Guardian prenosi vijest da su kuratori američkog muzeja Holocaust Memorial nakon mukotrpnog rada uspjeli dešifrirati dnevnik izvjesne Debore, djevojke koja je 1943/1944. u varšavskom židovskom getu proživljavala zadnje dane svog života.
Zapise o grozotama koje su joj priuštili nacisti spasila je njezina prijateljica Lusia Schwarzwald Hornstein koja ih je 1945. našla iza radijatora u bombardiranom Deborinom stanu. Čuvala ih je u tajnosti više od 50 godina da bi ih 1998., na samrti, dala djeci u želji da ih doniraju muzeju.
Hornstein djeci nije odala prezime svoje tragično skončale prijateljice tako da o Debori znamo samo ono što je zapisala u periodu od siječnja 1943. do sredine 1944. Deborini zapisi koji započinju uvjeravanjem nacista da više neće biti deportacija Židova iz geta opisuju mračnu i nehumanu svakodnevicu ratne Varšave.
Deborina je majka ubijena kad je pokušala spriječiti silovanje neke djevojčice: "Bili su pijani pa su se htjeli malo 'zabaviti'", zapisala je. "Moja im se majka obratila: 'Ostavite je na miru. Zar vas nije sram iskorištavati tako mladu djevojku?' Odgovorili su joj upucavši je." Majčino se ubojstvo dogodilo dok je Debora s nekolicinom Židova bila skrivena iza neke oplate na verandi koja se mogla otvoriti samo izvana, a morala se otvarati svakih sat vremena kako se ne bi ugušili. Kad joj je majka ubijena, nije više bilo nikoga tko bi ih pustio na zrak. Da očajna glavom nije počela lupati po zaključanim vratima, svi bi poumirali.
Kad je 2000. muzej zaprimio Deborin testament, bio je u potpunosti nečitak. Većina je stranica bila oštećena u požaru, a neke su se stranice slijepile. Emily Jacobson, konzervatorica koja je radila na dešifriranju dnevnika na razne je načine pokušavala tekst učiniti vidljivim. Nakon što ni obasjavanje ultraljubičastim i infracrvenim svjetlom nije urodilo plodom, pokušala je tekst učiniti vidljivim na sve moguće načine. Upalilo je tek potapanje u deioniziranu vodu.
Uz pomoć moderne tehnologije znanstvenici su dešifrirali dnevnik koji završava opisom majčinog pogreba. Iako je ovaj potresni testament jedini izvor informacija o Debrinom životu o kojem se ništa pouzdano ne zna, Hornstein je djeci rekla da je Debora uspjela pobjeći iz geta, ali je poginula u bombardiranju u kolovozu 1944. koje je uslijedilo nakon varšavskog ustanka.
S obzirom da dnevnik nije dug i cjelovit poput onog mnogo poznatije amsterdamske žrtve nacista Anne Frank, vjerojatno nikada neće biti objavljen, no ipak je riječ o još jednom dirljivom testamentu o grozotama nacista.
