Svjetska digitalna knjižnica (World Digital Library) projekt je kojeg su 2005., na poticaj Jamesa H. Billingtona, glavnog knjižničara Američke Kongresne knjižnice, pokrenuli njegova matična kuća i UNESCO.
Osnovna ideja Svjetske digitalne knjižnice je na jednom mjestu okupiti ukupno svjetsko znanje iz nacionalnih knjižnica i arhiva te to sve objaviti na internetu -besplatno i dostupno svima.
U dvije godine rada projektu su se pridružili različiti partneri i sponzori, počevši s Googleom koji je donirao 3 milijuna dolara. Na digitaliziranju i katalogiziranju Svjetske digitalne knjižnice rade i egipatska Bibliotheca Alexandrina, Nacionalna knjižnica Egipta, Nacionalna knjižnica Rusije i Nacionalna knjižnica Brazila, a projektu će se u budućnosti priključiti i druge institucije. Već sad čak 40 država radi na priključivanju u budući najveći svjetski izvor znanja.
Ta će knjižnica, po uzoru na najveću knjižnicu antičkog svijeta Aleksandrijsku knjižnicu, na istom mjestu okupiti knjige, rukopise, karte, mape, postere, fotke, audio i video zapise te druge materijale koji će biti dostupni na sedam jezika: engleskom, španjolskom, francuskom, arapskom, kineskom, ruskom i portugalskom.
Što to zapravo znači, okupljenim novinarima na predstavljanju pokazao je savjetnik na projektu John Van Oudenaren, koji je u par minuta pristupio prastarim kartama Amerike, prikazao povijesne fotografije iz Brazila i pustio audio zapis iz 1949. u kojem o svojem životu priča stoijednogodišnji bivši američki rob čiji je pradjed bio u vlasništvu Thomasa Jeffersona. Nakon Van Oudenarena, nastupili su IT-jevci koji su dokazali da je sistem optimiziran kako za jeftine OLPC (One Laptop Per Child) laptope tako i za mobilne uređaje.
Usprkos vrlo uspješnoj prezentaciji, stvarna on-line verzija Svjetske digitalne knjižnice bit će nam dostupna tek krajem 2008., ako ne i početkom 2009. godine.
Do onda će se možda povezati sa sličnim inicijativama poput Europske digitalne knjižnice, koja će svoj prototip predstaviti sljedeće godine, a o kojoj smo vam već pisali ovdje ili s Europeanom, sličnim test-projektom Francuske Nacionalne knjižnice. Razloga za preveliku kompetitivnost između ovih projekata nema, s obzirom da su združeni u zajedničkom cilju besplatnog informiranja i obrazovanja.
Link na stranicu Svjetske digitalne knjižnice, na kojoj su zasad samo informacije o projektu, je ovdje, a do realizacije projekta, svi ćemo se morati zadovoljiti dosadašnjim izvorima informacija. Ili kraće - živjela Wikipedija!
