Prošlog je tjedna u The Economistu objavljen veliki članak u kojem se preko IKEA-ine strategije proizvodnje polica za knjige analizira budućnost knjige kao medija, odnosno najavljuje njihova neminovna propast.
Naime, novi proizvod kojeg je na tržište izbacila IKEA, polica za knjige od 37,5 centimetara Billy bookcase, prema The Economistu, može poslužiti za apsolutno sve osim za držanje samih knjiga. Očito je, kažu komentatori, da je format elektronske knjige uvelike odgovoran za besmislenu policu za knjige koja ne može držati knjige.
Tekst The Economista bio je povod za čitav niz napisa u medijima i tekstove u The Consumeristu, The Wall Street Journalu i časopisu Time, u kojima se lamentira nad budućnošću knjige.
Ljudi iz gigantske švedske korporacije na sve moguće načine pokušavaju, pak, ublažiti činjenicu da IKEA više da gotovo i ne proizvodi police za knjige, a kad i izbace proizvod na tržište očito je da se o njegovom smislu i funkcionalnosti nije dovoljno razmišljalo.
Glasnogovornik IKEA-e je rekao, među ostalim, i sljedeće: "Billy bookcase s dubinom od 27 centimetara i dalje će ići u prodaju, a proizvodnja neće biti obustavljena. Uz to, uskoro ćemo predstaviti i novu verziju Billy bookcasea koji će imati dubinu od 37 centimetara, a koja će se prodavati u svim zemljama koje imaju naše dućane – na taj način ćemo odgovoriti na životni stil kojeg trenutno imaju naši potrošači. Policu od 37 centimetara razvijamo već više od 18 mjeseci i naše skraćivanje nema nikakve veze s velikom ekspanzijom elektronskih knjiga i Kindlea.",
***
Možete li zamisliti stripove u kojima su nositelji radnje političari. Recimo strip koji se odvija u Hrvatskoj gdje se kao protagonisti pojavljuju Darko Milinović, Barba Luka, Radimir Čačić ili Jaca. Tako nešto se na prvi pogled čini besmislicom, međutim činjenica je da političari bez previše problema zaista mogu biti nositelji radnje stripova; uostalom, prema njihovim moćima one superheroja čine se tek smiješnom bezvezarijom. Uzmimo samo Jacu – ova osoba posljednjih je mjeseci ovladala tajnom savijanja prostorno-vremenskog kontinuuma u toj mjeri da se u isto vrijeme može nalaziti na pet različitih lokacija: istovremeno otvara gradilište u Virovitici, bere jabuke u velikom voćnjaku na Baniji, pokreće pogon u Šibeniku i reže svečanu vrpcu ispred nekog lokalnog mosta u Novskoj, pritom dajući izjavu o predsjedniku Srbije Josipu Tadiću ispred središnjice HDZ-a.
No, dosta šale. Naime, s druge strane Atlantika predivan san o stripovima u kojima su superheroje zamijenili političari postao je java. Izdavačka kuća Bluewater Productions specijalizirala se za stripove o političarima. Izdavač je upravo objavio senzacionalne podatke o prodaji tih stripova. Primjerice, samo strip o prvoj dami prvog gospodina, gospođi Michelle Obama, prodan je u nevjerojatnih 130 tisuća primjeraka. Tu su i stripovi o drugim političarima i raznim spodobama s američke političke scene među kojima je i Sarah Palin, junakinja stripa koji je dosad prodan u 25 tisuća primjeraka, te Hillary Clinton Colin Powell, Ronald Reagan, Bill O’Reilly, Caroline Kennedy, Al Franken, Nancy Pelosi, Arnold Schwarzenegger i George W. Bush.
***
Kućica rodonačelnika engleskog romantizma, Samuela Taylora Coleridgea, u Nether Stoweyu u Somersetu, obnovljena je te se očekuje njezino otvaranje za javnost. Između ostalog, u kolibici je restauriran i kamin koji je opjevan u jednoj od njegovih najpoznatijih pjesama, 'Frost at Midnight', sa stihovima "thin blue flame" i "my low-burnt fire''.
Imanje na kojem se nalazi koliba u kojoj je Coleridge napisao i neka od najpoznatijih djela engleskog romantizma poput Kubla Khan i The Rime of the Ancient Mariner obnovili su The National Trust, koji je i vlasnik kolibe, te udruga Friends of Coleridge. U petak je predsjednik The National Trusta, Simon Jenkins, posadio u vrtu drvo limete kako bi svečano obilježio kraj radova na restauraciji. Osim toga ovaj postupak je i asocijacija na događaj kad je Coleridge na grani drveta limuna u dvorištu kuće prije više od 200 godina napisao 'This Lime-Tree Bower my Prison', pjesmu nastalu kao tužaljka što nije mogao ići u šetnju s Williamom Wordsworthom i njegovom obožavanom sestrom Dorothy. Inače, mnogi zanimljivi događaji upravo iz tog perioda života pjesnika opisani su u Grasmerskom dnevniku Dorothy Wordsworth, sjajnoj knjizi koja je prije nekoliko godina objavljena i kod nas zahvaljujući trudu Sanje Lovrenčić.
***
Ovo je godina velike Andrićeve obljetnice - 50. obljetnice Nobelove nagrade za književnost. Osim ovog jubileja o kojem se mnogo pisalo proteklih mjeseci, i koji je, nažalost bio uzrok i brojnih prepucavanja hrvatskih i srpskih kulturnjaka i kulturnih institucija, 30. rujna 2011. godina ujedno je i stota obljetnice Andrićevog prvog objavljenog književnog teksta, izašlog u časopisu Bosanska Vila 1911. godine.
Ovi veliki jubileji povod su za objavljivanje Bibliografije Ive Andrića. Riječ je o velikom projektu tima stručnjaka, u izdanju u hrvatskim kulturnim krugovima odnedavno omražene 'Andrićeve zadužbine', Srpske akademije nauka i umetnosti i Biblioteka Matice srpske, koji obuhvaća 15.647 jedinica raspoređenih u tri poglavlja.
Prvi dio obuhvaća Andrićevo pjesništvo, romane, pripovijetke, eseje, putopise, sjećanja, intervjue i prepisku, ali i njegov prevodilački rad. Sve nabrojano nalazi se u 5779 izdanja knjiga te priloga u novinama i časopisima.
U drugoj cjelini prikupljena je literatura o Andriću; riječ je 231 književnom naslovu i čak 9637 studija, ogleda, rasprava, kritika, eseja, prikaza i osvrta.
Treći dio knjige sastoji se od sedam registara (naslovi izvornih i prevedenih izdanja, odabrana djela, autorski imenik, naslovi knjiga i periodike u kojima su Andrićevi radovi i tekstovi o njemu).
Ova luksuzno opremljena knjiga ima 1080 stranica velikog formata, a po broju zapisa i jezika na kojima su napisani (49 jezika), kao i po obujmu, ističu njezini autori, to je najveća bibliografska knjiga u srpskoj kulturi.
