Ponedjeljak
29.09.2008.

Revija malih književnosti: Bugarska

booksa



A+ A-

Revija malih književnosti književni je festival kojem je cilj predstaviti mlađu generaciju književnika iz zemalja regije koji do sad nisu prevođeni i objavljivani u Hrvatskoj, dok su u svojoj domovini itekako poznati, cijenjeni i nagrađivani. Nakon Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore, ovogodišnji gosti Revije dolaze iz Bugarske.

Prema izboru Mitka Novkova, književnika i književnog kritičar te tajnika Društva bugarskih književnika, hrvatskoj će se publici predstaviti Angel Igov, Emanuil A. Vidinski, Jana Bukova, Silvija Tomova, Kamelija Spasova, Marija Kalinova, Marin Bodakov, Nadežda Radulova, Marica Kolčeva i Mira Duškova. Njihovim se dolaskom ujedno po prvi puta, nakon više od dva desetljeća, u Hrvatskoj predstavlja bugarska književnost.

Njihove pjesme, pripovijetke i ulomke iz romana preveli su studenti bugarskog jezika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a cijeli je projekt koordinirala Ksenija Marković.

Osim Bookse bugarski će književnici posjetiti i Rijeku gdje će 9. listopada gostovati u klubu Molekula, partneru ovogodišnje Revije.

Konferencija za novinare održat će se u srijedu, 1. listopada u 12 sati u klubu Booksa, Martićeva 14d.

 
Angel Igov rođen je 1981. u Sofiji. Autor je dviju zbirki pripovjedaka Susreti na putu (2002) i K (2006). S prvom knjigom osvojio je veliku nagradu za debitantsku knjigu u kategoriji Proza na nacionalnoj smotri - natječaju Južno proljeće (2003), dok mu je druga nominirana za nagradu Elias Canetti (2007). Nositelj je i nagrade za prozu Raško Sugarev te nagrade Bojan Penev za kritiku. Objavljuje svoje pripovijetke, članke i recenzije u časopisima Kultura, Književne novine, Kapital light, Altera, Sadašnjost i dr. Vodio je kulturnu emisiju 'Svaka subota' na radiju Net od 2004. do 2005. Od studenog 2005. predstavlja nove knjige u emisiji '5 po Rihteru' na TV 7.

Emanuil A. Vidinski rođen je u Vidinu 1978. Završio je slavistiku i germanistiku na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Nositelj je nagrade za priču na Nacionalnome konkursu Raško Sugarev (2004). Autor je zbirke priča Kartografije bjegstva (2005) i romana Mjesta za disanje (2008). Svoje tekstove objavljuje u tjedniku Kultura, časopisima Krug, Rasate i Književni klub. Suosnivač je humanitarističkog seminara Kut (2003-2004) o djelima Thomasa Manna, Dostojevskog i Čavdara Mutafova, urednik je glazbene stranice u tjedniku Književne novine - Muzaika (2005 - 2006), pokretač i urednik biblioteke Svjetski romani u izdavačkoj kući Altera (2007). Sudjeluje u grupi za etno-rock poeziju Gologan. Od početka 2008. godine urednik je bugarske redakcije radija Deutsche Welle u Bonnu.

Jana Bukova rođena je 1968. u Sofiji. Završila je klasičnu filologiju na sofijskome sveučilištu Sv. Ćiril i Metod. Autorica je zbirki poezije Dioklecijanovi dvorci (1995) i Čamac u oku (2000), kao i zbirke priča K kao sve (2006). Bavi se prijevodima s klasičnog grčkog i grčkog jezika i uređivanjem poezije i filozofskih tekstova. Njezina poezija i proza prevedena je na engleski, francuski, španjolski, grčki i srpski. Godine 2006. u Ateni je objavljena njezina knjiga poezije Minimalni vrt.

Silvija Tomova rođena je 1973. u Sofiji. Na sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski završila je defektologiju i novinarstvo. Objavljivala je u novinama Književni vjesnik, Književni forum, Riječ danas, časopisu Knjiga danas i drugdje. Godine 2001. izlazi joj prva knjiga, roman Koža (izdavačka kuća Zaharij Stojanov), a 2006. godine zbornik priča Dobar dan, R. (izdavačka kuća Žanet 45). Godine 2007. dobiva prvu nagradu na Nacionalnom izboru kratkih priča Raško Sugarev.  

