U utorak je otvoren 61. sajam knjiga u Frankfurtu - Frankfurter Buchmesse, na kojem će gotovo sedam tisuća izlagača iz oko 100 zemalja predstaviti približno 400 tisuća naslova. Sajam su otvorili njemačka kancelarka Angela Merkel i, u ime počasnog gosta sajma, kineski podpredsjednik Xi Jinping, i pritom pozvali na dijalog kultura. "Dijalog kultura mora proteći bez izbjegavanja tabua i ja sam sigurna da će tako i biti, a Frankfurtski sajam knjiga izvrsna je prilika da se stvori slika o Kini", rekla je Merkel u utorak navečer okupljenima na Frankfurtskom sajmu. Pozvala je okupljene da počasnom gostu Kini pristupe sa 'znatiželjom' i 'otvorenošću'. Ove riječi Angele Merkel zapravo su pomalo licemjerne budući da su, zbog navodnog pritiska službenog Pekinga, otkazane neke tribine na kojima su trebali sudjelovati autori koji kritiziraju trenutnu politiku Kine. Zanimljivo je i da je kineski podpredsjednik Xi Jinping u prigodnom govoru istaknuo da treba "poštivati različitosti", što god to značilo.
Na sajmu će sudjelovati i troje hrvatskih autora: Sanja Lovrenčić, Tomica Bajsić i germanist Viktor Žmegač, koji će predstaviti knjigu Od Bacha do Bauhausa. Do petka (16. listopada) sajam je otvoren samo za stručnu publiku, a u subotu i nedjelju i za ostale. Neke od glavnih tema sajma su internet, autorska prava i elektronske knjige te utjecaj recesije na izdavaštvo.
Upravo se navedenim temama i sama bavi spomenuta kancelarka Angela Merkel, koja se, pomalo iznenađujuće, uključila u debatu oko nastojanja Googlea da digitalizira sve tekstove ikad napisane. Nešto prije otvaranja Sajma knjiga u Frankfurtu Merkel je pozvala na više međunarodne suradnje u zaštiti autorskih prava te čvrsto stala uz protivnike Googlea rekavši da se njezina vlada snažno protivi stvaranju virtualne knjižnice skeniranih tekstova. "Vlada ima jasnu poziciju: autorska prava moraju biti zaštićena svugdje jednako, pa tako i na internetu." Procjenjuje se da je do danas Google skenirao gotovo deset milijuna naslova u Americi i Europi, uključujući i gotovo pola milijuna naslova iz biblioteke Bodleian iz Oxforda. Inače opozicija Googleu u Europi je sve jača. Tako su prošli mjesec francuska izdavačka kuća La Martinière, Udruga francuskih izdavača i udruga autora SGDLU zatražili od pariškog suda kaznu za Google od €15 milijuna, te €100,000 za svaki dan Googleovog ugrožavanja autorskih prava kontinuiranim digitaliziranjem naslova. Sve se ovo dešava usred globalne krize izdavaštva i tiskanih medija tokom koje je poslove izgubilo tisuće i tisuće novinara i ostalih djelatnika. Stoga previše ni ne čudi eskalacija neprijateljstva i veliki broj napada na Google, poput onoga uzrujanog medijskog magnata Ruperta Murdocha koji je internetskog diva nazvao običnim lopovom i plagijatorom.
A kako su krenuli, Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) trebalo bi pripaziti da im zagrebački sud ne zalijepi kaznu od 100 tisuća kuna dnevno, budući da su, u okviru projekta 'Besplatne elektroničke knjige', objavili dva nova pjesnička naslova: Zbiljnu drogeriju Stjepana Balenta i Petkom poslije ribe Kemala Mujičića Artnama.
Balent, rođen u Čakovcu 1969., od 1995. objavljuje poeziju i prozu, a zbirka pjesama Zbiljna drogerija izašla je 2007. u izdanju AGM-a. Kemal Mujičić Artnam, rođen 1960. godine u mjestu Turbe kod Travnika, dosad je objavio pet zbirki pjesama (za Meandar i za nakladu Breza) te roman Pet litara benzina (Naklada Breza, 2006.). Zbirku Petkom poslije ribe objavio je Meandar 1994. Oba pjesnika prevođena su na više jezika. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta 'Besplatne elektroničke knjige' (www.elektronickeknjige.com) dostupno 107 naslova.
