Četvrtak
08.03.2018.

Od gusarica do partizanki




Extra_large_faktiv
Noćni marš u Zagrebu 2017. (Foto: Faktiv)
A+ A-
Ovogodišnji Osmi mart obilježit će prosvjedi žena diljem svijeta, među ostalim i Noćni marš u Zagrebu. U tom povodu ovaj tjedan pripremili smo vam nekoliko tematskih tekstova koje možete pročitati prije, tijekom ili nakon marša.
 
Kako književno obraditi temu statusa žena u društvu? U tekstu naslova Odmak od tradicije kao književna norma Mirna Brođanac pisala je o zbirci Iza svake je ostalo ime i zamjerila joj što se bavi samo nesretnim i melankoličnim ženama. Je li riječ o odmaku od konvencionalnog prikaza žena kao novom trendu? "Autorica Clare Azzopardi dala je glas drugačijima od ideala u vremenu kada svi pokušavaju biti drugačiji od ideala, zbog čega sam čitajući djelo imala dojam da sam sve to već negdje pročitala ili barem zapazila u ponešto izmijenjenoj verziji."
 
S druge strane, u tekstu naslova Ubojita žena i homme fatale Luca Kozina zbirci priča Baršunasti pokrov zamjera druge stvari. Koncept zbirke (sedam priča o sedam žena ubojica) joj je intrigantan, ali problem vidi u stilu: "Autorica Olivera Nikolova ne daje priliku svojim likovima da se izjasne vlastitim riječima – zašto ubijaju? Zašto misle da moraju zaslužiti ljubav muškaraca kojima se zapravo živo fućka za njih? Zašto ne mogu pobjeći od sudbine žrtve? Iako svemogući pripovjedač omogućuje uvid u njihova unutrašnja stanja, ona su opet posredna – razumijemo ove žene, ali teško suosjećamo s njima."
 
Isto pitanje može se primijeniti i na tekstove van književnosti, odnosno na medije i društvene mreže. U uredničkom komentaru Povratak Dženi piratuše Luka Ostojić prati razvoj kampanje #metoo koja se, unatoč širokom angažmanu, nije razvila u dublju priču: "Najveći problem je što se kampanja nije uspjela prebaciti s individualne na sustavnu razinu. Valja naglasiti da se pritom ne radi samo o holivudskom ekonomskom sustavu u kojem bogati i moćni producenti napastuju neafirmirane glumice, nego o širim društvenim običajima koji naprosto čine patrijarhalne odnose normalnima."
 
Kao pozitivan primjer, iz arhive izdvajamo tekst Partizanska borba jedne obitelji Nađe Bobičić o romanu Olivino nasljeđe Alide Bremer koja piše o ženskoj povijesti svoje obitelji. "Već izbor da prati žensku liniju porodice omogućava autorki da izbjegne neke od grešaka u koje bi mogla zapasti da je pratila patrijarhalni obrazac. Bremer uspijeva da kroz fikciju prikaže neke od najtraumatičnijih trenutaka svoje porodice, ali i uopšte najdinamičnijih i najtragičnijih perioda 20. vijeka, time ispunivši onu Aristotelovu ideju iz Poetike o tome da je pjesničko umijeće filozofskije od povijesti, što je moto koji i navodi na kraju knjige u 'Zahvalama i napomenama'."

Rodna nejednakost prisutna je u književnosti, prenosi se putem nje, a u najboljem slučaju propituje se pomoću književnosti. Ugodno čitanje i sretan Osmi mart!
POVRATAK NA VRH STRANICE
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.