Jučer je u Leipzigu otvoren Međunarodni sajam knjiga. Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 2.135 izlagača iz 38 zemalja, odnosno tristotinjak manje nego prošle godine. Već smo pisali o tome da će Hrvatska ove godine biti dvostruko predstavljena: u izboru službenog selektora, nakladnika Nenada Popovića kao i u programu prošlogodišnje izbornice Alide Bremer. U izboru Nenada Popovića naći će se Slobodan Šnajder, Ivo i Slavko Goldstein, Veljko Barbieri, Slađana Bukovac, Filip Šovagović, Daša Drndić, Robert Perišić, Dalibor Šimpraga, te prevoditelj hrvatske literature na njemački jezik Klaus Olof. Ministarstvo kulture ove je godine nastup hrvatskih književnika financiralo sa 550 tisuća kuna, a hrvatski štand smješten je na 80 četvornih metara na kojem je predstavljen i izbor najvećih hrvatskih nakladnika. Inače, uz Sajam knjiga, u Leipzigu se održava i festival Leipzig čita na kojem će ove godine nastupiti 1.500 autora na više od 1.900 programa, a među njima i mnoga poznata imena poput Austrijanca Daniela Kehlmanna (čije je Mjerenje svijeta najprodavaniji roman na njemačkom još od 1985., kada je objavljen Parfem Patricka Süskinda), zatim Güntera Grassa, Wladimira Kaminera… Više o Sajmu knjiga o Leipzigu možete pročitati na službenim stranicama sajma.
Knjiga Sanje Lovrenčić i Pike Vončine Mjesec u prosincu - dvanaest malih priča za sanjarenje (Autorska kuća, 2008.) uvrštena je u godišnji izbor najkvalitetnijih knjiga za djecu, što ga objavljuje Međunarodna dječja knjižnica u Münchenu. Ova slikovnica, koja se sastoji od dvanaest kratkih priča uz ilustracije, također će od 23. do 26. ožujka biti izložena na Međunarodnom sajmu dječje knjige u Bologni na štandu Internationale Jugendbibliothek. Književnica Sanja Lovrenčić i ilustratorica Pika Vončina već su više puta uspješno surađivale. Kolaboracije na dječjim knjigama Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić (2001.), Mjesečeva splav (2004.), Bajka o Sigismundi i Krpimiru postigle su veliki uspjeh i osvojile nagrade Grigor Vitez te uvrštenja u prestižni katalog najboljih knjiga za djecu 'The White Ravens'.
Kada smo već na temi dječje književnosti spomenimo i da je zagrebačka izdavačka kuća SysPrint pokrenula novu biblioteku 'GULLIVER - Vrhunci dječje književnosti'. Koncept je predstaviti najkvalitetnije knjige za djecu i mlade, a u prilog tezi da je zaista riječ o najboljim knjigama, govori činjenica da su u netom objavljenom prvom kolu izašle četiri knjige, sve nominirane za Andersenovu nagradu, poznatiju kao 'mali Nobel'. Riječ je o sljedećim naslovima: Kirsten Boie Paul je pun pogodak, Jean-Paul Noziere Kraj ljeta, Ema Wolf Slavna pustolovina Bena Malasangüea i Martin Waddell Zvjezdana noć. Knjige se prodaju po cijeni od 79,00 kn, a na njihovoj web stranici možete pročitati prvo poglavlje svake od knjiga i odabrati ono što vam se najviše sviđa.
U Velikoj dvorani Doma kulture u Čačku, 10. ožujka otvorena je 46. Disovo proleće. Ova tradicionalna kulturna manifestacija koju organizira biblioteka Vladimir Petković Dis otvorena je gostovanjem pisaca Srpskog PEN centra, Mihajla Pantića, Branka Kukića, Vase Pavkovića, Duška Novakovića, Milisava Savića, Gojka Božovića i Slobodana Zubanovića. Žiri za dodjelu Disove nagrade ovo priznanje za 2009. godinu dodijelio je pjesniku Nikoli Vujčiću, uz objašnjenje da se 'snagom svoga pesničkog dara ostvarenog u raznovrsnom a celovitom poetskom opusu Nikola Vujčić tokom poslednjih dvadesetak godina izdvojio kao osoben, prepoznatljiv i u svemu realizovan stvaralački glas'. Vujčić je do sada objavio sedam knjiga poezije od kojih se, prema mišljenju žirija, ističe upravo objavljena zbirka Zvuk tišine. U sklopu Disovog proleća, tokom ožujka, travnja i svibnja u Čačku, Beogradu i Kraljevu, na više će lokacija biti organizirane književne večeri, promocije knjiga, izložbe i koncerti.
Jučer, 12. ožujka, je bila šesta obljetnica od atentata na premijera Srbije Zorana Ðinđića. Povodom toga u Istorijskom arhivu Srbije otvorena je izložba sa spisima i predmetima iz njegove ostavštine. Izložba, pod nazivom Idejom i životom, simbolično je otvorena u 12 sati i 25 minuta (vrijeme atentata na Ðinđića), a na njoj su izloženi Ðinđićeva biblioteka, osobni predmeti, korespondencija, bilješke i zapisi (osim pisane ostavštine, tu su se našli i osobni dokumenti, bilježnice, rokovnici te koncepti pisama stranim državnicima). Ðinđić je imao veliku kolekciju starih karata, kao i biblioteku koja sadrži oko tisuću i petsto knjiga, među kojima i 44 naslova starih i rijetkih srpskih izdanja iz 19. stoljeća.