DPKM radi punom parom i ne obazire se na loše vijesti iz svijeta. No, koliko je situacija zapravo konfuzna dokazuju i posljednji događaji u Velikoj Britaniji, gdje je ministrica kulture Margaret Hodge pozvala britanske biblioteke da porazmisle o uskoj suradnji s Amazonom odnosno o tome da možda krenu s prodajom knjiga. U svom govoru Hodge je rekla da u današnje vrijeme, kad u Ujedinjenom kraljevstvu knjižnice koristi manje od 40% kraljičinih podanika, treba razmisliti o radikalnijim potezima. Također je ukazala na činjenicu da je u posljednjih deset godina broj posuđenih knjiga pao za čak 41%, te da su od odlaska s vlasti Johna Majora, posljednjeg konzervativnog premijera i čovjeka koji se može podičiti činjenicom da je u svoje vrijeme bio manje popularan i od Andrije Hebranga, zatvorene čak 63 knjižnice. Ova čudnovata ideja britanske ministrice dočekana je na nož Udruge knjižničara, koja je upozorila da je takva ideja postojala i krajem 70-ih no da je odbačena kao sumanuta, jer da "zašto bi netko došao u knjižnicu i kupio knjigu ako je može posuditi besplatno."
Vratimo se s britanskih knjižnica na hrvatske knjižnice, koje će danas (15. listopada) svečanim otvaranjem u Gradskoj knjižnici u Pazinu (ove godine ta knjižnica obilježava 100. obljetnicu svoga utemeljenja) krenuti s manifestacijom Mjesec hrvatske knjige 2009., koja će biti posvećena Međunarodnoj godini astronomije. Kako je izvijestila predsjednica Programskog i organizacijskog odbora Davorka Bastić, Mjesec hrvatske knjige trajat će do 15. studenog, a svoju kulminaciju imat će na ovogodišnjem Interliberu, gdje će od 11. do 15. studenoga biti organizirane radionice za djecu i mlade astronome i gdje će, u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara Hrvatske, biti organiziran poseban štand. Također, pod nazivom 'Čitajmo pod zvijezdama' 23. listopada, od 18-24 sata, bit će organizirano čitanje u svim gradovima i naseljima i to po kavanama, restoranima, trgovinama, tramvajima, na autobusnim stajalištima itd. Mjesec hrvatske knjige održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a organizatori su i ove godine objavili vodič Mjesec hrvatske knjige 2009. u kojem najavljuju više od 2.000 događaja po cijeloj Hrvatskoj.
I za kraj recimo još da su izabrani finalisti Lica knjige, druge po redu nagrade za najbolji grafički dizajn i ilustraciju knjiga u 2008./2009. godini. U organizaciji KNJIGE U CENTRU, a pod stručnim pokroviteljstvom ULUPUH-a, četveročlani žiri sastavljen od članova Sekcija za dizajn i ilustraciju (Igor Stanišljević, Mario Aničić, Ivan Gregov, David Peroš Bonnot), odabrao je od sto dvadeset devet pristiglih radova, devetnaest finalista u kategorijama za najbolje grafički oblikovanu knjigu u cjelini, najbolje oblikovan ovitak, ilustraciju knjige u cjelini i naslovnu ilustraciju. Izložba finalista moći će se pogledati od 19. do 23.10 u izlogu zagrebačke knjižnice Bogdan Ogrizović, a svečano proglašenje pobjednika LICA KNJIGE u svakoj od kategorija održat će se u okviru Festivala knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! u srijedu 21.10. u 18h u knjižnici Bogdan Ogrizović. Radove finalista, kao i razgovor s članovima žirija LICA KNJIGE možete pogledati na www.knjiga-u-centru.hr.
