Prošli tjedan agencije su prenijele vijest da je Španjolsko ministarstvo kulture kupilo rukopis slavnog španjolskog pjesnika Federica Garcíe Lorce za 30.757 eura na dražbi kod Sotheby'sa u Londonu. Radi se o rukopisu s 42 retka pjesme 'Raspeće', napisane u listopadu 1929., čiju cijenu je Sotheby's procijenio između 27.000 i 41.000 eura. Stihovi su dio pjesama koje je Lorca napisao za boravka u New Yorku između 1929. i 1930.
Ovo, međutm, nije jedini španjolski izraz naklonosti prema obožavanom Lorci. Više od 30 različitih umjetnika zauzelo je njegov ljetnikovac u Granadi da bi ga na dva dana, preko vikenda, pretvorilo u galeriju. Kuća u mjestu La Huerta de San Vicente oživjela je modernim izrazima počasti Lorcinom životu i radu. Projekt je to direktora međunarodnih projekta u londonskoj galeriji Serpentine, Hansa Ulbricha Obrista, koji je istu stvar već sproveo u kući Friedricha Nietzschea i arhitekta Johna Soanea. Od slavnog pjevača flamenka Enriquea Morentea koji je izvodio najljepše tradicionalne španjolske pjesme do inovativnog dvojca Gilbert & George koji su iznad Lorcinog kreveta postavili fotografiju nazvanu 'U krevetu s Lorcom' na kojoj obojica, poput mrtvaca na karminama leže ispod fotografije Djevice Marije, svi su umjetnici promišljenim performansima odali počast pjesniku koji je za života stvorio magični trokut književnosti, kina i vizualne umjetnosti.
Ovaj se tjedan zbila još jedna zanimljiva dražba. Aukcijska kuća Osenat je za 24.000 eura prodala prvu, rukom ispisanu stranicu završne verzije kratke ljubavne priče Napoleona Bonapartea. Riječ je o priči 'Clisson i Eugenija' koju je Napoleon napisao 1795. Stranica ispisana Napoleonovom rukom donedavno je pripadala jednoj francuskoj obitelji, a identitet novog vlasnika nije otkriven. Priča je utemeljena na kratkoj autorovoj romansi s Desiree Clary i nije objavljena za njegova života. Znanstvenici su važnost rukopisa ustanovili tek nedavno. Dugo se vjerovalo da je riječ o stranici teksta što ga je Napoleon posvetio povijesnoj ličnosti Clissotu, no nedavno je povjesničar iz zaklade Fondation Napoleon ustvrdio da se radi o početku Napoleonove kratke ljubavne priče. Do zabune je djelomično došlo i zbog autorova neurednog rukopisa. Priču koju čine 22 stranice, Bonaparte je napisao kao mladi general u dobi od 26 godina. 
Proslavljeni talijanski znanstvenik, esejist i književnik, prošlogodišnji gost pulskog festivala Sa(n)jam knjige u Istri Umberto Eco primio je počasni doktorat Sveučilišta u Ljubljani. Tom je prilikom održao predavanje 'Povijest ružnoće', što je tema njegove nove knjige. Govoreći na konferenciji za novinare o svojim pogledima na svijet, društvo i politiku, Eco je između ostalog rekao da vjeruje u uspjeh ideje Europske unije zbog koje je danas nemoguće zamisliti rat na starom kontinentu, a upozorio je i na tendencije sve većeg regionalnog povezivanja koje bi mogle dovesti do postupnog nestanka klasičnih nacionalnih država. Ustvrdio je i da se najviše slaže s poslovicom da je povijest učiteljica života. "Sadašnjost možemo razumjeti samo ako upoznamo prošlost", rekao je Eco i dodao da se toga ponekad ne drže političari, te da je to izvor njihovih pogrešnih odluka.
Domaći kulturni radnici prošlog su tjedna u dvorani Matice hrvatske obilježili četrdeset godina od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljene u Telegramu 17. ožujka 1967. godine kojom su hrvatski intelektualci najavili početak Hrvatskog proljeća. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, otvarajući skup istaknuo je kako se radilo o "dokumentu koji je pokazao spremnost kulture da se izbori za svoja prava", a Josip Pavičić je dodao da se Deklaracija može nazvati "drugim hrvatskim preporodom" te da je ona zapravo "ustavni amandman". Po njemu je Deklaracija, nakon Brijunskog plenuma i odlaska šefa Udbe Aleksandra Rankovića s političke scene i liberalizacije socijalističkog sustava pokazala da je "otpor moguć, a komunistički sustav ranjiv". Jest da je komunizam srušen tek kojih tridesetak godina poslije, no tko je to tada mogao znati.
Nijemci su odlučili da je Snjeguljica i sedam patuljaka najljepša bajka. Ispitivanje javnog mijenja napravljeno po narudžbi književnog časopisa Knjige pokazalo je kao su poslije Snjeguljice, najomiljenije bajke Nijemaca Ivica i Marica i Crvenkapica. Zatim slijede Trnoružica, Pepeljuga, te Vuk i sedam kozlića. Većina ispitanika smatra kako su bajke i danas prikladna literatura, posebno za mlađe naraštaje. Samo 16 posto Nijemaca smatra kako bajke danas nisu potrebne, jer je u njima predstavljen ''tuđi, davno nestali svijet''. Neurobiolog Gerald Huether nazvao je bajke ''dopingom za (dječji) mozak''. One aktiviraju emocionalne centre u mozgu i pomažu djeci (a i odraslima) da se smire i bolje koncentriraju. Istovremeno, oni koji čitaju bajke su kreativniji i maštovitiji od onih koji ih ne čitaju. Pa dragi moji, s obzirom da je njemački popis malo dosadnjikav i predvidljiv, hajdemo mi popisati naše omiljene bajke. Mi počinjemo s Alemperkinim kazivanjima...
