Osim stranih naslova, na
zagrebačkom Interliberu brojni domaći autori predstavit će nove knjige. Ma koliko bilo nezahvalno procijeniti knjige samo po naslovu i imenu autora, ipak smo izdvojili deset naslova koje već neko vrijeme iščekujemo:
Slavenka Drakulić:
Mileva Einstein, teorija tuge (
Fraktura)
Nakon knjiga o Fridi Kahlo i Dori Maar, slijedi treći roman Drakulić o kreativnim ženama koje su živjele u sjeni svog partnera.
Booksina kritika Nađe Bobičić navodi da prethodni roman
Dora i Minotaur zavrjeđuje pažnju jer "kroz lik pripovjedačice Dore Maar kritikuje patrijarhalni svijet umjetnosti, ali i zbog autorkine umješnosti da nas uvede u svijet između dva svjetska rata." Iz sličnih razloga iščekujemo novi roman o supruzi Alberta Einsteina.
Aleksandar Hemon: Kako su nastali Ratovi zombija (V.B.Z.)
Izdavač navodi da bosansko-američki autor Aleksandar Hemon nikada dosad nije napisao nešto ovako urnebesno smiješno, brutalno i nadrealno. "Ne čitate često roman koji se tako lako kreće među referencama na filozofa Barucha de Spinozu, poludjele zombije i američku politiku."
Josip Mlakić: Bezdan (Fraktura)
Iz Frakturine najave: "Mudra i autentična, napisana preciznim jezikom poezije, Mlakićeva knjiga govori o vremenu i zaboravu, o povijestima velikim i malim, a ako smo u stanju u njoj pročitati bjeline – slučajan dodir, kavu i šutnju udvoje, život ponavljanja i ples vremena – lako bi moglo biti da je Bezdanom Josip Mlakić stvorio svoj najnježniji roman."
Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši (OceanMore)
Nakon
uspješnog debija Črna mati zemla, Novak objavljuje novi roman, krimić "u kojem ćete naći al-Anfal, Daesh (ISIL) i izbjeglički val, zabranjenu ljubav Hrvatice i Roma, veterana Domovinskog rata koji brine za mir u selu, policajca na zalazu karijere u shizo-epizodama, orgiju s Moldavkama u vikendici, teoriju i praksu krađe i tučnjave, pauka koji je ispleo svoju mrežu, internetsko bjesnilo, raskoš jezika, misli i emocije." Roman "zahvaća i rekonstruira barem tri kulturološka kruga, daje poput plastičnog eksploziva snažne psihoportrete svojih četiriju kazivača i masu masovne psihologije koja raste i prijeti da će se preliti u nasilje. (urednik Kruno Lokotar)
Mihaela Gašpar: O čajnicima i ženama (Disput)
O njenom prethodnom romanu
Mitohondrijska Eva Booksin kritičar Vladimir Arsenić naveo je da se radi o
"odličnom, ali teškom romanu o teškoj temi". Novi roman, najavljuje Disput, "od prve stranice uvlači čitatelja u literarni svijet koji gradi nevjerojatno gustim i na trenutke poetskim rečenicama kojima pripovijeda priču o jednoj obitelji, s posebnim naglaskom na njezinim ženskim članicama."
Saša Ćirić: Ne uzimaj me u usta: Kritika zajedljivog uma (Sandorf)
Šarmantna najava kaže: "Kritički presjek regionalne književne produkcije između 2008. i 2012., koji će biti podjednako intrigantan i koristan svima, od voajerskih fanova polemičkih pljuvačina, preko nagrđenih autora koji vapiju za osvetom, pa sve do drugih književnih kritičara, zavidnih na upotrijebljenoj količini kritičarskog baruta." Nećemo propustiti ovu zbirku književnih kritika.
Željka Horvat Čeč: 4 brave (V.B.Z.)
Debitantsku zbirku poezije
Moramo postati konkretni Booksin kritičar Bojan Marjanović
nazvao je "uspelom pesničkom knjigom koja svoje poetičko i formalno uporište ima u svojevrsnom minimalističkom ekonomisanju rečima." Protagonistica njenog prvog romana
4 brave je djevojčica koja pripovijeda o odrastanju i školovanju u međimurskom selu, u razdoblju od 1991. do 1996. Njezina 'krivnja' je u tome što ne ide na vjeronauk kao sva druga djeca, te što su neki članovi njezine obitelji bili članovi Saveza komunista.
Ankica Tomić: Vice versa (Naklada Ljevak)
"Novi roman Ankice Tomić obiteljska je priča koja se događa u samo dva dana, što je posve dovoljno da sveznajući pripovjedač uđe preko zidova u kuće i odnose članova šireg obiteljskog stabla Vice Drče i Nikole Glavine. U fragmentarnim minijaturama, međusobno isprepletenima i dinamično napisanima, čitatelji saznaju o onome o čemu se obično pred drugima šuti. Ova proza pisana je jednostavno, nepretenciozno, ali ne i plitko ili otrcano; usredotočujući se na život kakav on u svojoj biti jest – grub, kaotičan i nepredvidljiv." (Ljevak)
Davor Mandić: Đavolja simfonija (Hena com)
"Junak Mandićeve knjige ostaje na brisanom prostoru sazrijevanja, prepušten sam sebi u formativnim godinama koje bi bile teške i bez nevolja koje su ga zatekle u Puli početkom devedesetih. Mandić nam je ispričao – a dijelom i u stripu iscrtao – priču o prisilnom sazrijevanju, o nedostajanjima koja jačaju emocionalni imunitet i o žilavosti generacije čiji je svijet gurnut u zaleđe kolektivnog." (Hena com)