Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija

Rasknjižje 23. - 29.11.2015.

Large extra large extra large extra large road sign 64060 1280
Ponedjeljak
23.11.2015.

Noviteti:

Proza:
1. I na početku i na kraju bijaše kava, Julijana Matanović (Mozaik knjiga)
Bez priče se možda i može živjeti, kao što se može živjeti i bez kave, ali i priča i kava priskrbljuju životu ono nešto više. Spojiti čin ispijanja kave, pozivanja na kavu, s pričama o istinskim životima, i ugraditi u sve to i tjeskobu vezanu uz vrijeme u kojem poziv na kavu najčešće predstavlja prazan govor i skrivenu namjeru, može samo Julijana Matanović.

2. Tragovi na duši, Philip Roth (Algoritam)
Priča započinje 1998. godine u jeku jedne od najvećih seksualnih afera zbog koje je predsjednik države primoran odstupiti s dužnosti, a s druge strane, u gradiću u Novoj Engleskoj slično se događa cijenjenom sveučilišnom profesoru Colemanu Silku nakon što ga otpuže za rasizam. Ili ih je progutala kmica? Po mnogima je ovo Rothov najbolji roman u kojem su njegov književni talent, pripovjedačka zrelost i kreativna vještina dosegnuli umjetnički zenit.

3. Što će biti s nama, Borivoj Radaković (V.B.Z.)
Jedni će reći da je rima zastarjela, drugi da je roman u stihovima mrtav. A kako je onda moguće da je ovaj stilistički britko napisan roman, koji k tome teče, zapliće se i raspliće bitno ispred (našeg) vremena, tako suptilno i spretno izvezen tom vezanom formom, dokazujući svakim retkom da nam je jezik i za tako smione književne eksperimente krajnje upotrebiv, zgodimice nenadjebiv?
(Boris Perić)

4. Snebivaš me, Mani Gotovac (Profil)
Nakon prvih dviju autobiografsko-memoarskih uspješnica, Mani Gotovac prvi put objavljuje fikcijsku prozu – roman. Pri tome se služi narativnim tehnikama različitih žanrova: stvarnosnom prozom, dramskim dijalozima, lirskim pasažima, bajkom, elementima trilera... Sve se to umrežuje i spaja autoričinim prepoznatljivim rukopisom koji je emotivan, jezgrovit i strastven.

5. Bratoubojice, Nikos Kazantzakis (Sandorf)
Ovaj snažan, potresan Kazantzakisov roman vodi nas u samo krvareće srce bratoubilačkog sukoba tijekom građanskog rata u Grčkoj, vođenog između 1944. i 1949. godine. Protagonist, otac Giannaros, pravoslavni svećenik, u punom smislu riječi Božji čovjek, zaljubljen u grčku domovinu i grčki narod, u ljude i život, našao se na brisanom prostoru između mržnjom zaslijepljenih sunarodnjaka. U smrtnom klinču našle su se Vladine snage – koje predstavljaju tradiciju, zakon, red, Crkvu – i komunistička gerila koja zastupa obespravljene, sirotinju, potlačene, i nudi obećanje o boljem i pravednijem društvu.

6. Sloboda ili smrt, Nikos Kazantzakis (Sandorf)
Boje, mirisi, zvuci i okusi Krete preplavljuju osjetila čitatelja dok čita ovaj epski snažan roman o borbi Krećana za slobodu od otomanske vlasti, borbi koja prerasta u alegoriju univerzalne borbe čovjeka za slobodu, gdje god i kad god se ona vodila. Protagonisti su ljudi snažnih emocija, beskompromisni i spremni u svakom času umrijeti za vlastite ideale.

7. Ugljik na suncu, Ivan Vidak (Sandorf)
Ovo je zbirka priča koja čitatelja uvlači u svijet koji nije nimalo magičan, ali je unatoč tome vrlo atmosferičan: to je svijet običnih ljudskih sudbina razrađen do najsitnijih pojedinosti. Koji motivi stoje iza počesto potpuno iracionalnih odluka pripitih stanovnika zabačenog panonskog sela, u ravnici čiju monotoniju prekidaju samo rijetke ustave irigacijskih kanala, u krajoliku čiju tišinu i sklad tu i tamo može narušiti još samo eksplozija bombe ilegalnog ribolovca, dok je sve ostalo utonulo u tmasti san o boljem životu...?

