Page arrow

Molitva suprotiva srpskom

Large rane
Utorak
24.01.2012.

Usprkos mišljenju velikog broja jezikoslovaca koji tvrde da su razlike između ta dva jezika neznatne i da između njih možemo staviti znak jednakosti, postoji i druga strana, koja je u posljednjih dvadesetak godina preuzela glavne funkcije u najvažnijim institucijama koje se bave hrvatskim jezikom, i koja se glasno i zapjenjeno bori protiv, kako ga naziva, 'jezičnog unitarizma''.

Zbog toga je od početka 90-ih krenulo jezično nasilje, mnogo opasnije od obične jezične pauperizacije. A kao što znamo, sve proizlazi iz jezika, pa tako i nasilje. I tako se odlučilo krenuti ispočetka, u obranu hrvatskog, i to preko čerečenja svih naših skribanata, od tate do tate – od pope Marulića Marka, oca nam književnosti, pa do Oca domovine Ante Starčevića. Arbitrarno dakako, a sve pod budnim okom trećeg tate. Jape.

Primjera bizarnosti jezičnog nacizma 90-ih u vrijeme hrvatsko-srpskog sukoba bilo je bezbroj. Svatko vjerojatno ima svog favorita, a omiljeni primjer autora ovog teksta odnosi se na tekst na uputama za korištenje jednog šampona, koje su osim na engleskom i njemačkom, bile ispisane na hrvatskom i na srpskom. Srpska verzija je bila - "Kako biste otvorili šampon pritisnite označeno mjesto. Kada čujete zvuk KLIK šampon je otvoren", dok je hrvatski ekvivalent bio - "Kako biste otvorili šampon pritisnite označeno mjesto. Kada čujete zvuk KLAK šampon je otvoren".

No, zajebavanje na temu onomatopejske mentalno-jezičke degeneracije bilo je samo najjednostavniji oblik obrambenog mehanizma protiv stravičnog jezičnog nasilja. Svatko je imao svoj način suočavanja s tom situacijom, pa su neki išli u kino gledati srpske filmove s hrvatskim titlovima i umirali od smjeha. Iako ništa tu nije bilo previše smješno.

Koliko se situacija promijenila od mučnih 90-ih? Neznatno. Projekt tuđmanovske jezikoslovne bojne bio je i više nego uspješan. Intelektualni pomor je dovršen, pa se nerijetko može čuti od mladih ljudi koji su u to doba bili malena djeca kako ne mogu čitati knjige na srpskom jeziku, jer da ih ne razumiju. A prije nekoliko dana dignuta je velika frka nakon što je Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa promijenilo naziv u Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. Protiv ove promjene, na prvi pogled paradoksalno, pobunili su se i studenti koji uređuju emisije na Radio studentu, mjestu koje je nekad postojalo kao štit od državotvornog zaglupljivanja i opće kretenizacije društva, a u kojem se danas voditeljice emisija bune protiv vraćanja 'stare komunističke riječi' sport.

Kontekst je, dakle, tek donekle izmijenjen. A stvari i dalje ostaju iste, o čemu svjedoče i događaji od prije nekoliko dana.

***

Tamna strana srpske kinematografije 80-ih, imbecilne komedije Žikina dinastija i Tesna koža, imala je svoj slavodobitni comeback proteklih tjedana na televiziji koja se svojom programskom strategijom čini idealnim staništem upravo za takve celuloidne užase.
Dakako, govorimo o RTL-u. Međutim, što god netko mislio o RTL-u i njihovom programu, pravo svake televizije je da pušta ono što želi, a raznorazne Žikine dinastije očito imaju i danas svoju publiku, kao što su to, uostalom, imale prije dvadesetak i više godina. Pa ipak, instituciju zvanu Vijeće za elektroničke medije toliko je zasmetalo emitiranje ovih filmova da se pozvala na umobolje kakvo nismo vidjeli od 90-ih godina – zahtjev za emitiranjem filma s hrvatskim titlom – i zatražili zabranu emitiranja filma u nedjeljnom programu RTL-a. Agencija za elektroničke medije zabranu je obrazložila obavezom poštivanja Zakona o elektroničkim medijima, a koji nalaže prevođenje filmova sa stranih jezika na hrvatski. No, kako je svima dobro poznato, srpski i bosanski filmovi se na nacionalnim televizijskim programima emitiraju bez titlova. Na razloge zašto je tome uopće ne treba trošiti riječi (doduše, televizijske kuće koje bi pustile srpske filmove s hrvatskim titlovima zasigurno bi si udvostručile gledanost zato što bi ljudi prebacivali na film kako bi umirali od smjeha baš kao što su krajem 90-ih ljudi hrlili u kina na Rane s titlovima, sa znamenitim prijevodom 'marš u pičku materinu' kao 'marš u pizdu materinu').

No, ono što iz Vijeća za elektroničke medije vjerojatno nisu očekivali jest žestoka reakcija RTL-a. Naime, RTL se digao na noge zatraživši ostavku Vijeća za elektroničke medije.

"RTL Hrvatska poziva članove Vijeća za elektroničke medije da podnesu ostavku zbog nepoštivanja zakona kojeg bi trebali provoditi, nestručnosti, pristranosti te donošenja štetnih i protuzakonitih odluka", stoji u izjavi za medije RTL-a.

"RTL Hrvatska u petak je primila upozorenje Vijeća za elektroničke medije iz kojeg proizlazi da se svi filmovi na srpskom jeziku trebaju emitirati s prijevodom na hrvatski jezik. Vijeće je svoje upozorenje obrazložilo odredbama Zakona o elektroničkim medijima i time prekinulo dosadašnju pozitivnu praksu u hrvatskim medijima prema kojoj se filmovi ili serije na srpskom jeziku nisu prevodili. Navedeno očigledno ukazuje na diskriminatorno postupanje prema RTL-u, jer nikada do sada Vijeće niti jednog nakladnika nije tražilo emitiranje s prijevodom".

Ova komercijalna televizija također je najavila da će sudskim putem zatražiti smjenu Vijeća za elektroničke medije.  

"Kontinuiranim neprofesionalnim postupanjem i pristranim odlukama, poput ove o 'Žikinoj dinastiji', unatrag devet mjeseci Vijeće je tri puta donijelo slične vrlo proizvoljne i diskriminatorne opomene protiv RTL-a, čime nam danas prijeti mogućnost gubitka koncesije. Konačno, zbog ozbiljnih sumnji na sukob interesa predsjednika Vijeća, Zdenka Ljevaka, RTL traži od nadležnih tijela da ga se razriješi dužnosti."

Neven Svilar

Možda će vas zanimati
Kritike
Homepage large 2496 09.10.2011.

KRITIKA 130: Miroslav Krleža

Trideset godina nakon Krležine smrti sve "u ovoj našoj jadnoj maloj austrijskoj garnizoni" nepopravljivo je isto. 

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu