Iako posljednjih godina njemačka književnost ne dobiva previše medijskog prostora u Hrvatskoj, osim povremenih prijevoda istinskih bestselera poput Mjerenja svijeta Daniela Kehlmanna ili Šundromana Boda Kirchhoffa, sutrašnji posjet Booksi čak šestorice njemačkih autora uz čitanja s prijevodima u sklopu projekta 'Metropole izdavaštva' odlična je prilika za pregled suvremene scene zemlje koja je iznjedrila Thomasa Manna i Hermanna Hessea te dokaz da nije stala na njima.
'Prva dama' ove zanimljive delegacije definitivno je Katja Lange-Müller, koja je u Njemačkoj prava institucija kad je riječ o književnosti i može si priuštiti izdavati knjige jednom u pet godina, jer svako njeno novo djelo u Njemačkoj je big deal. Iako se proslavila kratkim pričama o luzerskim tipovima i otpadnicima društva čije tragedije opisuje na sarkastičan način, ne ostavljajući prostora za sažalijevanje, u Booksi će se predstaviti novim romanom Ljutite ovce (Böse Schafe). Radnja se odvija u ’89-toj, godini prije pada Berlinskog zida, a pisana je iz perspektive žene iz Zapadnog Berlina i njene opsesivno-požrtvovne veze s ovisnikom. Roman je isprepleten ponekad nesuvislim citatima iz dnevnika narkomana, koji junakinja čita u nadi da će u njemu pronaći bar koju rečenicu o sebi i njihovoj vezi, ikakav dokaz da postoji u njegovom životu. Lange-Müller piše onako kakva je i sama – bez previše patetike i bez ijedne suvišne rečenice.
O sasvim drugom Berlinu piše Ulrich Peltzer u svom djelu Dio rješenja (Teil der Lösung), za kojeg mnogi misle da bi mogao biti 'veliki berlinski roman', prvi takav nakon legendarnog Döblinovog Berlin Alexanderplatza. Peltzer opisuje suvremeni Berlin do najsitnijih detalja, od bigbrotherovskog kupovnog centra punog kamera koji bilježe svaki pokret do čitave plejade likova kojima ne daje samo ime i detaljan fizički opis, već i obrazovni background, omiljenu glazbu, cigarete, pivo itd. Peltzer bilježi sve poput kamere, no iz perspektive pojedinih likova pa tako i sitnice ostaju zabilježene baš kao i u životu: usputne no ipak uočljive. U središtu zbivanja je izgubljeni novinar Christian Eich od kojih 30 i kusur godina, koji preživljava kroz povremene angažmane, no kad mu pod ruke dopadne intrigantna politička priča u kojoj nailazi na poveznice sadašnjih terorističkih djelovanja s onima iz 70-ih (od otmice i ubojstva Alda Mora do Crvenih brigada), odluči se na detaljnu istragu koja ga vodi sve do Pariza – kao što kaže naslov, odlučuje se biti dio rješenja a ne dio problema. Dodajmo tu i da mu život zakomplicira mlada aktivistica Nele, koja svoje pravo lice ne otkriva tako skoro, i dobivamo uistinu napeti roman kroz europske metropole iz pera jednog Europljanina.
Jedina u ovom šarolikom društvancu prevođena na hrvatski je Elke Schmitter, poznata kao slobodna novinarka koja piše za sve veće njemačke časopise. Njen najpoznatiji roman je svjetski bestseler Gospođa Sartoris, koji je i hrvatska kritika dobro prihvatila, a mnogi ga slave kao modernu Madame Bovary. Ipak, dio kritičara u Njemačkoj smatra da su Schmitteričina djela najobičniji chic-lit, ali u tom slučaju treba dodati 'chic-lit with a twist', jer njezin roman Lagani prijestupi iz kojeg će čitati u Booksi nije samo Seks i grad na njemački način – da, ima tu seksa, preobračenih lezbijki, sumnji u partnera, ali Schmitterine heroine uz čašu bijelog vina ne pričaju o torbicama, već raspravljaju o Derridinoj filozofiji i Pynchonu, te kako odgoj djece s konferencijama u New Yorku balansiraju sveučilišni profesori. Lagani prijestupi su definitivno zabavno štivo, a na vama ostaje da li ćete filozofske dijaloge preskakati ili se uključiti u raspravu.
Najmlađa u delegaciji, Anette Pehnt, bira i najsuvremenije teme – kako kaže i naslov romana iz kojeg će čitati, u njenom se djelu radi o Mobbingu. No prije nego pomislite kako mislite da znate o čemu je riječ, autorica vas iznenadi odabirom perspektive – supruga zaposlenika neimenovane firme secira odnose u obitelji i svoje kontradiktorne osjećaje prema mužu od trenutka kad ga nova šefica u uredu počne terorizirati, do postepene izdaje kolega i samog otkaza. Ova zanimljiva studija bračnih odnosa i povjerenja pokreće iznova pitanje koje je postavio Norbert Gstrein sa Zanatom ubijanja: tko ima pravo ispričati priču?
U koštac sa sasvim drugačijim temema hvata se Sherko Fatah, porijeklom Kurd, čiji roman Tamni brod (Das dunkle Schiff) prati razvoj mladog Iračanina Karima od ne tako nevinog djetinjstva u rodnom selu preko prisilnog pripadanja ekstremističkim borcima do bijega u Njemačku i traženja azila. Fatah priča o Iraku u kojem rat traje bez prestanka, postaje status quo o kojem se ne govori zbog sveprisutnih špijuna i ekstremista, već se samo trpe posljedice. Karim mašta o Europi "gdje je sunce manje nego u Iraku, a ljudi blijedi kao da su bolesni" dok mu djetinjstvo u Iraku protječe s puno osjetilnih utisaka – na ulici pas nosi odgriženu ljudsku ruku, Karim s ocem zbog nestašice mesa po napuštenim dvorištima ubije poludjelog magarca kako bi u obiteljskoj krčmi imali što poslužiti – i nudi onu prešućenu sliku Iraka sa CNN-a.
I za kraj, najgrađivaniji među šestorkom. Za Marcela Beyera kaže se da je jedan od onih autora mlađe generacije o kojima se ne samo puno priča, nego ih se stvarno i čita te koji i u međunarodnim kritičkim krugovima uživa status jednog od onih koji vraćaju publiku njemačkoj književnosti. Bilo da piše rekonstrukciju povijesti jedne obitelji u Špijunima, ili miješa fikciju i stvarnost u romanu Kaltenburg (iz kojeg će čitati u Booksi) o poznatom istoimenom zoologu čijim se životom naizmjence 'poigravaju' politički režimi, Beyer u suštini ostaje – pjesnik, i to cijele Njemačke, ne bojeći se govoriti niti o nasljeđenoj krivnji za nacističke zločine. U Booksi ćete dobiti priliku čuti barem dio njegovog romana na hrvatskom i provjeriti čime je zaslužio čak 14 književnih nagrada, a za nestrpljive evo par stihova, prevedenih na engleski, iz njegove pjesme 'Rape':
and then this: rape,
hard edge, clean line, scattered, dense rape work,
hatched and cross-hatched rape, the field fills, the screen fills with rape,
rape up to your
hairline, brimful of rape
Petra Sapun
