Page arrow

Književni koktel

Large 2482
Četvrtak
29.09.2011.

Slika: Pjesnik Adonis favorit je za Nobelovu nagradu za književnost i ove godine

Svake godine negdje u ovo doba predviđamo dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Točnije rečeno, pišemo o predviđanjima, omjerima i koeficijentima koje britanske kladionice nude za potencijalne laureate.

Svake godine, pomalo već komično, na vrhu liste mogućeg dobitnika književnog Nobela nalazi se sirijski pisac s francuskim pasošem Adonis. Ovaj prvak pjesničkog modernizma već godinama odlično kotira u svim predviđanjima no do sad su ga švedski akademici svaki put preskočili. No, to nije spriječilo kladionicu Ladbrokes da Adonisa, koji je nedavno dobio i uglednu nagradu Goethe, ponovno stavi na čelo potencijalnih dobitnika Nobela, i to s omjerom 4/1.

Uz njega tu je i švedski pisac Tomas Transtromer, koji je prošle godine bio najveći favorit za pobjedu prema ovoj kladionici i koji će vam ako pobijedi na dvije funte donijeti njih devet.

Jedno od imena koje se svake godine nađe na ovim listama je i zvijezda američkog suvremenog romana Thomas Pynchon, s omjerom 10/1. Tu su i druga poznata imena koja nalazimo svake godine, kao što su Assia Djebar (12/1), Ko Un (14/1) iz Koreje, australski pjesnik Les Murray (16/1), japanski romanopisac Haruki Murakami (16/1), mađarski pisac Peter Nadas at 12/1, Rajendra Bhandari iz Nepala kao i K. Satchidanandan iz Indije, oboje s omjerima 20/1, a tu je i rumunjski pisac Mircea Cãrtãrescu.

Koliko god se mi izrugivali ovim predviđanjima dobitnika činjenica jest da je u posljednjih nekoliko godina laureat zaista dolazio iz kruga od tridesetak imena koja su se nalazila na vrhu liste ove kladionice.

***

Albert Uderzo, 84-godišnji ko-kreator legendarnog Asterixa, odlučio je objesiti olovku o klin. To, doduše, ne znači da će obožavatelji avantura malog Gala i njegovog golemog druga Obelixa biti uskraćeni za daljnje avanture ovog para u vječnoj borbi s trapavim Rimljanima.

Uderzo, inače rođen u Italiji, zamislio je malenog ratnika prije više od pola stoljeća, točnije 1959. godine u suradnji sa svojim prijateljem, scenaristom Renéom Goscinnyjem. Uderzo je sad izjavio kako je "pomalo umoran nakon pune 52 godine rada na Asterixu i da je vrijeme da ga preda u naslijeđe mlađim autorima".

Najava Uderzova povlačenja došla je u utorak, na dan kad je izdavačka kuća Hachette proslavila 350 milijuna prodanih primjeraka legendarnog stripa koji je preveden na više od sto svjetskih jezika. Koliko god bio popularan Uderzo je imao i veliki broj kritičara. Naime, nakon smrti Goscinnyja 1977. godine Uderzo je nastavio i s crtanjem i s pisanjem Asterixovih avantura, što su mnogi fanovi loše popratili s argumentom kako njegovom pisanju nedostaje humor njegova prethodnika. Također, nedavno je bio napadnut kao 'kapitalistički izdajnik' nakon što je Asterix izašao na velikim jumbo plakatima i reklamama McDonaldsa.

***

Student Tyrone Somers koji je ukrao originalne rukopise Sir Winstona Churchilla, Jamesa Joycea, Virginije Woolf  i T.S. Eliota od svoga poslodavca koji se bavi rijetkim knjigama i rukopisima, Ricka Gekoskog, osuđen je na 30 mjeseci zatvora. Osim originalnih rukopisa ovih autora koji vrijede ogromne svote novaca Somers je ukrao i privatne dokumente Kingsleyja Amisa kao i originalni primjerak ratnog govora Sir Winstona Churchilla, pismo Teda Hughesa i čestitke za Božić T.S. Eliota. Zanimljivo je da se kradljivac, koji pati od bipolarnog poremećaja sam predao policiji rekavši kako je to učinio kako bi proveo vrijeme u zatvoru za koje je 'siguran da će mu dobro doći'.

***

"Ili će me ubiti Dido ili Ðido", poznat je Krležin odgovor kad su ga pitali zašto nije otišao u partizane u Drugom svjetskom ratu. Dido je Kvaternik a Ðido je političar i pisac Milovan Ðilas (1911-1995), bivši visoki dužnosnik Komunističke partije, a potom najpoznatiji disident u bivšoj Jugoslaviji.

Ðido je sad dobio spomen ploču u Beogradu, na zgradi u Palmotićevoj 8 u kojoj je živio. Spomen ploču otkrio je ministar kulture, informisanja i infromacionog društva Predrag Marković sa Aleksom Ðilasom, sinom Milovana Ðilasa.

Inače, Ministarstvo kulture Srbije je 2010. godine, koja je proglašena Godinom knjige i jezika, u suradnji s 'Večernjim novostima' i lokalnim samoupravama započelo akciju obilježavanja objekata u kojima su rođeni, boravili ili djelovali znameniti pisci. Akcija se, u cilju afirmacije ostavštine velikana srpske pisane riječi, nastavlja i ove godine. Do sad je postavljeno 13 spomen ploča (Meša Selimović, Skender Kulenović, Dušan Matić, Aleksandar Vučo, Slobodan Selenić, Antonije Isaković, Mića Popović, Duško Radović, Desanka Maksimović, Branko Ćopić, Miloš N. Ðurić, Stanislav Vinaver, Milovan Ðilas), a tokom godine bit će postavljeno još devet (Aleksandar Tišma, Branko Miljković, Milan Kašanin, Danilo Kiš, Vasko Popa, Živojin Pavlović, Jovan Hristić, Vojislav Despotov, Grigorije Vozarević).

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu