Književni koktel

Koktel započinjemo vrlo aktualnom temom koja nam danas puni inbox kao malo koja druga, a tiče se teksta objavljenog u Novom sisačkom tjedniku, u kojem se pjesnika Slavka Jendrička optužuje da elektronskom poštom terorizira list. On je, naime, zgrožen pokušajem ubojstva novinara Dušana Miljuša i premlaćivanjem pravobraniteljice za ravnopravnost spolovila Gordane Lukač Koritnik, na različite adrese uputio svoju pjesmu 'Hrvatski divlji zapad', što je očito bila kap koja je prelila čašu novinara NSL-a, kojima se Jendričko, lice iza Kvirinovih poetskih susreta i časopisa Riječi, često javlja s vijestima vezanima uz njegove projekte pa su njegovu pjesmu objavili, ali ispod ne baš laskavog naslova 'Slavko Jendričko svakodnevno elektronskom poštom terorizira NST', na što je ovaj reagirao slanjem još više mailova na različite adrese. Premda su NST-ovci možda i reagirali neprimjereno, ipak postoji nešto što bismo mogli nazvati virtualnim bon tonom koji kaže da ne smijemo krčiti tuđe inboxe. Neki su se subjekti odmah svrstali na Jendričkovu stranu, dok su drugi, poput književnika Renata Baretića, koji se također našao na Jendričkovoj mailing listi, dali glas internetskoj kulturi: "Poštovani kolega Jendričko, apsolutno razumijem vašu ogorčenost ali, pogledamo li cijeli slučaj i s druge strane (s moje, ne sa strane Novog sisačkog tjednika, za koji do jučer nisam ni znao da postoji) vidjet ćemo sljedeće: u posljednjih nekoliko dana pet sam puta dobio Vašu dojmljivu pjesmu i još dojmljiviji životopis, pod različitim naslovima. Uzmemo li u obzir da je NST objavio naslov 'Slavko Jendričko svakodnevno elektronskom poštom terorizira NST', a da sam ja - ponavljam - u manje od tjedna čak pet puta od Vas (i to kao nešto sasvim novo) dobio jednu te istu istu pjesmu i jedan te isti životopis, pitam Vas: na čiju biste se Vi stranu svrstali, da ste na mojem mjestu? Vašu, ili onih koji tvrde da svakodnevno terorizirate elektronskom poštom?! Svrstavajući se, naravno, na Vašu, srdačno Vas pozdravljam i molim da me, makar i samo privremeno, izbrišete iz svojeg e-mail adresara. Renato Baretić"

Ako vas zanima Jendričkova motivacija, pročitajte intervju na stranicama Slobodne Dalmacije, a mi ćemo vam ovdje, produživši ovu prvu koktelsku vijest u nedogled, prenijeti i pjesmu od koje je sve krenulo.

Hrvatski divlji zapad
 
Govno jedno,
ako još nešto zucneš u novinama
bit će ti preuski zidovi mrtvačnice,
vikali su
i tukli ga bejzbol palicama,
na svaki udarac
trzao bi se kao skakavac
otrgnutih nogu,
vukli su ga po pločniku
i nisu se prestajali derati
smradu jedan,
eno ti gore škripe nebeska vrata.

Slavko Jendričko


Organizacijski odbor 21. Lovrakovih dana kulture upozorio nas je na previd koji smo napravili u tekstu o dodijeli nagrade Mato Lovrak, u kojem smo kao jedinu dobitnicu ovogodišnje nagrade za najbolji roman za djecu i mladež objavljen u 2007. naveli Sanju Pilić. Ispričavamo se Ðurđici Stuhlreiter, koja je svojim romanom Juma, izdanim kod nakladničke kuće Bošković iz Splita podijelila prvo mjesto sa Sanjom Pilić.


Novi broj časopisa Quorum, kojeg u izdanju Centra za knjigu potpisuju Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec otvara se tematom o Davidu Albahariju s kojim je razgovarao Zoltán Virág. Temat sadrži i teorijski tekst Istvána Ladányija o Albaharijevom romanu Mamac, te njegovu priču 'Bicikl'. Blok poezije u izboru Branislava Oblučara donosi stihove mladih Goranovaca Antonije Novaković, Tomislava Kruljca, Matije Brstila, Marka Vucelje i Tamare Bakran, a tu je još i nova poezija Miloša Ðurđevića, Igora Rončevića te Marka Forda. Proza u novom broju sadrži priče Marija Brkljačića, Nevena Ušumovića te fragment iz Valentovih Struna. Damir Šodan se u ovom broju pozabavio škotskim književnikom Alexanderom Trocchijem te je preveo Žižekovu Antinomiju tolerantnog uma. U rubrici 'Tragovi tko zna čijeg čitanja' novim tekstovima predstavlja se Lidija Vukčević, a putopis 'Biti kod kuće na jedan dan' za ovaj broj ispisuje Zvjezdana Jembrih.

Na stranicama Društva za promicanje književnosti osvanuo je novi naslov. Riječ je o romanu prvijencu Milka Valenta Clown, koji je u tiskanom obliku 1988. godine objavio Izdavački centar Rijeka i koji po mišljenju Damira Radića "stoji uz bok Desnici, Marinkoviću i Novaku". " Clown je, u stvari, roman jednog lika koji se odlučio na vlastito unutarnje putovanje kroz svoje mnogobrojne identitete, a tu svojevrsnu potragu za istinskim 'ja' on dragovoljno počinje odlaskom u duševnu bolnicu, gdje će je na kraju i završiti završavanjem romana Clown." Link - ovdje.