Ovaj tjedan poseban je zbog jednog literarnog kurioziteta. Naime, dvije najveće literarne zvijezde Francuske i SAD-a nakon godina kreativne pauze upravo će ovoga tjedna vidjeti objavljivanje svojih romana. Riječ je o Jonathanu Franzenu i Michelu Houellebecqu. No, postoji jedna bitna razlika u sudbini novoobjavljenih romana dvojice autora. Dok je Franzen nesumnjivo 'darling' američkog književnog establišmenta, što se očituje u panegiricima koje je roman Freedom pobrao u svim relevantnim američkim časopisima, prije svega u New York Timesu, Huellebecqov roman nije naišao na odobravanje francuskih kritičara. Roman La carte et la territoire, prvi Huellebecqov roman još od Mogućnosti otoka iz 2005. godine, već je naišao na oštre kritike. Tako je pisac Tahar Ben Jelloun, bivši dobitnik najveće francuske književne nagrade Prix Goncourt, u talijanskom listu La Repubblica objavio sočan napad na Huellebecqa rekavši "kako mu se ne sviđa njegov stil, niti njegovo pisanje uopće". Također je napisao kako je Huellebecqovo pisanje veoma pretenciozno i sasvim nemušto, "Malo brbljanja o općem stanju modernog čovjeka, malo afektiranog stila koji se trudi biti hladan i tehnički promišljen, uz žličicu pretencioznog ubacivanja stvarnih ljudi u kašu s izmišljenim likovima, a uz sve to i malo nabrajanja brendova kako bi sve bilo kao aktualno i provokativno." Po objavljivanju ovoga teksta Ben Jelloun se morao suočiti s brojnim napadima Huellebecqovih fanova, nakon čega je izjavio "kako je znao da je Houellebecq popularan, ali da nije imao pojma koliki je zapravo njegov fan club." Inače, napadi na Ben Jellouna odnosili su se i na činjenicu da je on jedan od desetorice članova Academié Goncourt, odnosno žirija nagrade, zbog čega ne bi trebao biti toliko pristran u ocjenjivanju kandidata za nagradu, među koje su mnogi stavljali i Houellebecqa.
***
Kad govorimo o novim romanima najpoznatijih svjetskih romanopisaca recimo i kako je objavljeno da će novi roman slavnog peruanskog književnika Maria Vargasa Llose izaći 3. studenog. Iz njegove izdavačke kuće doznaje se kako je novi roman, El sueno del celta, posvećen britanskom diplomatu Rogeru Casementu koji je razotkrio zločine za vrijeme belgijske kolonijalne vladavine u Kongu. Llosa je na romanu, u kojem govori o životu Irca Rogera Casementa koji je pogubljen u Londonu zbog pokušaja da u Irsku prokrijumčari oružje kupljeno u Njemačkoj, radio tri godine. Riječ je o događajima za vrijeme vladavine kralja Leopolda II na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a prema navodima Llosa je Casementa otkrio u biografiji Josepha Conrada, kojemu su događaji u Kongu poslužili za pisanje Srca tame, jednog od ključnih modernističkih romana. Upravo je Conradov roman Srce tame u Velikoj Britaniji u centru pažnje, budući da je ovih dana izašao u formi tzv. 'grafičkog romana', u interpretaciji autorice Catherine Anyango i uz tekstualnu adaptaciju Davida Zanea Mairowitza. U ovaj izuzetno ambiciozni projekt Anyango se, kako je izjavila, upustila nakon dugog nećkanja. No, rezerve koje je imala ova autorica, inače odrasla u Keniji, odnosile su se na samu prirodu teksta, a ne na sekundarne faktore poput postkolonijalne kritike ovog romana. Naime, Srce tame, inače genijalan roman čiji je utjecaj na književnost 20. stoljeća nemjerljiv, posljednjih je desetljeća postao predmetom brojnih nesporazuma, odnosno napada postkolonijalnih kritičara i autora poput Chinua Achebea. Ovi se napadi na Srce tame nisu odnosili na literarnost samog teksta, već na njegov navodno rasistički sadržaj i autorovo tobožnje odobravanje stravičnih postupaka uzurpatora u Kongu, što će svaki pažljiviji čitatelj ovog velikog romana odbaciti kao posve neopravdano, besmisleno i potpuno krivo čitanje.
***
Udruga Knjiga u centru, pod stručnim pokroviteljstvom ULUPUH-a raspisuje natječaj za nagradu Lice knjige za grafički dizajn i ilustraciju. Prema riječima organizatora, svrha ovog natječaja jest pregled hrvatske produkcije u 2009. i 2010. godini na području oblikovanja knjiga te izbor najbolje oblikovanih knjiga hrvatskih autora, kako dizajnera tako i ilustratora. Nagrade će se dijeliti u četiri kategorije, a o njima će odlučivati žiri u sastavu Mario Aničić, Igor Stanišljević, David Peroš-Bonnot i Ivan Gregov.
Također će biti dodijeljena i nagrada Ovca u kutiji, koja se dodjeljuje za najbolju slikovnicu, a o njoj će odlučivati ocjenjivački sud u sastavu Darko Macan, Diana Zlatar i Tomislav Tomić. Dodjela nagrada bit će održana na festivalu PAZI, KNJIGA u Zagrebu u listopadu ove godine, u okviru kojega će biti priređena i izložba pristiglih radova koje je stručni žiri uvrstio u finalni izbor za nagradu.
foto: bittermelon (flickr)
