'U kontekstu ovakvih političkih ekonomija moramo promatrati poslijeratnu kulturnu produkciju u BiH. Ova produkcija je heterogena; u njoj nalazimo kulturne intervencije koje idu od onih koje nastavljaju producirati politike etno-nacionalnih elita, preko onih koje se zatvaraju u osobno ratno iskustvo i potajno parazitiraju na njemu, do onih koje polaze od ovakvog iskustva, ali ne zarad parazitiranja, već u ime propitivanja i eksponiranja svih politika terora nejednakosti kako bi se stvorili uvjeti, ideje i praksa mogućih emancipatorskih gesti.'
Ovo su riječi bosanskohercegovačkog teoretičara književnosti i kulture Damira Arsenijevića, koji u razgovoru za Kulturpunkt govori o poslijeratnoj kulturnoj produkciji u BiH, nedostatku političke kritike kulture, poeziji, intelektualnim elitama i drugim temama. Inače, Damir Arsenijević je doktorirao književnost i kulturalne studije, a trenutno je docent engleske književnosti i kulturalnih studija na Univerzitetu u Tuzli. Njegovo primarno područje istraživanja je odnos između kulturne produkcije i politike u Bosni i Hercegovini od kasnih 80-ih godina do danas. Pored teorijskih i kritičko-analitičih istraživanja u oblasti književnosti, s posebnim fokusom na kulturalne studije i suvremene poststrukturalističke književne teorije, Arsenijević se aktivno bavi prevođenjem teorijsko-kritičkih i književno-umjetničkih tekstova.
Izašao je drugi broj Agona, časopisa za suvremenu poeziju. Novi broj nudi tri rubrike: u rubrici 'prevedena poezija' objavljena je Bazaltna svita, francuskog pjesnika Jacquesa Dupina(prvi put objavljen prije točno pola stoljeća u okviru zbirke Les brisants/Hridi), kao i izabrane pjesme poljskog pesnika Stanislava Baranjčaka. Rubrika 'poezija' nudi pjesme hrvatskog neoavangardnog pjesnika Slavka Jendrička, poeziju autora srednje generacije Viktora Radonjića te pjesme dvoje autora mlađe generacije; Maje Klarić iz Šibenika te Siniše Stojanovića Sinistera iz Beograda.
Sve to, kao i rubriku 'o poeziji', koja u sklopu temata o kultnom nadrealistu Jacquesu Vachéu između ostalog nudi i tekstove André Bretona, možete pročitati ovdje.
Slovenski filozof Slavoj Žižek gostovao je na Subversive film festivalu u kinu Europa gdje je održao predavanje. Osim toga, predavanje je održao i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je govorio u užasu komercijalizacije školskog sistema. Također, Žižek je dao i intervju T portalu, u kojem je, između ostalog, govorio o fetišima, opsesijama, hrvatsko-slovenskoj političkoj erotici te, pazi sad - o ljubavi. Razgovor u cjelosti možete pročitati ovdje.
E-novine imaju lijep običaj da jednom tjedno objavljuje intervjue s piscima. Tako je prošloga tjedna na red došao razgovor s piscem Milošem Živanovićem, koji je ujedno i jedan od četvorice urednika Betona. Razgovor sa Živanovićem vodio je Dragoljub Stanković.
