Sinoć je u Booksi održana književna večer na kojoj je predstavljen mladi američki pisac Mischa Berlinski. Berlinski je u Booksi gostovao u sklopu Zagrebačkog sajma knjiga, kojeg je Booksa medijski pokrovitelj. S Mischom su razgovarali profesor na odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Tomislav Brlek, te anglistica i lektorica Tea Raše. Inače, roman Berlinskoga, Terenski rad, izašao je tek prije koji tjedan u izdanju Profila. Urednik knjige je Roman Simić Bodrožić, a preveo ju je Marinko Raos.
Za početak, samo par riječi o romanu, odnosno o njegovoj fabuli. Kad mu djevojka dobije posao u Tajlandu, mladi novinar Mischa Berlinski pridruži joj se kaneći uživati što više, a raditi što manje. No, jedne pijane večeri do njega se dokotrlja priča: karizmatična američka antropologinja Martiya van der Leun nađena je mrtva u tajlandskome zatvoru gdje je služila kaznu doživotnog zatvora zbog ubojstva. Isprva tek znatiželjan, Mischa polako odmotava klupko pripovijesti, a njegova potraga vodi ga do temelja moderne antropologije, kao i do obiteljske povijesti Martiyine žrtve – mladog misionara koji je u planinama Tajlanda propovijedao tajanstvenom domorodačkom plemenu Dijalo. Kad drugih tragova ponestane, opsesija Martiyom van der Leun odvest će Mischu naposljetku u svijet tajlandskih planinskih naroda, djevičansku zemlju koja postaje bojištem razornih strasti i dvaju suprotstavljenih, tipično američkih načina gledanja na svijet.
Odmah treba naglasiti da je pisac bio izuzetno simpatičan i razgovorljiv gost te da se publika u Booksi, kao rijetko kada, uključila u razgovor s piscem. Atmosfera je bila izuzetno ugodna za što, najvećim dijelom, treba zahvaliti upravo otvorenom i simpatičnom autoru. Jedno od prvih pitanja za Berlinskog bilo je koliko je on zapravo upoznat s antropologijom kao znanošću, na što je pisac odgovorio da je odslušao jedan kolegij, pročitao neku knjigu i da je to, više-manje, to. Drugim riječima, ili riječima Berlinskog - 'Ništa ne znam o antropologiji'. Pitanja su bila brojna, kako ona Tomislava Brleka i Tee Raše, tako i ona iz publike, a zaista se pričalo o svemu i svačemu. Tako smo mogli čuti nešto o tome kako je Berlinski pisao roman, koliko na pisanje romana u Americi ima utjecaja urednik (osim Mische Berlinskog, u Booksi je bila i njegova sestra Claire Berlinski koja također piše romane, a zanimljivo je da je njihov otac također pisac), a Berlinski je pričao i o tome koliko je zapravo teško pisati o nečemu egzotičnom i drugačijem od naše kulture. Iako mnogi teoretičari smatraju da je upravo izmještanje fabule u drugi prostor jedan od najčešćih narativnih preduvjeta (dovoljno je sjetiti se Odiseje, Haritona, Eneide i tisuće i tisuće drugih romana), Berlinski smatra da to nije baš tako, odnosno da danas ljudima više nije zanimljivo slušati o nečemu što se desilo izvan područja njihovog horizonta: 'Probajte pričati ljudima kako vam je bilo na putu u neku stranu zemlju i slušat će vas pozorno možda deset ili petnaest minuta, dok će sve više od toga postati slušatelju naporno. Za razliku od toga, probajte tračati nekoga iz vašeg grada ili zemlje deset minuta i nećete moći prestati, možete o životu kod kuće pričati satima.' 
Na Brlekovo pitanje koga cijeni od pisaca i koga čita, Berlinski je naveo Somerseta Maughama i Grahama Greena kao pisce koje smatra kvalitetnima i to - pogotovo Greena - upravo zbog činjenice da mogu majstorski privući pozornost čitatelja i kada izmještaju likove ili fabulu iz čitatelju bliskoga prostora. Berlinski je pričao i o strukturi romana, odnosno omjeru mimetičkog načina i deskripcije koji je potreban da bi roman funkcionirao, odnosno o važnosti dijaloga kao osnovne građe dobrog romana. U razgovoru koji je trajao više od sat i pol moglo se čuti zaista mnogo toga, o utjecaju koji Oprah Winfrey ima na američku književnost i nakladništvo, o čitateljskoj publici, o tome zašto prema Berlinskom većina pisaca koji su u posljednjih deset godina dobili Nobela tu nagradu nisu zaslužili (osim Naipaula), zašto je jedan Philip Roth jest zaslužio, zatim što o Berlinskom misli Stephen King (koji je za knjigu rekao 'izvrsna priča…ne možeš stati čitati'), i što o Kingu misli Berlinski, zašto se roman zove kako se zove, zašto je likove nazvao kako ih je nazvao i zašto protagonist romana nosi ime Mischa (reći ćemo samo da je Berlinski upravo tu činjenicu proglasio najvećom pogreškom u romanu)…
U svakom slučaju, ako hoćete čuti Berlinskoga uživo dođite večeras na popravni u Profil Megastore u 20 sati. Naime, vjerojatno se ipak neće obistiniti ono što je Berlinski rekao sinoć u Booksi: 'Nadam se da književna večer sutra neće izgledati kao kada napišete poglavlje u kompjuteru pa vam se sistem sruši; poglavlje napišete ponovo, ali nekako to više nije to…' Tko neće na Berlinskog sigurno će večeras biti u Booksi gdje petero finalista natječaja roman@tportal.hr čita svoje tekstove.
