Spomen-ploča postavljena je povodom 100. godišnjice nastanka prvog dijela njegova romana Isušena kaljuža kojeg je napisao upravo u zgradi ispred koje je ploča. Za njezino postavljanje zaslužni su Hrvatski centar P.E.N.-a, Hrvatsko-hispansko društvo i Rotary klub Zagreb-Gradec čiji su predstavnici, okupljeni oko zgrade broj 18, govorili o Kamovu i njegovu nasljeđu.
Na ploči stoji: "U ovoj je kući hrvatski književnik Janko Polić Kamov (Sušak 1886. - Barcelona 1910.) prije inozemnih putovanja napisao I. dio (1906.-1907.) romana Isušena kaljuža."
Ivan Crnjac u Booksinom Dossieru o Kamovu koji vam je u cijelosti dostupan ovdje, o Isušenoj kaljuži kaže: "U romanu Isušena kaljuža glavni junak Arsen Toplak Kamovljevo je potisnuto Ja kojeg se junak na kraju odriče. U Kaljuži Kamov prikazuje rast i sazrijevanje umjetnika, psihopatološka stanja koja se teško daju prevladati; u cijelom romanu prevladava psihičko. Toplakov razvoj zbiva se u 3 faze - na dnu, u šir, u vis (to su ujedno i nazivi poglavlja romana). Svaki od ta tri dijela počinje izlaskom iz domovine, a zatvara se povratkom u nju. Zadnja, ključna račenica romana je: "Jer ja - nisam ja!". Dakle, besmislenost života, otuđenje i apsurd - to je konačni rezultat Kamovljeve vizije života, a ta vizija je nošena prezirom društva oko sebe."
Uz dopuštenje nakladničke kuće Bulaja, na ovom je linku objavljena kompletna Isušena kaljuža, pa tko još ne zna za Kamova, nek' navali...
Rijeka, rodni grad J.P. Kamova, već mu je na mostu iznad Rječine podigla spomenik /naslovna/, Barcelona mu je spomen-ploču podigla 1992. godine, a sad je i grad Zagreb, kamo se Kamovljeva obitelj preselila kad mu je bilo 15 godina, iskazao dužno poštovanje ovom prerano preminulom prvom hrvatskom avangardistu.
