Komemoracija će se održati u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,u srijedu, 16.12.2009. u 12 sati.
Nemiran dan iz bjeline podiže te, ta ljubav prejaka je za javu pa ti upija sve pore sna. Samo ja znam da je ona poput smrti, ta ljubav, što je više pokušavaš udaljiti, bliža je.
(Tea Benčić Rimay, iz knjige Sipine osti)
Čitam Rimbauda. Kaže mi: Ti si još uvijek u Antunovom iskušenju. Razigranost prikraćene revnosti, trzaji dječačkog ponosa, splasnuće i strava…
On zna da se ne znam snaći u tom svijetu koji nije privid, koji me obuzima i proždire poput prave stvarnosti, tako da ne podižem oči od knjige, tako da ne podižem misao u magmu večeri. Čekam dok me tražiš da ne promašiš mjesto, da razbiješ sve nakupine zbilje koja mora biti tu negdje skrivena, da me pogledaš s usklikom mržnje koja razbuđuje snenost podneva, tu vruću, opaku bjelinu skoro alžirskog pijeska na kojem je jednom blistao nož.
Da li je Camus čitao u svom posljednjem autobusu? Da li je Rimbaud ljubio tamnu kožu mladih ropkinja? Ljubio, ubio razumijevanjem.
(Tea Benčić Rimay, Dragi ubojice)
Tea BENČIĆ RIMAY rođena je u Sisku 1956. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1980. jugoslavenske jezike i književnost i komparativnu književnost. Magistrirala je 1987. radom 'Semantika i izvori filozofijske dimenzije u poeziji Slavka Mihalića', a doktorirala 1998. disertacijom 'Pjesma u prozi'. Od travnja 1999. bila je viši predavač hrvatskog jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji (i pojačanog studija hrvatskoga jezika i književnosti: uvod u književnost, povijest književnosti i teorija jezika). Izabrana je u znanstveno zvanje docenta. Bila je u uredništvima časopisa Europski glasnik i Relations (nekada The Bridge Literary Magazine). U svojim esejima i znanstvenim radovima bila je usmjerena na jezičnu i teorijsku analizu suvremene hrvatske poezije, proze i diskurzivnih oblika.
Poseban doprinos za proučavanje suvremene hrvatske poezije u europskom kontekstu daje u tridesetak rasprava o pitanjima na sjecištu poetičkog, filozofijskog i estetičkog interesa književne teorije i genologije. Pripremila je i predgovorom obuhvatila zbirke izabranih pjesama Dobriše Cesarića, Slavka Mihalića, Nikole Milićevića, Božice Jelušić, Dražena Katunarića, Tina Ujevića i Dore Pfannove.
Detaljan popis njezinih radova nalazi se na stranicama HDP-a.
