Margaret Atwood najpoznatiji je kanadski spisateljski glas i ujedno jedna od najistaknutijih spisateljica u svijetu. U svojoj dugoj karijeri okušala se u gotovo svim žanrovima, napisala je pedesetak knjiga, ovjenčala se brojnim internacionalnim nagradama (uključujući i Bookera za roman The Blind Assassin 2000. godine). Potpredsjednica je međunarodnog PEN-a, a nosi i titulu najnagrađivanijeg autora fikcije u recentnijoj prošlosti. Koliko se Atwoodica čita u svijetu dade se zaključiti iz činjenice da je čak i u nas prevedeno šest njezinih romana. (Gazela i Kosac, Profil, 2003.; Sluškinjina priča, Globus, 1998.; Izranjanje, Mladost, 1991.; Alias Grace, Fidas, 1998.; Modrobrada, Znanje 1999.; Penelopeja - mit o Penelopi i Odiseju, V&R, 2005.)
Često se spekulira o vizionarstvu u Atwoodičinim djelima, pa čak i Tom Gatti iz NY Timesa, koji je s njom nedavno napravio veliki intervju, u njemu iznosi paralele između položaja žena u Sluškinjinoj priči i afganistanskih žena danas te ističe da je njezin roman iz 2003. Gazela i Kosac, koji se bavi svijetom opustošenim globalnim zatopljenjem, raznim epidemijama i genetskim inženjeringom predvidio mnoge buduće probleme.
Na pomolu općeg ekonomskog kraha Atwoodica opet gađa u sridu – u knjizi Payback: Debt and the Shadow Side of Wealth istražuje pojam duga u povijesti, religiji, društvu i književnosti pa se Gatti pita gdje vizionarka drži svoju kristalnu kuglu. O dugu je odlučila pisati kad su je angažirali da napiše javno 'pismo Americi'. Bilo je to u doba početka invazije na Irak pa je Bookerovka napisala: "Zašto se zakopavate u sve veći dug? Uobičajeno je da se carstva šire izvan granica koje mogu obraniti, pa u jednom trenutku sve pukne. Prije ili kasnije, Barbari provale."
Nova Atwoodičina knjiga nije self-help koji će vam pomoći da iskobeljate iz dugova, nego duboka i opširna analiza pojma dugovanja koja nastoji objasniti kako ono utječe na ljudsko razmišljanje, strukturu društva, književnost, naše priče o osveti i grijehu itd.
Atwoodica tvrdi da bi ideja posjedovanje materijalnih dobara mogla biti najdinamičnija metafora ugrađena u ljudsku maštu. Tezu potvrđuje na brojnim primjerima – od staroegipatskog običaja vaganja srca i dugovinskog ropstva u Mezopotamiji do modernijih manifestacija u legendi o Faustu, u klasiku Madame Bovary ili holivudskom filmu Uhvatite maloga.
Prisjećajući se svog siromašnog djetinjstva – s osam je već radila, Margaret Atwood u intervju iznosi mišljenje da smo sve siromašniji: "Nitko u osamdesetima si ni mrtav ne bi dopustio hodati u second hand odjeći, a danas je vintage šik." Dug je danas pravilo, a ne iznimka, tvrdi Bookerovka. "U zadnjih smo 50 godina toliko ogrezli u šopingholiju da se ljudi više ne boje duga nego ga prihvaćaju sliježući ramenima: studentski zajmovi, hipoteke, svi smo u minusu."
Payback je Atwoodičin doprinos ediciji Massey Lectures, u kojoj se objavljuju predavanja uglednika na kanadskom sveučilištu Massey. Zadnje predavanje, tj. esej, posvetila je našemu dugu prema prirodi i potrebi da iznađemo nove načine interakcije s prirodnim svijetom prije no što bude prekasno.
Ako vas zanima što Atwoodica ima za reći, njezinu najnoviju knjigu možete kupiti ovdje.
