Izdavačka kuća V.B.Z. po osmi put za redom raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine koja autoru nagrađenog romana osigurava iznos od 100.000,00 kuna, bruto. Rok za slanje rukopisa na natječaj je 15. kolovoza 2009. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom. Pobjednik natječaja bit će proglašen za vrijeme trajanja sajma Interliber od 11. do 15. studenog 2009. godine.
"Knjige su na neki način odraz vremena u kojemu živimo. Iskreno, ne znam, niti postoji itko u ovoj zemlji tko to zna, kad ćemo prestati živjeti rat. Onda kad se izmjene društvene okolnosti u tom smjeru, a bojim se da će rijetki od nas dočekati to vrijeme, promijenit će se i književnost. Sve drugo bi vodilo u svojevrsni eskapizam." Dio je to intervjua s Josipom Mlakićem koji je, nakon romana Tragom zmijske košuljice, završio svoj najnoviji roman Ljudi koji su sadili drveće. To je njegov najopsežniji roman do sad, a u knjižarama bi se trebao pojaviti do konca ove godine. 
Nagrade Matice hrvatske za 2008., koje se dodjeljuju za književnost i umjetnost, za znanost te za književnu i umjetničku kritiku, u ponedjeljak su svečano uručene fra Bernardinu Škunci te akademicima Radoslavu Katičiću i Pavlu Pavličiću.
Godišnju nagradu za književnost i umjetnost 'August Šenoa' fra Bernardin Škunca je dobio za knjigu Mirotvorac u Bolonji u izdanju zagrebačke Alfe. Taj je roman opsežna freska povijesnih zbivanja prve polovice 14. stoljeća u Bologni. Autor je zamislio roman kao kroniku koju piše franjevac Augustin 1326. - četiri godine nakon smrti sv. Franje, kaže se u obrazloženju. Nagradu za znanost 'Oton Kučera' primio je akademik Radoslav Katičić za knjigu Božanski boj, u nakladi skupine nakladnika iz Zagreba i Mošćeničke Drage. Knjiga je skup deset Katičićevih rasprava o predkršćanskoj mitologiji u današnjim jezičnim i drugim tvorevinama. Katičić nas tom knjigom uvjerava kako se suvremena znanost ne može očitovati bez povijesnih tragova, koji se čitaju u duhovnosemiotičkoj karti našeg današnjeg svijeta, stoji u obrazloženju. Nagradu za književnu i umjetničku kritiku 'Antun Gustav Matoš' dobio je akademik Pavao Pavličić za Malu tipologiju moderne hrvatske lirike u izdanju Matice hrvatske. U obrazloženju stoji da je Pavličić svojom novom književnoteorijskom knjigom na posve nov način prikazao suvremenu hrvatsku liriku te da je to znanstveni novitet, ali i neobično i lijepo književno štivo. Matičine nagrade su, osim autora, dobili i izdavači nagrađenih djela.
Promocija književnog rada Branimira-Johnnyja Štulića održana je u utorak navečer na Trgu od kina u Kotoru, a u okviru festivala 'Teuta - novi antički teatar'. Štulić, koji se poodavno oprostio od svoje glazbene karijere, posljednjih godina aktivno prevodi književna djela. Do sad je preveo desetak komada antičkih pisaca od kojih mnogi još nisu objavljeni. Inače, prevode antičkih komada Branimira Štulića publici je prezentirao beogradski književni kritičar Negojša Gruičić.
Svake godine šesnaesti lipnja, vrijeme radnje Uliksa, poklonici Jamesa Joycea širom svijeta 'slave' kao Bloomsday, Bloomov dan. Tako je u utorak na ljetnoj pozornici 'Tuškanac' obilježena 105. obljetnica Bloomsdaya Jamesa Joycea i to 'analogno-proširenom-permanentnom' projekcijom koju su realizirali Duško Stupar i Tomislav Jadriško u produkciji Hrvatskog filmskog saveza. Inače, u Irskoj (prije svega u Dublinu), ali i u cijelom svijetu, organiziraju se brojne manifestacije u čast Uliksa. Stanovnici Dublina i njihovi gosti slijede rutu Leopolda Blooma, jedu i piju u kavanama u koje je on zalazio toga lipanjskoga dana 1904. godine. Ovogodišnja 'projekcija' nije samo hommage Joyceu i njegovu Bloomsdayu već i stota obljetnica osnivanja prvog dablinskog kinematografa. Kao i posljednjih sedam godina, hrvatski umjetnik Ivan Ladislav Galeta autor je hommagea Joyceu odnosno Uliksu.
***
Objavljen je novi broj odličnog internetskog magazina za književnost, Balkanskog književnog glasnika 6/2008. Ovo je sveukupno 19. broj časopisa, a ovaj puta donosi prozu Alena Drina, Aljoše Kamberovića, Ane Pajović, Laure Barna, Marije Dugandžija, Mišela Barovića, Predraga Ž. Vajagića, Slobodana Anića,
Snežane Milojević, Tamare Lujak i Zorana Ćirića; poeziju Bojana Bogdanovića, Hrvoja Vrdoljaka, Livije Reškovac, Marina Marina, Marka Glišića, Nadije Rebronje, Nikole Vučetića, Slavice Lujić, Slavomira Saše Nišavića, Williama Shakespearea, Željka Perovića; dramu Nenada Jovanovića 'Poluga'; eseje o kratkim pričama Branislava Baneta Dimitrijevića i Radivoja Konstantinovića; eseje i prikaze itd. itd. Novi broj, koji je uredila Vesna Denčić, možete pročitati ovdje. 
Na uglednom pjesničkom festivalu u Rotterdamu sudjeluju pjesnici i članovi uredništva časopisa HDP-a 'Poezija' Tomica Bajsić, Ivan Herceg, Ervin Jahić i Damir Šodan.
Program. Više o festivalu možete doznati na web-stranici festivala www.poetryinternational.org.
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta 'Besplatne elektroničke knjige' novi tekst: zbirku poezije Pjesme o krvi mlade pjesnikinje Barbare Pleić. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta 'Besplatne elektroničke knjige' (www.elektronickeknjige.com) dostupan 101 naslov.