Kamelija Spasova rođena je 1982. u Sofiji. Na sofijskom Sveučilištu Sv. Kliment Ohridski završila je bugarsku filologiju gdje je 2006. godine magistrirala na Katedri za teoriju književnosti. Suosnivačica je art grupe Usta koja nastoji vizirati i vizualizirati, nazivati i izgovarati umjetnost mladih autora. Tijekom 2005. radila je kao urednica u časopisima Knjige danas, Trag, Altera, Altera Akademika, u Književnim novinama, kao i u zbornicima za kritiku i humanistiku. Godine 2004. osvaja nagradu prof. Veselsa za znanstveno djelovanje u području folologije. Osvojila je i nekoliko nagrada na nacionalnim natječajima za poeziju. U koautorstvu s Marijom Kalinovom osvaja prvu nagradu na IV. Nacionalnom natječanju za esejistiku Cvetan Stojanov (2007). Trenutačno radi kao urednica rubrike u Književnim novinama i doktorantica na katedri za Teoriju kniževnosti na sofijskom Sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Autorica je zbirke poezije Parcela No.17.

Marija Kalinova rođena je 1983. u Slivenu. Završila je bugarsku filologiju i magistrirala na Katedri za teoriju književnosti na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Trenutno je na doktorskom studiju za bugarsku preporodnu književnost. Objavljuje pjesme, priče i recenzije u časopisima Rodna riječ, Krug, Književne novine i Sada. Suosnivačica je art grupe Usta. Dobitnica je nagrade prof. Klet za znanstveno djelovanje u području filologije. Od lipnja 2007. do lipnja 2008. zajedno s Kamelijom Spasovom vodi rubriku o kulturnim zbivanjima 'Prijestolnica' u Književnim novinama. Nositeljica je i prve nagrade na natječaju za poeziju Veselin Hančev (2003). Godine 2004. izlazi njezina debitantska zbirka poezije Oko. Trenutačno je u tisku nova knjiga Podnožje večere

Marin Bodakov rođen je 1971. u Velikom Trnovu. Završio je bugarsku filologiju na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Radio je kao urednik u časopisu Bugarski mjesečnik (1997-2000), a od 2000. godine radi kao urednik za književnost u tjedniku za kulturu, umjetnost i publicistiku Kultura. Redovni je asistent pri katedri Tisak i naklada na fakultetu za novinarstvo i masovnu komunikaciju na Sofijskome sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Od 2006. godine savjetnik je za pitanja u kulturi u kabinetu predsjednika Sabora Republike Bugarske. Autor je zbirki pjesama Djevičanstvo (1994), Keksi (1998), Objava fijaska (2002) i Anđeo u zoološkom vrtu (2008).

Nadežda Radulova rođena je 1975. Završila je bugaristiku i anglistiku na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Godine 2001. magistrirala je filozofiju na Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpešti i na Otvorenom sveučilištu u Londonu. Od 2006. godine doktorantica je na Katedri za teoriju književnosti na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Autorica je zbirki poezije Zanijemilo ime (1997), Albi (2000), Pamuk, staklo i elektrika (2004) i Bandoneon (2008). Njezine pjesme predstavljene su u periodičnim izdanjima i antologijama na češkom, engleskom, turskom i ruskom jeziku. Urednica je mjesečnog časopisa za spol, jezik i kulturu Altera.

Marica Kolčeva rođena je 1986. u Sofiji. Studira novinarstvo na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski. Dobitnica je nekoliko nagrada na različitim natječajima. Osim pisanjem bavi se i crtanjem – koautorica je i autorica strip biblioteke 'Gavko i Mravko' koja izlazi u dnevnom listu Dnevni rad. Godine 2007. izašla je njezina prva pjesnička knjiga Strategije za duboko disanje.

Mira Duškova rođena je 1974. u Velikom Trnovu gdje je završila bugarsku filologiju na Sveučilištu Sv. Ćiril i Metodij. Živi u Ruseu. Piše poeziju i književnu kritiku. Autorica je zbirki pjesama Isprobavam priče kao haljine (1998), Vježbe na strašilu (2000) i Mirisi i pogledi (2004). Objavljivala je u Književnim novinama, Književnom forumu i Plamenu, kao i u nizu drugih književnih zbornika i almanaha. Prevođena je na engleski, švedski, mađarski i rumunjski. Nositeljica je važnijih nacionalnih književnih nagrada. Članica je Društva bugarskih pisaca.

 
Financijski podržavaju: 
- Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport Grada Zagreba
- Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
- Nacionalni fond 'Kultura' program Mobilnost iz Bugarske

Medijski podržavaju:
- Zarez, dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja
www.booksa.hr, književni portal

POVRATAK NA VRH STRANICE
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu. Hvala što prihvaćate kolačiće i pomažete portalu!