U memoarskoj knjizi Just Kids Patti Smith piše kako je početkom 70-ih, kao mlada wannabe umjetnica otišla u Pariz gdje je posjetila znamenito groblje Père Lachaise, na kojem su pokopani i neki od najvećih mislilaca i umjetnika, i to ne samo francuskih, od Abelarda pa sve do Guillaumea Apollinairea, od Daumiera do Maxa Ernsta, od Modiglianija do Isadore Duncan, od Molièrea do Gérarda de Nervala. No, posve predvidljivo, svi oni su manje zanimali nadobudnu rock pjesnikinju, koju je najviše interesirao grob jednog drugog pjesnika. Jima Morrisona, dakako. Kad je došla pred njegov grob da mu oda počast i zapali svijeću, jedna od gospođa koje su šetale u blizini posprdno se i s gađenjem u glasu obratila Smithovoj , "Sramota, pustite ga na miru...Vi Amerikanci! Uopće ne znate cijeniti svoje pjesnike!".
No, ne odnosi se ovo samo na Amerikance. Na istom groblju, ne tako daleko, nalazi se grob jednog drugog pjesnika, irskog književnika, dendija i provokatora Oscara Wildea. Njegov je grob jučer, 30. studenog, na dan Wildeove smrti prije 111 godina, otvoren u restauriranom obliku.
Naime, prema pisanju Guardiana, obožavateljice Oscara Wildea na njegovom nadgrobnom spomeniku u znak poštovanja ostavljale su otisak usana namazanih ružom za usne. Ovi poljupci nagrizaju spomenik pisca koji je jednom napisao kako 'poljubac može uništiti ljudski život' (što je dobro osjetio i na vlastitoj koži). Do pred kraj 90-ih ljudi su na Wildeovom spomeniku ostavljali malene papiriće s porukama, no tad je netko prvi poljubio grob, što je ubrzo prešlo u modu zbog čega je spomenik nastradao.
Wildeov unuk Merlin Holland rekao je da je ruž postao 'ozbiljan problem' jer da mast ulazi u kamen i da se "nakon svakog čišćenja uništavao novi sloj na spomeniku". "Nisu urodili plodom ni brojni apeli javnosti. Ostavljanje poljubaca na grobu Oscara Wildea postalo je nezaobilaznom turističkom atrakcijom Pariza. A ako bi nekoga i uhvatili na djelu, usprkos predviđenoj kazni od devet tisuća eura, većina počinitelja su turisti tako, da su oni već odavno kod kuće kad slučaj dođe do suda", rekao je Wildeov unuk.
Uz poljupce nadgrobna ploča je bila i puna grafita, s natpisima poput 'Wilde child we remember you', 'Keep looking at the stars' i 'Real beauty ends where intellect begins'.
Jučer je otkriven restaurirani nadgrobni spomenik pisca koji je umro u Parizu 1900. u 46. godini. Restauraciju kao i nanošenje staklene pregrade koja bi grob trebala štititi od poljubaca platit će službeni Dublin, usprkos tome što su se pariške gradske vlasti ponudile da plate popravke.
***
Početkom godine pisali smo o jednom od najmisterioznijih tekstova uopće, zagonetnom Voynich rukopisu, koji se sastoji od 240 stranica napisanih na posve nepoznatom jeziku. Razlog tome je bilo njegovo uspješno datiranje, o čemu se dugo raspravljalo u znanstvenoj zajednici, ali i među ljubiteljima misterija i raznih teorija zavjere. Postupkom datiranja radioaktivnim ugljikom C14 znanstvenici su nastanak rukopisa, koji se u dokumentima prvi put spominje 1639. godine, smjestili u razdoblje između 1400. i 1438. godine. No kasnije je utvrđeno da je tekst vjerojatno napisan stotinjak godina kasnije.
Sad se cijeli rukopis može pročitati na sajtu Knjižnice za rijetke knjige i rukopise Univerziteta Yale. Evo kako je na Yaleovoj web stranici opisana knjiga: "Napisana u Srednjoj Europi na kraju 15. i početkom 16. stoljeća porijeklo i vrijeme nastanka Voynich rukopisa – koji je nazvan po američko-poljskom antikvaru Wilfridu M.Voynichu, koji je do knjige došao 1912. godine – još uvijek je predmetom velikih rasprava baš kao i zagonetni crteži i neodgonetnuti tekst. Opisan kao magični ili znanstveni tekst, gotovo svaka stranica ovog rukopisa sadrži iako provincijalne ali vrlo žive i dinamične botaničke, figurativne i znanstvene crteže, načinjene tintom s različitim nijansama zelene, smeđe, žute, plave i crvene."
***
U utorak, 29.studenog, održana je posljednja konferencija za novinare ususret 17. po redu sajma knjiga u Puli, 'Sa(n)jam knjige u Istri', koji će se održavati od 2. do 11. prosinca.
Sajam počinje sutra, u petak, svečanim otvorenjem koje će biti održano u režiji Mauricija Ferlina, i to izvan Doma hrvatskih branitelja, za razliku od prethodnih godina kad su otvorenja bila održavana u glavnoj sajamskoj dvorani DHB-a.
Sajam, kojem je ove godine tema Identitet drame-drama identiteta (kojeg je zamislio Vladimir Stojsavljević – Vaki), otvoriti će poznati pjesnik, scenarist i pisac Abdulah Sidran.
Na konferenciji su organizatori, direktorica Sajma Magdalena Vodopija i glavna organizatorica Egle Vošten, predstavili i sajamski katalog, vizualno oblikovan od strane umjetničke radionice Petikat, a urednik kojega je Miodrag Kalčić. Katalog na više od stotinu stranica nudi pregled tematskih cjelina Sajma, te predstavlja autore i goste. Egle Vošten je govorila o ovogodišnjim sajamskim programima, koji se svake godine mijenjaju, dakako uz neke programe koji su stalni.
"Ove godine pripremili smo za publiku niz posebnih programa od kojih valja izdvojiti hrvatsku premijeru predstave 'Leksikon YU mitologije' redatelja Olivera Frljića u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem prvog dana Sajma, multimedijalni performans 'Simetrija Kvadrata' u kojem će nastupiti Danijel Žeželj, Stanislav Habjan, Jessica Lurie i Robert Kainar, večernji program PMSSS (Pe14mimasimićsajamskishow) u kultnom caffe baru P14 svojevrstan talk šou voditeljice Mime Simić koja će u ugostiti na programu Predraga Lucića, Matu Kapovića, Darka Lukića, Sibilu Petlevski, Borisa Dežulovića i Miljenka Jergovića."
Sajam traje do nedjelje, 11. prosinca, kad se zatvara dodjelom nagrada Kiklop i posljednjim Doručkom s autorom Voje Šiljka, gost kojega će biti dobitnik Kiklopa za životno djelo Predrag Matvejević.
