Izbor za članove žirija nagrade Booker inače ne bi bila neka vijest vrijedna spomena, ali ove godine stvari su malo drugačije. Možda se sjećate prilično velikog skandala kojeg je prije nekoliko mjeseci u Engleskoj izazvala Dame Stella Rimington, bivša direktorica britanske tajne službe MI5 i autorica špijunskih romana, koja je bila na čelu žirija za nagradu Booker. Ona je tad izjavila kako je glavni kriterij za dodjelu nagrade bila 'čitljivost' knjige, što je, dakako, izazvalo podsmijavanje mnogih britanskih intelektualaca, ali i crvenjenje organizatora nagrade koji su u posljednje vrijeme izjavljivali kako je Booker postala značajnij nagrada od Nobelove nagrade za književnost. Za knjigu laureata Juliana Barnesa, The Sense of an Ending, Rimington je izjavila kako je to "vrlo čitljiva knjiga, i to ne samo čitljiva jednom, već i drugi pa i treći put'.
Upravo zato se čekala reakcija organizatora nagrade vezano uz odabir članova žirija za Bookera za 2012. godinu. Predsjednik žirija bit će Sir Peter Stothard, urednik Times Literary Supplementa, a uz njega tu su i Dinah Birch, čija je specijalnost viktorijanska književnost, spisateljica i tv-ličnost Amanda Foreman, akademik i pisac Bharat Tandon te glumac Dan Stevens, poznat i kao Matthew Crawley iz Downton Abbey.
***
Kad smo već u Velikoj Britaniji spomenimo i kako je britanski National Literacy Trust proveo veliku anketu o čitateljskim navikama djece i mladih. Treba li uopće naglašavati da su rezultati ankete – zabrinjavajući. Situacija je čak i mnogo gora nego li je bilo očekivano, a nije bilo očekivano ništa dobroga.
Naime, izuzetno je uznemirujuć podatak da čak svako treće dijete u Velikoj Britaniji ne posjeduje niti jednu knjigu u svojoj kući. Riječ je o više od četiri milijuna nepismene djece u Velikoj Britaniji, što je mnogo gora situacija u odnosu na 2005. godinu kad niti jednu knjigu nije imalo tek svako deseto dijete. Ako mislite da nije strašno jer da su to sasvim mala djeca sljedeći podatak će vas nažalost razuvjeriti - istraživanje je provedeno među djecom starosti od 11 do 16 godina, njih čak 18 tisuća. Dvadeset posto ih je izjavilo da nikad nisu dobili knjigu na poklon. Jonathan Douglas iz National Literacy Trusta kazao je nešto sasvim bjelodano, naime kako postoji povezanost između budućeg uspjeha u životu i čitanja knjiga kod djece, naglasivši pritom kako djeca danas sve manje čitaju, pa čak i na internetu, što je inače argument onima koji tvrde da stanje uopće nije tako katastrofično i da svijet ne juri velikom brzinom prema globalnoj kretenizaciji.
***
Sljedeće godine Britanci, a i čitav svijet, obilježit će dvjestotu obljetnicu rođenja velikana svjetske književnosti Charlesa Dickensa. Zanimljivo je da je godinu dana prije no što je umro, 1870. godine, tad najslavniji britanski književnik u oporuci napisao da ne želi nikakve spomenike sebi u čast, već želi da ga povijest pamti isključivo po njegovu književnom radu.
Nevjerojatno, ali istinito, Britanci su se sve do prije nekoliko godina držali Dickensova naputka no više nisu izdržali te su mu počeli klesati spomenike gdje god su stigli.
Dickensu draži način obilježavanja njegovog djela vjerojatno bi bila izložba koja je u petak otvorena u Londonu. Riječ je o velikoj izložbi posvećenoj Dickensu u Londonskom muzeju, prva velika izložba posvećena ovomu piscu nakon više od četiri desetljeća, kojom su organizatori nastojali inovativnim pristupom u kojem su objedinjeni vizualni i audio elementi dočarati posjetiteljima atmosferu Londona prve polovine 19. stoljeća u kojemu je Dickens živio i stvarao.
S namjerom da pokaže Charlesa Dickensa kao prvoga velikog romanopisca modernoga grada, u čijem je opusu upravo London odigrao ključnu ulogu, ova izložba pod nazivom 'Dickens i London' posjetitelje upoznaje s Dickensom upravo preko Londona. Na izložbi su prikazani i brojni rijetko viđeni originalni rukopisi, među kojima su rukopisi romana Bleak House, David Copperfield i Velika očekivanja, koji je izlazio u tjednim nastavcima od prosinca 1860. do kolovoza 1861. godine.
Uz originalne rukopise Dickensovih romana izložbom se nastoji oživiti London kakav je Dickens poznavao kroz slike, fotografije, odjeću i brojne predmete koji su povezani s Dickensovim radom. Također su izloženi i Dickensov namještaj, njegovi radni stolci i pisaći stolovi, a posjetitelji imaju prilike pogledati čak i Dickensove račune i potvrde od njegove banke.
***
No, dosta s Britancima i s Londonom. Jer, ča je pusta Londra kontra Splita grada? A ča je Split pored jedinog pravog grada, odnosno Grada. A u tom jednom i jedinom Groadu, točnije u Narodnoj knjižnici Grad, predstavljena je slikovnica posvećena dubrovačkoj renesansnoj pjesnikinji Cvijeti Zuzorić. To je posljednja u nizu slikovnica posvećenih velikim autorima slavne dubrovačke tradicije, nakon slikovnica o Marinu Držiću, Mihu Pracatu i Ruđeru Boškoviću. Autori su ove, četvrte po redu slikovnicu iz ciklusa dubrovačke Matice hrvatske, Slavica Stojan, koja potpisuje tekst, i Ivan Vitez, koji je načinio ilustracije.
Slikovnicu su predstavili predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Burđelez, koja je objasnila kako je to zanimljiv način da se najmlađi upoznaju sa znamenitim osobama iz dubrovačke prošlosti, dok je Leo Rafolt dodao kako je osmišljavanje i tiskanje te slikovnice hvalevrijedan projekt. Ilustrator Ivan Vitez objasnio je publici kako je morao odustati od uobičajenog načina rada na slikovnici zbog posebnosti teksta te naglasio kako je Cvijeta Zuzorić izuzetno značajna osoba za Dubrovnik, ali i nedovoljno poznata, zbog čega je podulje vrijeme razmišljao na koji je način vizualno prikazati djeci. "Radeći na slikovnici postao sam sentimentalan i nisam imao hrabrosti postarati Cvijetu kad je to zahtijevao tekst. Djeci je, u krajnjoj liniji svejedno, a Cvijeta je ostala zapamćena kao vječna ljepotica u srcima svih Dubrovčana i nas koji smo se s njom susreli", rekao je Vitez.
