Ian Fleming, tvorac jednog od fikcionalnih likova koji su najviše obilježili razdoblje Hladnoga rata, agenta 007 Jamesa Bonda, umro je prije gotovo pola stoljeća, 1964. godine. No, figura Jamesa Bonda bila je zlatna koka kojoj se nije moglo dopustiti da ode u grob sa svojim kreatorom, tako da su nasljednici Iana Fleminga nastavili s pričom o tajnom agentu, koju su u romanesknu formu, a potom i scenarije, pretakali brojni autori, među kojima su neki i izuzetno poznati, poput Kingsleyja Amisa. I tako, dok svjetski tabloidi desetljećima pune stranice spekulacijama o tome tko će postati novi James Bond (nakon što bi u Hollywoodu iscijedili prethodnog glumca), u literarnom svijetu vodi se slična borba, iako nešto manje lukrativna i ne toliko medijski zanimljiva, o tome tko će pisati novoga Bonda. U iščekivanju objave tko će glumiti agenta 007, tvrtka koja posjeduje vlasništvo nad autorskim pravima Iana Fleminga objavila je kako će autor novoga romana bondovske franšize biti Jeffery Deaver, inače poznati autor psiholoških trilera. Riječ je o autoru koji je u karijeri napisao 26 romana koji su prodani u više od 20 milijuna primjeraka, i koji je više puta javno govorio o svojem divljenju prema Ianu Flemingu. Ovaj pisac, po čijem je romanu 1999. snimljen poznati film Sakupljač kostiju s Angelinom Jolie i Denzelom Washingtonom, tako će naslijediti Sebastiana Faulka i njegov roman Devil May Care, nastao 2008. godine, kojim je obilježena stota godina Flemingova rođenja. Deaverov roman izlazi narednog proljeća, a autor je izjavio kako će se radnja novog romana, zasad naslovljenog Projekt X, odvijati u kratkom vremenskom rasponu i na tri ili četiri egzotične svjetske lokacije.
***
Nakon sramotne presude Vrhovnog suda prema kojoj ostaje na snazi zatvorska kazna koju je 2005. godine zbog 'vrijeđanja' Mile Pešorde u tekstu Naši Talibani dobio Predrag Matvejević, oglasio se i hrvatski PEN centar. U ime Hrvatskog PEN-a predsjednica ovoga udruženja, Nadežda Čačinović, izjavila je sljedeće: "Hrvatski centar PEN-a prije svake analize zbivanja na osnovi kojih je potvrđena osuda profesora Predraga Matvejevića želi izjaviti da se ponosi svojim članom, nekadašnjim predsjednikom, a sada počasnim potpredsjednikom Međunarodnoga PEN-a, legendarnim borcem za slobodu izražavanja."
Inače, Vrhovni sud još je prošloga rujna zahtjev za poništavanjem presude Matvejeviću proglasio neosnovanim i odbacio žalbu zbog povrede zakona, no stranke su presudu dobile tek polovicom svibnja.
****
Jedan od najpoznatijih pisaca engleskog govornog područja, Ian McEwan, dobitnik je nagrade za humorističnu prozu, Bollinger Everyman Wodehouse Prize. McEwan, inače bivši dobitnik Bookera, nagradu je dobio za roman Solar, u kojem se bavi klimatskim promjenama. Treba reći da je ova nagrada, koju je McEwan dobio u konkurenciji pet autora koji su bili u užem izboru, ipak pomalo iznenađujuća, budući da je roman Solar dočekan na nož od kritike, posebno New York Timesa i New Yorkera. Prema obrazloženju žirija nagrade, roman Solar čitatelju će priuštiti trenutke "glasnog nekontroliranog smijeha", ali i "uživanje u McEwanovom prekrasnom oblikovanju rečenica", kao i "sjajne opise nevjere i intimnih detalja protagonista romana."
****
Proglašen je dobitnik najstarije hrvatske nagrade za kratku priču, one Večernjeg lista(Nagrada 'Ranko Marinković'). Nagrada je otišla poznatom autoru, Luku Paljetku, i to za priču Ružičasti kontejner. Paljetak je za ovu kratku priču, koja je u tom listu objavljena u studenom prošle godine, dobio 30 tisuća kuna. U obrazloženju nagrade ocjenjivački sud (u sastavu: akademik Milivoj Solar, predsjednik žirija, Tomislav Sabljak, selektor priča, književnica Julijana Matanović, Goran Gerovac, autor romana Razbijeni te Bojana Radović, urednica kulture Večernjeg lista) ističe da je Paljetak u toj priči povezao sentimentalnu temu "kopanja po kontejnerima s blagom ironijom, višestrukom simbolikom i dojmljivom karakterizacijom glavnoga lika". Drugu nagradu u iznosu od 8 tisuća kuna dobila je Irena Škorić za priču Vikend, koja je u Večernjaku izašla u ožujku ove godine, dok je treću nagradu od 5 tisuća kuna dobio Dimitrije Popović, inače poznatiji po svom kič slikarstvu. Popović je nagradu dobio za priču Porođaj, koja je objavljenu u siječnju. Inače, na 45. natječaju za domaću kratku priču Večernjeg lista koji je trajao od travnja 2009. do travnja 2010., objavljeno je 50 priča od 809 pristiglih na natječaj.
****
Hrvatska je poznata kao zemlja udruga, a možemo je nazvati i zemljom festivala. U općoj inflaciji festivala neminovno je da će neki od njih biti visoke kvalitete – ovoga tjedna imamo najmanje dva takva slučaja. I dok u Zagrebu i Rijeci upravo traje odličan Festival europske kratke priče, još jedan zanimljiv festival Zagreb će podijeliti s jednim obalnim gradom. Riječ je o drugom izdanju Festivala aktivističke poezije - Art Attack, koji se od 2. do 6. lipnja održava u Zagrebu i Splitu. Prošli festival bio je iznimno uspješan. Glavni partner prvog izdanja festivala Art Attack bio je Amnesty International Hrvatske, a kombinirajući područja svojih djelatnosti, AIH i Art Attack osmislili su zajednički program u sklopu kojeg je predstavljena zbirka poezije koju su napisali zatvorenici Guantánama, Poems from Guantánamo, the Detainees Speak.
Tema ovogodišnjeg festivala Art Attack je Ulica, a poseban naglasak stavljen je na problem beskućništva. U osmišljavanje programa festivala, čime su postali i njegovi službeni suradnici i partneri, uključile su se brojne humanitarne udruge i organizacije, poput udruge MOST iz Splita koja je u suradnji s Dramskim studijem Ilirik pripremila dokumentarni film o beskućnicima (Nemati a biti, r. Bruno Pavić). Na festivalu će se prikazati i film Nepovratno (r. Igor Bezinović) o sakupljanju boca, često jedinom izvoru prihoda beskućnika. Za vrijeme svakog od zbivanja organizirat će se prodaja časopisa o beskućništvu i srodnim temama, Ulične svjetiljke, od čega prihod, kao što je to uvijek i slučaj s tim časopisom, ide izravno beskućniku koji ga prodaje. Program festivala možete vidjeti ovdje.
