Danas, u četvrtak 29. prosinca, obilježava se trideseta obljetnica smrti Miroslava Krleže. Središnji događaj povodom ove obljetnice bit će održavanje književnog simpozija o Krležinu životu i stvaralaštvu, s početkom u 10 i 30 u Vili Arco, središtu Hrvatskog društva pisaca. Na simpoziju će biti prisutni i predsjednik Ivo Josipović te nova ministrica kulture Andrea Zlatar.
U srijedu je u prostorijama HDP-a održana konferencija za novinare na kojoj su najavljena događanja povodom ove obljetnice. Bivši predsjednik HDP-a i jedan od najboljih poznavatelja Krležina djelovanja, Velimir Visković, rekao je da će skup okupiti elitu intelektualaca koji su se bavili Krležom i koji o tom "vodećem intelektualcu svoga vremena" neće izlagati na suhoparan znanstveni način, već će govoriti o tome što Krležu čini živim danas.
"Krležu prepoznajemo kao reprezentativnog lijevog intelektualca, ali i pisca koji je urastao u povijest hrvatske literature kao središnja figura", rekao je Visković. "U književnosti je danas teško ponoviti ulogu kakvu je Krleža imao u 20. stoljeću, no još uvijek se repertoari hrvatskih kazališta ne mogu zamisliti bez njegovih djela, a u regiji se javio i 'revival' Krleže".
Na konferenciji su sudjelovali i Predrag Matvejević, čiji su Razgovori s Krležom iz 1969. godine nedavno doživjeli svoje osmo izdanje (VBZ, 2011.) i Mani Gotovac, koja je prošli tjedan predstavila drugi dio svoje knjige memoara Fališ mi.
Inače, knjiga Razgovori s Krležom predstavljena je prije dva tjedna na Sajmu knjiga u Puli, a na obljetnicu Krležine smrti bit će predstavljena i u Zagrebu. Predrag Matvejević je podsjetio kako je prvo hrvatsko izdanje te knjige bilo prodano u malo više od mjesec dana, a četiri izdanja objavljena za njegova života potvrda su da je on stajao iza tih razgovora.
"Bilo je teško raditi te razgovore s Krležom, on nije lako ulazio u dijalog", kazao je Matvejević koji je rekao i kako se nada da će knjiga biti poticaj da se napravi kritičko izdanje Krleže, kako bi njegova djela doprla i do mlađih čitatelja.
***
Svi oni koji su pročitali knjigu Mani Gotovac Fališ mi znaju da je njezin značajan dio posvećen i odnosu autorice sa svojim bivšim suprugom Željkom Senečićem, kojeg Mani Gotovac naziva Seneka. Taj isti Senečić autor je dokumentarnog filma Krleža premijera kojeg će također biti održana danas, na tridesetu obljetnicu Krležine smrti u Movieplexu. Riječ je o dokumentarcu u kojem se autor bavi Krležinim životom i književnim stvaralaštvom, ali i njegovim susretom s ekranizacijom vlastitih djela na filmu i televiziji, kao i suvremenim interpretacijama Krležinih dramskih djela u izvedbama kazališta u Zagrebu, Beogradu i Mariboru.
Po riječima redatelja Željka Senečića, taj dokumentarac, u kojemu će o Krleži govoriti njegovi suvremenici i poznavatelji Krležina djela, nije film o 'gospodinu', 'akademiku' ili 'drugu' Krleži, nego samo "o Krleži". Pripremajući ovaj film Senečić je razgovarao sa sedamdeset sugovornika, a u filmu se razotkriva i Krležina mladost te njegov odnos s Josipom Brozom Titom, koji je trn u oku mnogih 'desnih intelektualaca', koji u ovom odnosu pronalaze Krležino tobožnje uvlačenje režimu nakon 1945. godine.
Senečić je prije nekoliko dana u jednom intervjuu govorio i o tome kako na to prijateljstvo gleda već spomenuti Predrag Matvejević, koji je napravio mnogo na popularizaciji Krleže u Francuskoj, "Matvejević smatra da je Tita i Krležu vezalo pravo prijateljstvo, a u njihovu slučaju desilo se da je jedan veliki pisac, a drugi veliki državnik."
***
I dok je u Hrvatskoj koja ima ambivalentan odnos prema Krleži, kojeg Zoran Kravar naziva 'pomalo morbidnim', ipak snimljen film o jednom od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, u susjednoj Srbiji, čini se, ipak neće biti snimljen film o Milošu Crnjanskom, prema nekima jednom od najznačajnijih srpskih pisaca prošlog stoljeća. Naime, redakcija Kulturno-obrazovnog programa RTS-a odbila je realizaciju TV filma o povratku Miloša Crnjanskog iz emigracije u Beograd, a koji je trebao biti emitiran 2013. godine, povodom obilježavanja 120. obljetnice rođenja Miloša Crnjanskog.
Prema riječima Miodraga Zupanca, urednika Kulturno-obrazovnog programa RTS-a, taj projekt se nije uklapao u programsku politiku javnog servisa. "Radio-televizija Srbije veoma ceni delo Miloša Crnjanskog u svakom smislu, ali mi takođe imamo legitimno pravo da odlučujemo o tome šta se uklapa u programsku politiku a šta ne. Predlog o realizaciji tog projekta odbijen je u startu, tako da do snimanja nije ni došlo. Razlozi su pre svega finansijski, ali nije u pitanju samo to", rekao je Zupanc za Blic.
Dodao je i da uredništvo RTS-a ima u vidu da je 2013. godine velik obljetnica Crnjanskog.
"U tom periodu sigurno ćemo emitovati program o našem istaknutom piscu. O Crnjanskom je već snimljeno sedam drama i pregršt drugih kulturnih sadržaja", kaže Zupanc. Povodom te odluke Udruženje književnika Srbije uputilo je otvoreno pismo javnosti, kojeg je su potpisala tridesetorica književnika, "Nikome ne treba dokazivati kakav značaj ima književno delo Miloša Crnjanskog u srpskoj kulturi i obrazovnom sistemu. Mi smatramo da ništa, apsolutno ništa ne može da opravda odluku da se ovaj film o Crnjanskom ne realizuje. Ako ima sredstava za velike serije, moralo bi biti i za priloge kojima se obeležavaju datumi velikih ličnosti srpske kulture", kaže se, među ostalim, u otvorenom pismu Udruženja književnika Srbije, kojim se Javni servis poziva da prispita svoju odluku.
***
Dobitnik najveće i (barem nekoć) najznačajnije književne nagrade u Srbiji, NIN-ove nagrade, bit će poznat za nešto više od dva tjedna. Žiri nagrade objavio je šest naslova koji su ušli u najuži izbor za najbolji roman objavljen u 2011. godini. Tu su romani Kontrolni punkt Davida Albaharija, Mein Kampf Svetislava Basare, Almaški kružoci lečenih mesečara Franje Petrinovića, Bernardijeva soba Slobodana Tišme, Oda manjem zlu Voje Čolanovića i Sasvim skromni darovi Uglješe Šajtinca.
Odluku o nagradi žiri u sastavu Vasa Pavković (predsjednik), Ljiljana Šop, Vladislava Gordić Petković, Mileta Aćimović Ivkov i Mića Vujčić donijet će na zaključnom sastanku 16. siječnja 2012.godine.
Prošle godine NIN-ovu nagradu za roman godine dobila je Gordana Ćirjanić za knjigu Ono što oduvek želiš.
