodi, ništa ne pomaže.
Ovako evo svršava svijet (Sandorf, 2019.) Marie Ksiluri neobično je komponiran introspektivni roman u kojem se životi junaka isprepleću na neočekivane načine, govori o sjećanju i zaboravu, fragilnosti ljubavnih odnosa i našeg osobnog mikrokozmosa. Orestis, Fani, Dimitris, Akos, Fotis i Ana krhki su, nesigurni i tjeskobom prožeti mladi ljudi, psihološki razapeti između mentaliteta otoka s kojega potječu i anomičnog urbaniteta metropole, bačeni usred svijeta u kojem nema sigurnosti, a jedine su konstante gravitacija i smrt. Pratimo njihove pokušaje da izađu na kraj s obiteljskim traumama i aporijama intimnih odnosa, da diplomiraju i osamostale se u doba ekonomske depresije. U središtu priče nalazi se Ana, čiji tajanstveni nestanak opterećuje i poput crne rupe privlači sve koji su bili bliski s njom.
Igra istine (Hena com, 2019.) Irene Matijašević smiren je, potresan i precizno posložen epistolaran tekst koji se obraća ljudima na posve paradoksalan način – tumači im prošlo, ono što više ne može imati niti kakvu izmjenu ili prenamjenu. Upravo u tom paradoksu nalazi se sloboda, strast, na kraju i stvoreni smisao svakog odnosa kojeg autorica u ovim pismima oživljuje, kojeg se sjeća i u kojeg u svojim noćnim pisanjima dograđuje. U tim se pismima preslaguje svijet. Ovaj roman s jedne strane potresno svjedoči o rasapu veza i odnosa, s druge pak vedro pokazuje moć pisanja, snagu literature, njezin obnoviteljski i iscjeljujući smisao.
Glavom kroz zid (Fraktura, 2019.) druga je prozna knjiga Zorana Predina u kojoj se autor u tridesetak proznih minijatura suvereno kreće od tmurne političke sadašnjosti do buntovnih mladenačkih dana, od intimnih obiteljskih zgoda do žestoke kritike nacionalizma. Svejedno prepričava li stare zgode iz karijere Lačnog Franza kada je bio pod sumnjom da podriva sistem i kada je brisao pljuvačku o crvenu zvijezdu ili kada opisuje strah od zubara, u baš svakoj životnoj situaciji on bira teži put, bez zadrške se svrstava na stranu slabih i uvijek pliva protiv struje, ne da bi bio drugačiji, već da bi ostao čovjekom.
Uzvišenje (Sandorf, 2019.) Milena Ruskova, bugarskog Cervantesa. Glavni likovi Uzvišenja—u Bugarskoj proglašenog najboljim romanom u posljednjih dvadeset i pet godina—predstavljaju Bugarsku na isti način na koji Don Quijote i Sancho Panza predstavljaju Španjolsku. Tu je čak i kljuse Rocinante—Djed Jovan. Roman o avanturama dvojice obješenjaka, polupismenog Giča koji sebe doživljava kao narodnog prosvjetitelja, i Asenča, ne baš bistrog, ali dobroćudnog Gičova suputnika, smješten je u drugu polovicu 19. stoljeća, u doba dizanja bune protiv turske vlasti.
Dječaci (Hena com, 2019.) Tonija Saale roman je koji progovara o identitetu, smješten u moderno vrijeme obojeno tjeskobom, alijenacijom, nasiljem i nesigurnošću. Kada se u malenom mjestu Vidreresu u Kataloniji dogodi neobjašnjiva automobilska nesreća u kojoj pogibaju dvojica braće, svi stanovnici ostaju u šoku i tuzi. Spletom okolnosti u doticaj dolazi četvero naizgled nespojivih ljudi – samozatajni bankar Ernest, neotesani kamiondžija Miqui, djevojka jednog od poginulih mladića, Iona te Nil, posrnuli umjetnik koji se vratio u rodni kraj. Iz četiriju perspektiva autor plete priču o krivnji, strahu i bijesu uslijed gubitka te majstorski dočarava na kakve su ljudi sve strahote spremni ne bi li barem malo ublažili osjećaje samoće i nepripadanja.
Dnevnik jedne nevjere (Sandorf, 2019.) Emiliosa Solomoua roman je o vremenu, sjećanju, strasti, ljubavi i smrti. Jorgos Dukarelis, arheolog, vraća se na otočić Kufonisi u Egejskom moru, dvadeset godina nakon što je tamo otkrio posmrtne ostatke mlade trudne žene ubijene prije 5000 godina. Tada je također ušao u vezu sa studenticom Antigonom s kojom se nakon razvoda i oženio, a ona je nedavno misteriozno nestala. Lutajući otokom, luta i među svojim uspomenama, i pokušava shvatiti koje ga niti vežu s tri žene: bivšom suprugom, Antigonom i davno ubijenom djevojkom.
Jakovljeve ljestve (Fraktura, 2019.) Ljudmile Ulicka, najznačajnije suvremene ruske autorice, nisu još jedna u nizu obiteljskih saga na koje smo navikli. Nora je djeda Jakova Oseckog vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali on neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u ovom romanu protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki.
Otkoštena Marilyn (Sandorf, 2019.) autorice Isabelle Wéry svojevrsni je autobiografski roman u kojemu se autorica, inventivno žonglirajući različitim jezičnim inkarnacijama i idiomima, nesputano vrludajući između realnosti i fantazije, bavi pitanjima identiteta, ponajviše spolnog/rodnog, potragom za "pravom” ljubavlju i idealnim partnerom, metamorfozama erosa i protejskom naravi intimnih odnosa te, tijekom života neizbježnom, dekonstrukcijom romantičnih klišeja. Ljubavni roman za 21. stoljeće.
