Završena su dva velika književna sajma koja su za svoga trajanja, svaki na svoj način, podigli velike afere i kontroverze, najvećim dijelom nepovezane s književnošću. Riječ je o Jeruzalemskom sajmu knjiga i prvom po redu sajmu knjiga u Dubaiju. Izvještavali smo o najvećim aferama oba sajma, odnosno o pojavljivanju Harukija Murakamija u Izraelu i cenzuriranju, odnosno zabrani nastupa autorice Geraldine Bedell i njenog romana The Gulf Between Us, zbog čega je Margaret Atwood, inače jedna od najutjecajnijih članica PEN-a, odlučila bojkotirati sajam u Dubaiju na kojem je trebala biti počasna gošća. Oba sajma su ovaj vikend završena velikim okruglim stolovima i raspravama pisaca. Među poznatijim autorima koji su sudjelovali na razgovorima u Jeruzalemu, gdje su neke od tema bile 'Čemu esperanto i Zamenhof, i zašto je potreban međunarodni jezik?' te 'Jezik kao egzistencijalni izbor', bili su Amos Oz, poznati romanopisac Aharon Appelfeld, cijenjeni pisci i mirovni aktivisti David Grossman i Abraham Yehoshua. Zbog spomenute afere i politizacije čitave manifestacije glavna tema sajma u Jeruzalemu 'Dijalog između litvanske i hebrejske kulture' kompletno je ostala u drugom planu. Dov-Ber Kerler i Moti Zalkin, izraelski pisci, razgovarali su sa Mindaugasom Kvietkauskasom iz Litve o 'Jidišlendu nekada i sada'. Aharon Appelfeld je intervjuirao španjolskog pisca Adolfa Garciju Ortegu. Hava Pinchas Cohen razgovarao je s poznatim mađarskim književnikom Georgeom Konradom. Predstavljena je i knjiga Raula Tajtelbauma, izraelskog pisca i novinara, rodom iz Jugoslavije, Biološko rješenje.
Na drugoj strani medalje, u Dubaiju, istovremeno su trajale rasprave nešto težeg sadržaja, o pitanjima cenzure i granica između književnosti, politike i kulture. To je u svakom slučaju izuzetno pozitivno jer znači da su se organizatori, umjesto ignoriranja incidenta i lickanja pred međunarodnom javnošću, odlučili suočiti se s velikim problemom nastalim zbog kulturalnih različitosti. Margaret Atwood, koja je i podigla najveću buru svojim bojkotom sajma, na kraju se odlučila na kompromis i pomirljiv pristup te je održala dva nastupa u Dubaiju, doduše virtualnim putem, preko video-linka iz Toronta. Osim toga, sudjelovala je i u velikoj subotnjoj debati o cenzuri na kojoj je osim nje sudjelovalo devet cijenjenih pisaca iz cijelog svijeta. Direktorica festivala Isobel Abulhoul je glavninu krivnje zbog čitave afere oko knjige Geraldine Bedell, svalila na izdavača Penguin, jer, prema njezinim riječima, debitantski roman nepoznate britanske autorice ne bi izazvao nikakav publicitet, pogotovo ako se istovremeno promovira knjiga Wilbura Smitha, autora koji je prodao više od sto milijuna romantičnih povijesnih romana, te je zato ovakav razvoj događaja najviše pogodovao upravo izdavaču. No, koji god bio razlog incidenta, potaknuto je izuzetno važno pitanje cenzure u arapskom svijetu, pogotovo bitno ako se zna da je upravo u Ujedinjenim arapskim emiratima nedavno zatvoreno troje novinara zbog verbalnog delikta, odnosno zbog tekstova na internetu (šeik Muhamed bin Rashid Al-Maktoum je u međuvremenu dekretom naredio da nitko više ne može biti utamničen zbog novinarskih tekstova, a novinari su pušteni na slobodu). 
Na debati se moglo čuti da je muslimanska zajednica u Kanadi nezadovoljna postupkom Atwoodove te da zahtjeva njezino micanje iz obavezne lektire. Nelofer Pazira, predsjednik kanadskog PEN-a i rođeni Afganistanac, rekao je kako je upravo u tome ključ problema, te da je 'pitanje s kojim se suočava kanadsko društvo postavljanje granica između stvari koje se mogu tolerirati, a koje ne.' Ukrajinski pisac Andrei Kurkov rekao je kako je dao ostavku na poziciju u tamošnjem 'odboru za cenzuru' zato što je postao svjestan fenomena u kojem autori pokušavaju biti provokativni isključivo zbog publiciteta. 'Kada sam u SSSR-u bio zabranjen osjećao sam se ponosnim zbog toga, mislio sam da je to bedž kvalitete. No danas u post-sovjetskim državama pisci samo žele zabavljati i biti provokativni kako bi dospjeli u medije.' Kurkov je rekao i kako je u Ukrajini strašna situacija koja graniči s paranojom, što dokazuje postupak predsjednika koji je nedavno naredio da se sve knjige Marxa i Engelsa uklone iz javnih knjižnica. Jedna od najinteresantnijih sudionica ovog okruglog stola bila je Rajaa al-Sanea, autorica iz Saudijske Arabije čiji je chicklit roman Djevojke iz Rijada prvo morao biti objavljen u Libanonu zbog strogih saudijskih zakona. No roman je bio toliko uspješan da su na koncu saudijske vlasti dopustile njegovo objavljivanje te je odmah postao bestseler, što je otvorilo vrata mnogim mladim autorima i, što je najvažnije autoricama. Na kritiku jednog od ljudi iz publike da ona na negativan način opisuje žene Saudijske Arabije, al-Sanea je odgovorila kako 'ljudi polako počinju shvaćati da nije zadaća književnosti štititi ugled i imidž zemlje i kulture iz koje dolazi, te da se pitanje granica uopće ne bi trebalo odnositi na to'.