8. Žetva, Jim Crace (Ocean more)
Dok se u kasno ljeto povijaju posljednji snopovi žita, troje tuđinaca — dva muškarca i neobično privlačna žena — pristižu na javnu zemlju kraj udaljena sela i slijedeći običaje, pale vatru kako bi ostvarili pravo na ostanak. Niz događaja pokazat će kako se među stanovnike sela vrlo brzo može uvući nepovjerenje: prijeteći stup dima, optužbe za čaranje i okrutno kažnjavanje nevinih razotkrit će tamnu stranu Walterovih susjeda.

9. Mitohondrijska Eva, Mihaela Gašpar (Disput)
Glavni lik romana Julijana je majka, supruga, kćerka, snaha, zaposlenica Hrvatskih željeznica, šalterska radnica, u konačnici i ljubavnica, ali svakako žena koja ima svoju funkciju, koja svoju funkciju ne smije zaboraviti. Julijana mora kuhati, prati rublje, glačati ga, sparivati čarape, ustajati u zoru, prodavati putničke karte, prešućivati vlastite potrebe, šutjeti u za to predviđenim trenucima koji traju unedogled, čupati špranje iz radne odjeće svojega supruga zaposlenog u ljevaonici, podrazumijevati da je taj suprug voli (društvo muškarcima nameće da nije poželjno pokazivati osjećaje), poslije podrazumijevati i da je ljubavnik voli, depresiju skrivati kao zmija noge, kao da nije mlinski kamen koji je vuče sve dublje u nešto što bismo mogli nazvati očajem puno dubljim od trajnog nezadovoljstva...

10. Tko je Martha?, Marjana Gaponenko (Disput)
Luka Levadski, slavni ukrajinski ornitolog, profesor emeritus zoologije, rođen je na dan kada je umrla Martha, posljednja predstavnica vrste golub selac. Iako roman govori o posljednjim danima smrtno bolesnog starca – koje provodi promatrajući goste u hotelskom restoranu, prisluškujući njihove razgovore i naručujući ekskluzivna jela – u njemu se zapravo slavi život, radost slučajnog susreta s ljudima koji, barem nakratko, postanu novi prijatelji, slavi se sposobnost nijekanja bolesti i duhovito ismijavaju staračke slabosti.

11. Podneblja, André Maurois (Disput)
Autobiografska priča o dvostrukom bračnom krahu, o ljubavi i (ne)razumijevanju, o traganju za najdubljom jezgrom ljudskog bića. S jedne strane žudnja za mirom, za udobnošću i savršenstvom života, nadasve za idealnom ljubavi koja bi sve to mogla uravnotežiti, a s druge neprestana borba, napetost, nutarnje dvojbe, okrutnost zbilje koja ruši snove.

Poezija:
1. Autopilot, Darko Šeparović (Algoritam)
Šeparovićeva pjesnička pojava usporediva je s pojavama Marka Pogačara ili Ivice Prtenjače, a na njemu je da ova – pedagoški loša, jer su visoko postavljena – očekivanja opravda novim knjigama. Premda, nema razloga za strepnju, jer širina poetskog zahvata Darka Šeparovića je iznimna, obilježen manevarski prostor širok, a opet već poetički definiran.

Publicistika:
1. Šesto izumiranje, Elizabeth Kolber (Znanje)
Znanstvenici diljem svijeta u ovom trenutku prate i istražuju šesto izumiranje kojega smo svjedoci, a možda će biti najveće od trenutka kad je prije 65 milijuna godina udar asteroida s lica planeta izbrisao dinosaure te brojne druge životinjske i biljne vrste. Ali uzrok šestog izumiranja smo mi sami. U uzbudljivom, zabavnom i iznimno zanimljivom štivu, Elizabeth Kolbert, novinarka New Yorkera, piše zašto su i kako ljudi promijenili život na planetu kao što to dosad nije uspjela nijedna druga vrsta.

