Objavljeni su kandidati koji su ušli u uži izbor nagrade Lost Man Booker. Riječ je, naime, o nagradi Booker za 'preskočenu' 1970. godinu. Nagrada Booker ustanovljena je 1968. godine kao retrospektivna nagrada, odnosno kao nagrada koja nagrađuje knjige napisane prije godine u kojoj se nagrada dodjeljuje. No, 1971. godine došlo je do dvije velike promjene u samoj nagradi: Booker je postala nagrada koja se dodjeljuje isključivo za najbolji roman, a mjesec u kojem se dodjeljuje prebačen je iz travnja u studeni. Upravo je zbog toga 'generacija 1970' preskočena, iako toga nitko sve do nedavno nije bio svjestan. Gotovo 40 godina kasnije, Peter Straus, počasni arhivar Booker Prize Foundationa, primijetio je da kad je Fifth Business Robertsona Daviesa prvi put objavljena nosila je velike pohvale i laskanja Saula Bellowa i Johna Fowlesa koji su bili u žiriju Bookera 1971. Međutim, ustvrdio je kako ova knjiga nije uopće bila u razmatranju te 1971. godine, što je dovelo do istrage nakon čega je otkrivena izgubljena generacija. Kako bilo, odlučeno je da će se nagrada za propuštenu godinu dodijeliti 2010., a među autorima koji su ušli u uži izbor je i pokojni australski nobelovac, slavni Patrick White /naslovna/, autor koji je, osim kao fantastičan pisac, bio poznat i po tome što je mrzio literarne nagrade i nikada ih nije htio primati. Tako uostalom nije primio niti Nobela, već je ljutito poslao prijatelja da ga preuzme umjesto njega. Osim Whitea, tu su još i The Birds on the Trees Nine Bawden, Troubles J. G. Farrell, The Bay of Noon Shirley Hazzard, Fire From Heaven Mary Renault i The Driver's Seat Muriel Spark. O pobjedniku će odlučiti javno glasanje na web stranici Man Booker Prizea, a proglašenje dobitnika je u svibnju.
***
Knjiga autorice Daine Taimina pod nazivom Avanture u kukičanju hiperboličnih površina osvojila je nagradu Diagram za knjigu s najneobičnijim nazivom. Knjiga
ove matematičarke, koja radi na Univerzitetu Cornell u New Yorku, pobijedila je naslove kao što su Prikrivene misli jednog lovca na gliste i Kolekcionarske žličice Trećeg rajha.
Prvo izdanje nagrade Diagram bilo je 1978. godine, kad je pobijedila knjiga naslova Zapisi s druge međunarodne radionice o golim miševima. Ovogodišnja ponuda umobolnih naslova bila je doista bogata, pa su se tako za nagradu, koja se ne sastoji ni od čega, natjecale knjige među kojima su Porijeklo fekalija, Intelektualna povijest kanibalizma, Da li je rektum grob?, Opa! Što je to u tvojim pelenama!?, Djed Mraz mora piškiti, Zubarski postupci za ljude s poremećajima spavanja, Kontroliranje ubilačkog ponašanja u autonomnih robota, Prestao sam cuclati svoj palac… zašto vi ne možete prestati piti? i Sjećanja lovca na crve.
U obrazloženju žirija nagrade navodi se da je pobjednički naslov fantastično besmisleno pokušao spojiti apstraktni matematički pojam s blesavom predodžbom, odnosno gausovsku matematiku s pletenjem. Inače, hiperbolične plohe su konstantno negativne zakrivljenosti, a proučavaju se unutar ne-euklidovske geometrije.
***
Ugledna romanistica Višnja Machiedo dobitnica je životne nagrade "Iso Velikanović" za prevođenje koju dodjeljuje Ministarstvo kulture, dok je godišnju nagradu dobio Mladen Martić za prijevod djela poljskog klasika Witolda Gombrowicza Trans-Atlantik.
Na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) nagrade je laureatima uručio ministar kulture Božo Biškupić. U obrazloženju nagrade za životno djelo među ostalim stoji i kako je Machiedo, koja je za svoje književno-prevoditeljske pothvate nagrađena i uglednim francuskim priznanjem Viteza legije časti, hrvatskom čitateljstvu svojim prevoditeljskim radom 'otkrila' brojne vrhunske autore kao što su Celine i Boris Vian. Osim toga, njen prevoditeljski opus obilježilo je kritičko-prevoditeljsko djelo Osamnaest izazova (18 prijevoda francuskih pjesnika) iz 1996., kao i poznati dvosveščani Francuski nadrealizam iz 2002. godine.
S druge strane Mladen Martić je, prema ocjeni žirija, zaslužio nagradu Iso Velikanović (koji je i sam bio odličan prevoditelj s poljskog) za fantastičan prijevod klasika Trans-Atlantik, koji se u prevođenju djela poljske književnosti smatra najvećim izazovom, a što dokazuje i činjenica da se najuglednija poljska nagrada za prevođenje domaće književnost na strane jezike zove Trans-Atlantik.
***
Nagradama tu nije kraj. Prvu nagradu za kratku priču na natječaju 'Petar Zoranić' pripala je Ludwigu Baueru, koji je Zoranića zaslužio svojom novelom pod nazivom Topla ljudska priča. Drugo mjesto na natječaju, organizatori kojeg su Zadarski list i nakladnička kuća Znanje, zauzeo je Igor Eškinja, a treće Irena Lukšić. Nagrade su dodijeljene u utorak na svečanosti održanoj u Zadru, a u sklopu koje je predstavljen i zbornik Trenutak proze, u kojemu se nalaze sve priče obuhvaćene natječajem. Inače, natječaj Petar Zoranić utemeljen je u povodu 500. godišnjice rođenja prvoga hrvatskog romanopisca (iako su njegove Planine roman samo 'uvjetno', ako maksimalno rastegnemo značenje samog pojma), a u sklopu natječaja u kulturnom prilogu "Donat" Zadarskog lista objavljene su 54 priče od prosinca 2008. do prosinca 2009. godine.
***
Pisac Ala Hlehel započeo je pravnu borbu sa zemljom pod nazivom Izrael, koju će najvjerojatnije izgubiti. Hlehel je podnio zahtjev izraelskom Vrhovnom sudu da mu se omogući da putuje na književni festival u Beirutu. Naime, Hlehel, u Izraelu cijenjeni romanopisac i dramatičar, ne može otputovati na festival budući da kao državljanin Izraela nema dopuštenje putovati u 'neprijateljske zemlje'. Hlehel je trebao biti među 39 arapskih pisaca koji će nastupiti u travnju na festivalu u Bejrutu (koji je usput budi rečeno i UNESCO-ov glavni svjetski grad knjige). Zanimljivo je da Izrelci ne dopuštaju svojim građanima putovanja u 'neprijateljske zemlje', osim ako za to dobiju specijalno dopuštenje ministra unutarnjih poslova. Za divno čudo Palestinac Hlehel, koji je odmah nakon što je saznao da bi trebao biti participant na festivalu podnio zahtjev ministarstvu, nije dobio odobrenje Ministra unutarnjih poslova. No, umjesto da se buni, Hlehel bi možda trebao bolje porazmisliti i probati i razumjeti postupke izraelske vlasti, budući da ministarstvo trenutno ima pametnijeg posla, kao što je osiguravanje gradnje zida između Izraela i neprijateljskog svijeta i osiguravanje nesmetane gradnje židovskih naselja na palestinskom teritoriju. Hlehel je pozvan i da nastupi na skorašnjem PEN-ovom Free the world festivalu u Londonu, no tek treba vidjeti hoće li mu to vlasti i dopustiti.
