Prema izvještajima koji su posljednjih dana dolazili s Frankfurtskog sajma knjiga, gotovo čitav sajam bio je u znaku suočavanja izdavača s golemim problemima koji su se simultano obrušili na industriju. Izdavači, koji su izuzetno pogođeni globalnom recesijom, suočavaju se s brojnim problemima, koji mnogostruko nadmašuju one s kojima se prije petnaestak godina počela boriti glazbena industrija. Pitanje glasi: Jesu li izdavači uopće ikome više potrebni, i hoće li opstati u restrukturiranju cjelokupnog sistema književne produkcije? Izdavači traže slamku spasa, odnosno modele kojima će tehnološke inovacije uklopiti u izdavačku industriju. Samo par dana prije no što je počeo Frankfurtski sajam knjiga objavljeno je veliko istraživanje koje je pokazalo da više od polovice izdavača misli kako će u roku od deset godina većinu novca dobivati od sadržaja s interneta.
No, treba biti oprezan kad se govori o promjeni medija. Naime, činjenica je da u posljednjih pola milenija, dakle od izuma tiskarskog stroja, ljudi vole posjedovati knjige, i to nije stvar samo nekakve ljubavi prema čitanju, već se na to može gledati iz nekoliko uglova. I dok neki tvrde da će knjige kao materijalna činjenica opstati zato jer nema većeg užitka od pogleda na razočaranje vlastitog djeteta kad otvori poklon za rođendan ili Novu godinu i shvati da šareni i obećavajući paket skriva samo običnu bijednu knjigu, nisu rijetki oni koji tvrde da je posjedovanje knjiga stvar dizajna interijera, jer da nema ljepše dekoracije od velike police s knjigama koje pokrivaju čitav zid. Osim toga, i posljednja istraživanja govore u prilog onima koji tvrde da knjige kakve ih poznajemo nisu u opasnosti. Naime, podaci s američkog tržišta, dakle upravo najrazvijenijeg knjižarskog ali i internetskog tržišta na svijetu, kažu kako je prošle godine ondje prodano knjiga u vrijednosti od približno 25 milijardi dolara, od čega na elektronske knjige otpada samo 113 milijuna dolara. No, iako se tih 113 milijuna u ovom omjeru čini zanemarivim, treba uzeti u obzir činjenicu da je prodaja elektronskih knjiga u Sjedinjenim Državama u odnosu na prošlu godinu porasla za čak 68 posto.
Brojke porasta također su impresivne i kad je riječ o e-Readerima. Zajednički nazivnik svih ovih rasprava može se sažeti u rečenici direktora Frankfurtskog sajma Jürgena Boosa, koji je izjavio da "sve izdavače zanima isključivo jedna stvar: kako preživjeti promjene i zaraditi novac od digitalnog sadržaja”. Frankfurtski sajam obilježile su i velike debate o usklađivanju cijena na tržištu e-knjiga, budući da se stavovi o cijenama na tržištu dosta razilaze. Naime, prosječna Amazonova cijena e-knjige je 9,99 dolara. Neki smatraju da je takva cijena sumanuto previsoka, no veliki izdavači se, gle čuda, ne slažu s tim; štoviše, misle da bi trebala biti i veća. "Ako se sve učini ispravno i poštuje cijeli proces, elektronske knjige trebale bi biti skuplje od tiskanih. Samo, potražnja diktira cijenu i arogantno je misliti da mi možemo diktirati cijene. Sve ovisi o konzumentima i njihovim interesima", kaže Victoria Barnsley iz Harper Collinsa. No, treba također imati u vidu kako glavnu riječ na Frankfurtskom sajmu knjiga vode najveći svjetski izdavači koji zaista mogu gledati na razne načine kako zaraditi što veći novac na prodaji knjiga preko neta. Stoga ne čudi da veliki izdavači poput Harper Collinsa gledaju na cijelu problematiku kao mogućnost veće zarade, a ne kao na moguću propast kompanije.
No, iako je čitava Srednja Europa i dio Zapadne prošli tjedan bila pod utjecajem velikog ciklonalnog poremećaja, nad Frankfurtskim sajmom prošli tjedan je stajao jedan jedini nepomični golemi crni oblak. Oblaku je ime Google, a među izdavačima, koji sad imaju zajedničkog neprijatelja, izazvao je popriličnu histeriju. Internetski dinosaurus, osim što svojom tražilicom dominira internetom i antagonizira sve i svakog planovima za digitalizaciju svih tekstova ikad napisanih, prije nekoliko dana je izazvao novu pomutnju među izdavačima objavom da kreće s prodajom knjiga putem neta.
Na Frankfurtskom sajmu knjiga kalifornijska kompanija je najavila pokretanje Google Editions, odnosno prodaju elektronskih izdanja putem weba. Editions kreće početkom 2010., a u početku će ponuditi kupcima oko pola milijuna naslova. Također, Editions će biti kompatibilan s nizom uređaja, od mobitela, osobnih računala do raznih e-Readera. Osim toga, planiraju omogućiti čitateljima mogućnost downloadanja tekstova izravno iz Google Books sajta, odnosno sa sajtova koji se odluče na suradnju s gigantom iz Silicon Valleyja.
Dakako, ne treba posebno naglašavati da je ovaj potez Googlea protumačen kao dodatni pokušaj slabljenja Amazona, a u kakvim su odnosima dvije kompanije već smo više puta pisali. Amazon je dosad praktički držao monopol na ovom dijelu tržišta, budući da ima svoju online trgovinu e-knjiga koje prodaje vlasnicima Kindlea (također Amazonova uređaja), odnosno vlasnicima raznoraznih uređaja poput iPhonea. Iako neki analitičari smatraju kako će Googleov napad na Amazon biti teško ostvariv zbog dugogodišnjeg drmanja tržištem ove firme zbog čega korisnici poistovjećuju e-Readere s Amazonovim Kindleom, ako se netko može nasilno laktovima progurati na tržište, to je svakako Google.
Pitanje koje se sad postavlja jest koliko će zapravo novca Google na ovaj način ugrabiti. Šefovi Googlea tvrde da je plan kompanije uzimati 37% od prodaje na svom sajtu, dok bi ostalo išlo izdavačima. Također, ako bi se Editions koristio za kupovanje od drugih dobavljača, Google bi tada dijelio s njima 55%, dok bi ostatak dobili izdavači. U čitavoj ovoj priči jedino u što se Google još nije umiješao jest razvijanje vlastitog uređaja za elektronsko čitanje, no iz kompanije tvrde kako nemaju namjeru pokretati vlastite e-Readere, već da će se služiti modelom kakvim se služe u industriji mobilne telefonije, gdje rade na kreiranju softvera, a ne na samim telefonima. No, Googleu baš i nije za vjerovati, budući da bi to mogla biti istina jedino ako ostane ovakva situacija, a neće. Do sad je u svijetu prodano manje od dva milijuna različitih e-Readera, no riječ je o relativno novom tržištu kojeg očekuje izuzetan razvoj. Na relativno mali broj prodanih uređaja utječe svakako i njihova visoka cijena, stoga brojni stručnjaci smatraju da će se dogoditi nešto slično kao revolucija osobnih računala prije četvrt stoljeća; kad je cijena PC-eva počela padati došlo je do prave pomame za njima. Istraživanja govore da će se slično dogoditi i s e-Readerima kad njihova cijena padne na manje od 100 dolara.
No, tko zna? Postoje i oni koji, kad se govori o knjigama i novim medijima, tvrde da se budućnost već dogodila, no da se nije uhvatila, te da sad živimo u prošlosti!
Neven Svilar
