Noviteti:
Proza:
1. Tamo gore, iznad, tamo su šine, A. Antunac (Sandorf)
Svijet glavnog junaka je surova stvarnost zagrebačkih ulica, svijet beskućnika, alkoholičara, socijalnih slučajeva svake vrste. Prepun je turobnih slika, ali i crnog humora, reminiscencija na djetinjstvo... odrastanje, rat, strahovi i ljubavi... Odnosi među sitnim kriminalcima, dilerima, zlostavljanim kućanicama, liječnicima i pacijenatima postaju savršeno jasni i određeni su logikom sporog propadanja.
2. Sijevanja, Jean Echenoz (Litteris)
Gregor je izumio sve što će biti korisno u nadolazećim stoljećima. On na žalost loše vodi svoje poslove, znanost ga zanima više od zarade. Koristeći se tom karakternom crtom, drugi će mu sve ukrasti. Jedino što mu preostaje su sijevanja i društvo ptica, jedine razonode i aktivnosti. Tesla je opet poslužio kao inspiracija.
Publicistika:
1. Božji žrvanj, David Levering Lewis (Algoritam)
Islam se uzdigao kad je pao Rim. U ranim godinama sedmog stoljeća otvorio mu se širok put osvajanja svijeta, a početkom osmog Arapi su takozvanom Mračnom dobu Europe donijeli revoluciju, za tren oka izvršivši najveći preokret moći, religije, kulture i bogatstva u povijesti. Arapi su, ukratko, doveli sa sobom sve ono što je od Europe stvorilo Europu.
2. Ferruccio Busoni: Faust iz Toskane, I. Lukežić (Leykam)
Zahvaljujući uvidima u Busonijevu korespondenciju i glazbenu kritiku, u kojima se on pojavljuje kao dragocjeni svjedok vremena i kreator novih ideja, zahvaljujući svojoj iznimnoj umjetničkoj darovitosti i lucidnosti, ta burna epoha pojavljuje se pred našim očima kao davno zaboravljena istina o nama i našim duhovnim korijenima. Sumrak stare epohe nagoviještao je tada jednu novu svjetlost, jednu novu nadu, jednu novu ljepotu u koju je Busoni vjerovao.
3. Pobunjeni čovjek, Albert Camus (Matica hrvatska)
U vrijeme kad se diljem svijeta dižu prosvjedi i pobune protiv neodrživih i tlačiteljskih gospodarskih i političkih sistema, Camusovu knjigu o biti i naravi pobune mnogi će kritičar postojećega stanja predstaviti, djelomice i s pravom, kao Bibliju suvremenoga bunta protiv nametnutih antihumanističkih koncepata ljudskoga života i razvoja.
Za djecu:
1. Djedove priče ili krevet s letećim stablima, E. Moser (Algoritam)
Sigurno se mnogi od vas sjećaju svojih djedova koji bi vas uzeli u krilo ili sjeli pored vas kad biste imali neku malu virozu ili upalu grla ili neku takvu, skoro bezazlenu, ali neugodnu boleštinu, i pričali vam priče? Umjesto djeda može i baka, naravno! Ako se ne sjećate ni djeda ni bake koji su vam pričali priče, a željeli biste da jesu, uvijek možete, kao autor, sjesti i početi pisati svoje priče
Ostalo:
1. Bolest kao put, T. Dethlefsen i R. Dahlke (Ljevak)
Autori u knjizi ukazuju na to što nam govore simptomi kao što su infekcije, glavobolja, nezgode, bolovi u srcu i želucu, ali i velike i još uvijek tabuizirane tegobe kao što su rak ili sida. Za autore ne postoje različite bolesti, koje bi bile manje ili više izlječive, nego samo jedna bolest, koje neodvojivo spada u čovjekovo 'loše osjećanje' i pokazuje se samo u različitim slikama bolesti. Ta bolest prati čovjeka cijeli život i ulijeva se naposljetku u smrt.
2. Sve je to jena kužina, Srećko Lorger (V.B.Z.)
"Riječ je o jedinstvenoj knjizi u hrvatskoj recentnoj gastronomskoj literaturi. Jedinstvena je po tome što je ona jedina knjiga koja se bavi tumačenjem tradicionalne gastronomske terminologije među vrlo brojnim kulinarskim knjigama koje su se u Hrvatskoj pojavile u posljednje vrijeme. Ona, unatoč znanstvenoj akribiji i pouzdanosti u opisu i interpretaciji izabranih glosa na području tradicionalnog kulinarskog umijeća, može biti zanimljiva i širokoj čitalačkoj publici." (prof.dr. Joško Božanić)
3. Književni leksikon, M. Solar (Matica hrvatska)
Solarov izbor pisaca, djela i književnih pojmova utemeljen je na autorovu višedesetljetnome teorijskom radu, praćenju tekuće literature, dobru poznavanju nastavnih programa i šire prihvaćenih sudova hrvatske znanosti o književnosti te na praktičnom, predavačkom iskustvu na području književne znanosti, a izveden je pomoću dobro poznata solarovskog principa da se i najsloženiji teorijski pojmovi dadu predočiti i objasniti jednostavnim, običnim jezikom.
Top liste:
Proza:
1. Četvrti čovjek, Marinko Koščec
2. Đavli od papira, Zoran Pilić
3. Majanski kalendar, Zoran Ferić
4. Sanjao sam slonove, Ivica Đikić
5. Ruke Azazelove, Ivana Šojat-Kuči
6. Male uspomene, José Saramago
7. Plutanja, Tatjana Jambrišak
8. Filozof igra nogomet, Davor Žmegač
9. Knjiga o Uni, Faruk Šehić
10. Bravo Hotel, Franz Hammerbacher*
(*novi ulaz)
Publicistika:
1. Računaj na mene, Jorge Bucay
2. Millenium, Stieg i ja, Eva Gabrielsson
3. Plitko, Nicholas Carr
4. Za njima smo išli pevajući, Ivan Čolović
5. Beba filozof, Alison Gopnik
6. Život, Keith Richards
7. Pažnja! Neprijatelj prisluškuje, Srećko Horvat
8. Opaki zalogaji, Anthony Bourdain
9. Wahrheit macht frei, Denis Kuljiš
10. Socijalna povijest medija: od Gutenberga do Interneta, A. Briggs i P. Burke*
(*novi ulaz)
Poezija:
1. Krijumčari, Aleš Debeljak
2. Kuda sestro, Damir Avdić
3. Četrdeset antiljubavnih i jedna nekorektna, R. Roklicer
4. Uglavnom su me voljele starije gospođe, A. Stanković
5. Zapisi iz pustog jezika, Branko Čegec
6. Konci i konopci, Anđelko Vuletić
7. Savršen metak u stomak, Mehmed Begić
8. Lunule, Andrijana Kos Lajtman
9. Ovu sam stranicu preskočio, Berislav Nikpalj
10. Ovdje. Gdje?, Slavko Jendričko
Književna događanja:
Ako ste u Rijeci u ponedjeljak možete svratiti do Molekule gdje će u programu Razgovaraonica gostovati poznati urednik Kruno Lokotar. Ako ste u Splitu, ne propustite Bookvicu koja će biti domaćinom novinarki, kritičarki i književnici Ladi Žigo. Svi vi koji ste u Zagrebu pružite korak do Ogrizovića i pridružite se tribini Filozofija (ne)čitanja na kojoj će sudjelovati Nadežda Čačinovič i Ivica Prtenjača.
O ostalim književnim događanjima možete čitati u Servisnima.