2. Proces mirne reintegracije hrvatskog podunavlja, Ana Holjevac Turković (Despot Infinitus)
Hrvatske vlasti i vodstvo Srba potpisali su Temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu (Erdutski sporazum) 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Sporazum je omogućio uspostavu stabilnosti na području koje je bilo uništeno ratnim razaranjima te opterećeno ljudskim stradanjima i migracijama. Njime je omogućena reintegracija područja i stanovništva, uspostava mira i povratak hrvatske vlasti na hrvatskom državnom teritoriju bez novih vojnih operacija, i ono što je najvažnije, bez novih žrtava.

3. Ovo mijenja sve: Kapitalizam protiv klime, Naomi Klein (V.B.Z.)
Autorica razotkriva mitove koji su često povezani s raspravama o klimatskim promjenama, iznoseći pritom 'neugodnu istinu' da globalno zagrijavanje nema toliko veze s emisijama ugljičnog dioksida koliko s ideologijom slobodnog tržišta, odnosno kapitalizmom. Klimatske promjene, kojima zadnjih godina u sve većoj mjeri svjedočimo, poziv su na buđenje cijele civilizacije, snažna poruka o potrebi za brzim djelovanjem i reformama izrečena jezikom požara, poplava, oluja i suša. Ipak, u trenutačnoj egzistencijalnoj krizi Klein vidi nešto pozitivno: mogućnost za odbacivanje propalih ekonomskih sustava, preobrazbu globalne ekonomije i preuređenje naših političkih sustava.

4. Afera Živago : Kremlj, CIA i bitka za jednu zabranjenu knjigu, Peter Finn i Petra Couvée (Profil)
U svibnju 1956. jedan talijanski pionir u izdavaštvu otputovao je vlakom u posjet dalekoj ruskoj provinciji s namjerom da posjeti jednog od najpopularnijih ruskih pjesnika, Borisa Pasternaka. Iza sebe je ostavio izvorni rukopis željno iščekivanog prvog Pasternakova romana koji mu je pisac povjerio rekavši: Ovo je Doktor Živago. Dao Bog da obiđe svijet. Pasternak je i predobro znao da njegov roman nikad neće biti objavljen u SSSR-u, gdje su ga vlasti smatrale napadom na Revoluciju, zbog čega je odobrio njegovo objavljivanje u inozemstvu.

5. Treblinka: put u tamu, Gitta Sereny (Sandorf)
Knjiga nudi jedinstven uvid u um čovjeka zaduženog za upravljanje logorom smrti, jedinstven po tome što je autorica, nakon njegova uhićenja, s Franzom Stanglom razgovarala sedamdeset sati, nastojeći dokučiti i rekonstruirati kako je ni po čemu osobiti austrijski provincijski policijski službenik, uzorni građanin, vjeran suprug i brižni otac, karijeru završio kao zapovjednik Treblinke, jednog od nekoliko logora u Poljskoj osnovanih isključivo u svrhu što bržeg i učinkovitijeg istrebljenja ljudi.

Događanja:

U utorak, 24.11. u 19:00 na Strip-teaseu Matka Vladanovića gostuje Sonja Gašperov koja sa sobom donosi dvije priče iz hvaljenoga strip-serijala o Vučinama. Kuda idu Vučine, hoće li se ikad u njihovom svijetu pojaviti neka vesel(ij)a priča, kako se u hrvatskoj održava francuski ritam od jednog albuma godišnje, šta ima novoga na splitskoj strip-sceni – samo su neka od pitanja na koja ćemo potražiti odgovore u Booksi.

U četvrtak, 26.11. u 20:30 na Škrabici će zarokati elektro-akustični Phaneron Nikole Lugovića (akustična gitara, bas, ex bend Kanis Mater) i Stefana Nožice (vokal, ex bend Penny Lane).


U petak, 27.11. u 19:00 nam se pridružite na književnom druženju povodom Dana makedonske kulture u Zagrebu, a u subotu, 28.11. u 18:00 popričajte s nama na novom susretu Feminističkog kružoka, ovaj put razgovaramo o poveznicama feminizma i tijela.

Sudjelovanje u svim Booksinim programima je besplatno i slobodno bez prethodne najave. Informacije o ostalim književnim događanjima u gradu i šire možete pronaći ovdje.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu