Veliku polemiku izazvala je najava Umberta Eca o skraćivanju njegovog epohalnog romana Ime ruže, kako bi ga prilagodio novoj generaciji čitatelja koji se koriste internetom. Od strane Ecovog izdavača stigla je vijest kako je Eco već priredio skraćenu verziju romana s namjerom da "pojednostavi određene njegove dijelove" kako bi ga učinio prihvatljivim za nove čitatelje, i to skraćivanjem dugih opisa i izbacivanjem nekih eruditskih referenci i dijelova teksta na latinskom jeziku. Ecov motiv za kraćenje romana jest pokušaj da ga se približi novoj generaciji čitalaca, naročito mladim naraštajima koji na internetu ne podnose duge tekstove. Naime Eco je oduvijek bio izuzetno zainteresiran za nove medije, posebno internet, a zastupao je stav kako se danas ne čita manje kako to mnogi smatraju, već da su se naprosto promijenile čitateljske navike u novom informatičkom dobu. Neki su intelektualci izuzetno oštro reagirali na ovaj Ecov postupak nazvavši ga podilaženjem novim čitateljima kojima se prilagođavaju tekstovi umjesto da ih se natjera da ih čitaju u njihovom autentičnom obliku. Drugi pak smatraju da je na taj način Eco pokazao veliku fleksibilnost i razumijevanje nove epohe za razliku od starih potrošenih intelektualaca koji nisu u doticaju sa stvarnošću.
***
Jedna osnovna škola u američkoj saveznoj državi Virginiji zabranila je roman o detektivu Sherlocku Holmesu jer je - antimormonski. Odbor škole, koja se ponosi dugom tradicijom zabranjivanja knjiga, donio je odluku da iz lektire izbaci prvi roman o Holmesu Grimizna studija Arthura Conana Doylea jer je knjiga uvredljiva za pripadnike mormonske vere. Iz škole poručuju kako "ponekad odluče da su knjige neodgovarajuće za školski uzrast, dok ponekad odluče da ih ipak treba pročitati". Knjiga je prvobitno korištena u lektiri kao neka vrsta uvoda u žanr kriminalističkog romana, ali je sad veliki broj roditelja procijenio da je opis vjere u romanu neodgovarajući za učenike šestog razreda. "To je netočan uvod u američku religiju", kazala je jedna od zabrinutih majki, gospođa Stevenson. Učenici škole najavili su proteste zbog zabrane.
***
U Zlarinskom muzeju u utorak, 16. kolovoza, otvarena je izložba posvećena pjesnikinji Vesni Parun, najpoznatijoj stanovnici koraljnog otoka (iako je na otoku proživjela samo rano djetinjstvo). Izložba, koja se bavi proučavanjem poveznice Zlarina i Vesne Parun, kreće od osnovne faktografije vremena i mjesta rođenja, kuća u kojima je živjela kao djevojčica te sjećanja prijateljice, razvijajući se kroz slijed zapisa i stihova, fotografija i crteža koje upućuju posjetitelja u neprikrivene veze malog otoka i velike hrvatske pjesnikinje. Uz to, kazuju njezini organizatori, KUD Koralj i udruga Punta Arta, izložba želi obnoviti veze stanovnika Zlarina i pjesništva Vesne Parun, zbog čega su autori izložbe zamolili Zlarinjane i prijatelje da pročitaju po jednu pjesmu po svome izboru kako bi njihovi glasovi ušli u poetski svijet velike pjesnikinje.
***
U užoj konkurenciji za nagradu Meša Selimović našli su se romani Ljudi koji su sadili drveće Josipa Mlakića (BiH), Treće poluvrijeme Emira Imamovića (BiH), Zavičaj zaborav Ludwiga Bauera (Hrvatska), Adio, kauboju Olje Savičević-Ivančević (Hrvatska) i Hotel Zagorje Ivane Simić-Bodrožić (Hrvatska). O finalistima je odlučio žiri u sastavu: Ferida Duraković (predsjednica), Miljenko Jergović, Andrej Nikolaidis, Vladimir Arsenić i Enver Kazaz. Ova književna nagrada dodjeljuje se za najbolji roman na štokavskom govornom području, u okviru Kulturno-književne manifestacije Cum grano salis, koja se od 2002. godine održava u Tuzli.
foto: erinc salor (flickr)
