Jedno od ključnih pitanja ovoga ljeta neće biti niti katastrofalno stanje u gospodarstvu niti porazne statistike ovogodišnjeg prihoda od turizma, pa čak niti to da li će hrvatska verzija iron lady, srebrna strijela Jadranka Kosor, nastaviti slatku i produktivnu politiku svog napuhanog prethodnika i prevesti svekoliko hrvatsko nacionalno biće iz pobjede u blagostanje; ključno i osnovno pitanje jest na što će u vrućim ljetnim mjesecima Tara Reid, Lindsey Lohan i Paris Hilton šejkati svoje manimejkere, odnosno na što će uvijek upućeni domaći celebovi njihati svoju dupad na Hvaru, Visu i u Groadu. Odgovor može biti samo jedan - na ultimativni ljetni klupski hit Philipa Rotha. Ovaj poznati američki autor kojega mnogi iz nekog razloga stavljaju u istu kategoriju sa Saulom Bellowom i Tomom Wolfeom i kojeg je kritičar Harold Bloom nazvao dijelom kvarteta velikih suvremenih američkih pisaca (uz Dona DeLilla, Thomasa Pynchona i Cormaca McCarthya) autor je velikog ljetnog hita 'Židovsko urlanje mix 3'. Ovaj potencijalni klupski hit nastao je zahvaljujući promućurnom novinaru i kritičaru Jamesu Marcusu, koji je iskoristio audio zapis urlajućeg Philipa Rotha. Naime, Marcus je prošlog rujna intervjuirao Rotha za L.A.Times. Na pitanje kako ocjenjuje filmsku adaptaciju svog najvećeg hita, romana Portnoyeva boljka iz 1969., Roth je odgovorio da je film ’neopisiv’, odnosno da je to ’film o urlanju. Židovskom urlanju’, nakon čega je pisac počeo interpretativno urlati. Ushićeni novinar je zapis Rothovih krikova opisao kao "dragocjen djelić američke povijesti književnosti". Nakon toga je Marcus odlučio zaraditi koji dinar na cijeloj stvari pa je načinio mix Rothovih urlika i smijeha s pumpanjem basova i pretvorio čitavu stvar u plesni hit. Stvar traje 15 minuta, a kako zvuči provjerite ovdje.
Kišno nevrijeme koje je prije nekoliko dana pogodilo zagrebačko područje i koje je načinilo goleme štete u cijelom gradu, prouzročilo je veliku poplavu u Gradskoj knjižnici na Trgu Ante Starčevića u kojoj je uništeno više stotina knjiga. Poplavu je omogućilo i loše stanje zgrade knjižnice koja je starija više od stotinu godina, a uništene knjige dio su posudbenog fonda knjižnice na prvom katu. Također, stradali su i prostori na drugom i trećem katu te u spremištu u podrumu knjižnice. Najveća šteta nanesena je knjigama iz povijesti, teorije književnosti, beletristike i popularne znanosti. Gradska knjižnica ostat će zatvorena do daljnjega.
Hrvatska, dakako, nije jedina zemlja u Evropi koja se može pohvaliti konstantnim terorom nad gay populacijom. Skupini ponosnih zemalja u kojima se šikaniraju manjine prije nekoliko dana priključila se i susjedna nam Slovenija. No u ovoj vijesti ne bi bilo ništa posebno neobično da se napad nije dogodio na mjestu koje čuvari patrijarhalnog ćudoređa obično zaobilaze u širokom luku: vjerovali ili ne, napadači su upali na književnu večer. Naime, u sklopu 'Parade ponosa 2009' u Ljubljani, krajem proteklog tjedna u kafiću Café Open održavala se književna večer Urške Sterle, prozaistice, prevoditeljice i LGBTIQ aktivistice te Iztoka Majheniča, autora gay romana, kad je osmero maskiranih napadača naoružanih kojekakvim oruđima, između ostalog i bakljama, upalo u kafić te napalo sudionike književne večeri. Aktivist Mitja Blažič je završio na hitnoj s posjekotinama glave i opeklinama po vratu koje je zadobio od napada bakljama. Slovenski kulturni djelatnici iz udruge Liberalna akademija tvrde da nije riječ o izoliranom slučaju i da su napad pomno pripremile desno orijentirane skupine. 'Parada ponosa' u Ljubljani odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Zorana Jankoviča i ministarstva vanjskih poslova.
Onima kojima nije dosta 'Razgovora s Krležom' njegovog privatnog Eckermanna Enesa Čengića, niti razgovora s Krležom Predraga Matvejevića, niti razgovora s Krležom Stanka Lasića niti razgovora s Krležom Miroslava Krleže, dakle ti ljudi koji boluju od neke vrste anoreksije krlezhimije, koji osjećaju konstantno nezadovoljstvo zbog kronične insuficijencije Krležinih misli, dobit će lijek, doduše kratkotrajan, ali koji bi im ipak trebao pomoći u liječenju njihovih tegoba: knjiga Mnogopoštovanoj gospodi mravima publiciste Miloša Jevtića. U knjizi se nalaze transkripti razgovora Miroslava Krleže koji su snimljeni početkom 1980. za ciklus emisija 'Gost Drugog programa' Radio Beograda. Promocija knjige održana je prije nekoliko dana u Satiričkom kazalištu Kerempuh. Autor Miloš Jevtić na predstavljanju knjige rekao je kako je namjeravao objaviti navedenu knjigu pod naslovom Dijalog s Miroslavom Krležom i njegovim djelom, no da se urednik Nenad Rizvanović odlučio za moderniji naslov, iako je njemu, Jevtiću, 'onaj stari draži'. Autor predgovora Vlaho Bogišić tvrdi da su ovi razgovori s Krležom drugačiji od svih ostalih zato što je "Jevtićev razgovor s Miroslavom Krležom doista razgovor i utoliko drukčiji ne samo od drugih tekstova koji se također zovu ili jesu razgovori s Krležom, nego i od Krleže do kakvoga se dolazi u knjižnicama i kada u njima ima njegovih djela". Književnik i novinar Miljenko Jergović rekao je, pak, da su "u antikomunističkoj histeriji današnje Hrvatske u posljednjih 20 godina bili su rijetki čestiti pokušaji čitanja Krleže".
